SMJERNICE ZA PREDSTAVLJANJE REZULTATA ISTRAŽIVANJA

IBL (Inquiry Based Learning) model ili "učenje kroz istraživanje"

Predstavljanje rezultata istraživačkih projekta na nivou osnovnih i srednjih škola uključuje
izradu četverodijelnog portofolija koji će imati 4. slijedeća segmenta:
1. Problem istraživanja- obrazloženje teme istraživačkog projekta
2. Metode rada, materijal i aktivnosti
3. Rezultati istraživanja
4. Rasprava i zaključci
Svaki pojedinačni panel izložbenog dijela portfolija ne bi trebao biti veći od 80x100cm. Osim
kartonskih, možete koristiti pjenaste panele/pjenaste kartone jer su lagani i po njima se može
crtati/slikati/pisati.
Paneli se mogu spojiti u kompletan četverodijelni izložbeni dio portofolija širim selotejpom.
Treba postojati mogućnost da se cjelina od 4 panela „presavije“ radi lakšeg transporta. Svi
umjetnički detalji (crteži, slike itd.) trebaju prikazivati istraživački problem na kojem su učenici
radili. Ukoliko timovi imaju potrebu da detalje svojih istraživanja prikažu kroz jednostavni
eksperiment ili da demonstriraju određene elemente istraživanja u sali će biti postavljeni stolovi
za svaki od timova.
Na sastancima je dogovoreno 7 općih tema za moguće istraživačke projekte:
1. Sve je energija
2. Sve boje prirode-biljni pigmenti
3. Metabolizam ćelije
4. Mali ekosistemi
5. Lanci ishrane
6. Kakav uticaj može imati na zajednicu uzgoj vlastite hrane
7. Kako možemo zaštiti sačuvati naše šume
Dogovoreni su i slijedeći rokovi:
Istraživačku temu obraditi do 15. oktobra, 2022. godine prema kriterijima i uputstvu sa
učenicima osmih/ devetih razreda osnovne škole, te prvih/drugih razreda srednjih škola.
Istraživačke projekte - pisani rad u pdf-formatu na CD-u/DVD-u treba dostaviti zajedno sa
print verzijom rada u Pedagoški zavod Mostar, Sjeverni logor 116, 88000 Mostar, n/r Amela
Medar, savjetnica za nastavu biologije i hemije, naznaka za konferenciju Svjetski dan nauke,
a najkasnije do 28. oktobra (petak) 2022.
Teme će biti prezentirane na Svjetskom danu nauke 10. novembra, 2022. godine u
prostorijama Kulturnog centra “Kralj Fahd“ Mostar.
Dolazak timova i pripremanje štandova za Festival nauke po IBL (Inquiry Based
Learning) modelu ili »učenju kroz istraživanje« je predviđen u periodu od 8.30-9.00 sati
10.novembra, 2022.godine.
Pored navedenog dostavljeni su kriteriji na temelju kojih će komisija bodovati istraživačke
projekte. Komisija će posjetiti sve štandove na Festivalu nauke- Mostar 2022. Bodovanje
projekata neće služiti u svrhu takmičenja među školama, nego radi povratne informacije
mentorima i učenicima za dalja eventualna unapređenje u budućim projektima
Škole će imenovati po dva predstavnika iz tima koji je radio na projektu, koji će ujedno
predstaviti projekat. Za prezentaciju projekta (panele) su urađeni kriteriji koji su dostavljeni
nastavnicima i profesorima. Učenicima koji su radili na projektu će biti postavljena po tri
pitanja o samom projektu i njegovim rezultatima i efektima.

9 KORAKA U IZRADI UČENIČKOG

ISTRAŽIVAČKOG PROJEKTA

1. IZBOR TEME ILI PROBLEMA KOJI ĆE SE ISTRAŽIVATI

U prirodnom području ideje za istraživanja najčešće proizlaze iz posmatranja.

Vještinu posmatranja treba razvijati tokom školovanja, pri čemu valja razlikovati gledanje
i posmatranje.

Temu projekta odaberimo u području interesa učenika, među aktualnim problemima s

kojima se susreću, a na temelju sadržaja i metodologije koji su im primjereni i dostupni.
Kako doći do ideja za istraživanje?

2. ŠTA O TEMI VEĆ ZNAMO/ MOŽEMO SAZNATI?

Učenici već vladaju školskim znanjem iz područja različitih predmeta, koje im može
pomoći u rješavanju problema. Zbog toga je važno utvrditi šta je već poznato, te kakve radne
teorije (objašnjenja posmatranih pojava) iz tog znanja učenici izvode. Da bi učenici sami
uočili jesu li njihove teorije tačne ili pogrešne, mora ih se uputiti na proučavanje svih
dostupnih izvora informacija.

Na taj se način osigurava da znanja o odabranom problemu budu što potpunija i naučno
korektna.

3. ISTRAŽIVAČKO PITANJE

Svako je istraživanje potaknuto istraživačkim pitanjem. Istraživanje se poduzima da bi se

dobio odgovor na nešto što smo željeli saznati ili provjeriti. Istraživačko pitanje može se
odabrati „olujom ideja“ u grupi. Problemi koji se istražuju mogu biti vrlo kompleksni pa dobro
istraživačko pitanje usmjerava na pojedini aspekt problema ili na prvi korak u njegovom
rješavanju.

4.HIPOTEZA/ PRETPOSTAVKA

Hipoteza ili pretpostavka proizlazi iz istraživačkog pitanja, a istraživanjem će se potvrditi ili

neće. Važno je pretpostavku jasno formulisati, kako bi u odnosu na nju interpretirali
rezultate. Istraživačko pitanje i pretpostavka čine usko i logički povezani par. Ako se
na primjer uspoređuju dva niza podataka, može se pretpostaviti određena pravilnost ili
međuovisnost. Na primjer, istraživačko pitanje može biti: Utiče li vegetacija na ublažavanje
temperaturnih ekstrema? Pretpostavka se izvodi iz pitanja, ali se jasnije usmjerava i
ograničava na neki aspekt problema pa može glasiti: Ljeti su temperature zraka niže u šumi
nego u gradu. S obzirom na vrstu problema, postoje različiti oblici pretpostavki.

5. NACRT I PLAN ISTRAŽIVANJA (ŠTA/ KAKO/ GDJE/ KADA?)

Nakon oblikovanja istraživačkog pitanja i hipoteze, izrađuje se nacrt istraživanja. Zgodno je

prvo napraviti grubi nacrt ( tabele dostavljene u materijalu – istraživački nivo 1., 2 ili 3.), koji
se potom razrađuje u konkretni plan istraživanja. Predviđa se:
materijal sa kojim radimo, pribor, vrijeme, dinamika, mjesto, rokovi, metode rada i načini
prikupljanja podataka……. Iako smo još u fazi planiranja, već trebamo razmišljati o obliku
podataka, odnosno kako će se podaci bilježiti, spremati, osigurati…..i u konačnici prikazati.

6. PROVEDBA ISTRAŽIVANJA, PRIKUPLJANJE PODATAKA,

DOKUMENTIRANJE

Ako je sve dobro i temeljito planirano, provođenje istraživanje je značajno olakšano. Slijedimo
svoj plan. Ako je istraživanje dugotrajnije i prvi rezultati već upućuju na to da je hipotezu
potrebno dopuniti, mijenjati ili da se podaci trebaju pohranjivati u drugačijem obliku, to se
još u ovoj fazi može izmijeniti…. Važno je uredno voditi zabilješke, paziti na značajne
podatke i dokaze na kojima će se zasnivati zaključak.

7. PRIKAZIVANJE I INTERPRETACIJA REZULTATA

O tome kako prikazujemo rezultate često zavisi može li se iz njih nešto jasno uočiti i zaključiti.
Ponekad su grafikoni čitljiviji od tabela, a važno je i kakav će se grafikon odabrati.
Istraživački radovi u prirodnim naukama redovno sadrže statističku obradu podataka. Već je
kod jednostavnih učeničkih istraživanja moguće koristiti osnovne statističke metode, poput
srednje vrijednosti ili prosječnih vrijednosti. Učenička istraživanja trebaju uključiti onoliko
statistike koliko je oni mogu razumjeti.

8. ZAKLJUČCI

Prethodni korak je bio posvećen razmišljanju, analiziranju, objašnjavanju, a u posljednjem

koraku se treba sve posve razbistriti, iskristalizirati šta je najvažniji rezultat istraživanja.
Najprije se utvrđuje je li hipoteza potvrđena ili nije. Sva ostala zapažanja konstatuju se vrlo
kratko i sažeto, ali uvijek u odnosu na hipotezu. Bitna odlika naučnog načina razmišljanja je
oprez u izvođenju zaključaka – zaključivanje na temelju dokaza.

9. PREZENTACIJA RADA

Svoje rezultate želimo i trebamo podijeliti sa drugima. Njihova vrijednost i važnost

najčešće će odrediti širinu auditorija kojem se obraćamo. O značaju prezentacije, mjestu i
publici zavisi i način prezentacije. Najčešće je u istraživanje i pisanje istraživačkog rada uložen
veliki trud i utrošeno puno vremena, a ponekad i novca. Zbog toga je autor jako zainteresovan
da svoj rad javno predstavi i dobije povratne informacije od stručne javnosti. Učenički se radovi
predstavljaju nastavniku i kolegama vršnjacima sa istim ciljem. Kvalitetni i zanimljivi radovi
mogu se predstaviti i širem auditoriju.
UČENIČKI (MINI) PROJEKTI U NASTAVI

Savremena paradigma poučavanja na kojoj se temelji i suvremeni pristup nastavi preporučuje

izradu učeničkih istraživačkih projekata i tokom redovne nastave. To ne znači da se učenicima
zadaje rad na projektu kao domaća zadaća, već da se najveći dio aktivnosti odvija u školi.
Školski rad mijenja usmjerenje nastave sa teoretskih znanja na vještine i omogućava sistemsko
formativno vrednovanje.

Projektni zadatak može biti individualan ili grupni. Može se izrađivati u sklopu redovne nastave
jednog predmeta ili više predmeta (timsko poučavanje – team teaching, pri čemu sarađuje više
nastavnika u ostvarivanju interdisciplinarnosti). Projekti kraćeg trajanja mogu se
ostvariti tokom dana projektne ili integrisane nastave, sa tim da se pripremna i završna faza
mogu izvesti odvojeno od samog istraživanja.
Vrednovanje rada na projektu može se ocijeniti po različitim elementima: primjena znanja,
samostalnost u radu, izvođenje praktičnog rada (korištenje pribora, tačnost, preciznost,
postupanje po uputstvima, izrada izvještaja…..)

U nastavku je dat primjer postera, gdje su na jednom panelu predstavljeni svi elementi
projekta.

Primjer: Istraživačkog projekta