GRAFIČKA KARTICA

Luka Jurić
3.B2
Općenito
Grafička kartica je dio hardvera koji korisniku omogućuje prikaz na ekranu monitora.
Grafičke kartice u računalu mogu biti integrirane i zasebne. Obje vrste grafičkih
kartica u sebi sadrže GPU – grafičku procesorsku jedinicu koja je ujedno i najvažniji
dio svake grafičke kartice. Često možemo čuti da ljudi cijelu grafičku karticu nazivaju
„GPU“ što je krivo i trebate obratiti pozornost na to.

Razvoj grafičkih kartica

Prve dvije grafičke kartice ikad proizveo je IBM – MDA (engl. Monochrom Display
Adapter – jednobojni adapter prikaza) i CGA (engl. Color Graphics Adapter – grafički
adapter u boji). MDA je radio samo u tekstualnom modu koji ispisuje samo ASCII
znakove i bio je u mogućnosti prikazati 80 stupaca i 25 redova na zaslonu. Ova
grafička kartica imala je samo 4KB video memorije i mogla je proizvoditi samo
zelenu boju na crnoj podlozi. CGA se, s druge strane, smatra i dalje kao jedna od
najranijih grafičkih kartica u boji i prvi pravi standard za IBM računala. CGA je
podržavala isti 80×25 tekstualni mod uz boju te je imala 16KB video memorije. 1984.
godine IBM je predstavio PGC (engl. Professional Graphics Controller) i EGA (engl.
Enhanced Graphics Adapter). PGC je grafička kartica koja je smatrana daleko ispred
svog vremena jer je podržavala 2D i 3D grafičko ubrzanje za određene aplikacije.
PGC je nudio veću rezoluciju i dubinu boja od EGA. Pojavom VGA (engl. Video
Graphics Array) standarda razvoj grafičkih kartica napredovao je nevjerojatnom
brzinom. 2D i 3D grafičke kartice puštene su u javnost 1995. i imale su mogućnost
ilustrirati višedimenzionalne slike što je tada bio veliki novitet. Istovremeno, u Intelu
se radilo na razvijanju AGP (engl. Accelerated Graphics Port) standarda koji je
trebao ukloniti sve poteškoće između grafičke kartice i mikroprocesora računala. U
današnje vrijeme najrasprostranjeniji standard je PCI-E (engl. Peripheral Component
Interconnect – Express) standard koji je naslijedio svog prethodnika PCI )engl.
Peripheral Component Interconnect). Rad na PCI standardu započeo je Intel u
devedesetim godinama prošlog stoljeća, a do početka 21. stoljeća bio je i
najkorišteniji standard u svijetu. 2002. godine pojavljuje se spomenuti PCI-E
standard kojeg od ostalih standarda razlikuje izuzetna brzina i propusnost

Kako funkcionira grafička kartica

Grafičke kartice danas izuzetno su moćne i sadrže ogroman broj tranzistora.
Zamislimo da je grafička kartica tvrtka koja ima odjel za umjetnost. Kada ljudi žele
neku umjetninu, šalju svoj zahtjev u odjel za umjetnost. Odjel tada odlučuje kako
kreirati umjetninu i stavlja ju na papir. Krajnji rezultat je da je nečija ideja postala
stvarna, vidljiva slika. Procesor računala šalje informacije o slici grafičkoj kartici.
Grafička kartica odlučuje kako iskoristiti piksele na zaslonu kako bi stvorila sliku.
Krajnji rezultat putem kabla šanje monitoru. Kreiranje slike iz binarnih podataka je
teško. Kako bi kreirala 3D sliku, grafička kartica prvo kreira okvir s ravnim linijama.
Okvir se rasterizira, tj. preostali pikseli se popunjavaju. Također, dodaje se svjetlina,
tekstura i boje. Kada se radi, primjerice, o igricama, kompjuter odrađuje ovaj čitav
proces oko 60 puta u sekundi. Bez grafičke kartice koja izvršava određene ovaj
posao bi bio previše za računalo i ne bi bio moguć.

Dijelovi grafičke kartice

Glavni dijelovi moderne grafičke kartice Glavni dijelovi moderne grafičke kartice su:
PCB (Printed Circuit Board) je printana ploča na kojoj se nalaze svi ostali dijelovi
GPU (Grapich Processing Unit) grafički procesor, ujedno i glavni dio koji prevodi
binarni kod u sliku) RAM (ili VRAM - Video Random Acces Memory), služi za
pohranjivanje najnužnijih podataka za GPU, najčešće teksture Konektori PCI AGP
PCI Express Izlazi VGA (Video Graphics Array) DVI (Digital Visual Interface) Video
in/Video out (VIVO) Današnje karte najčešče imaju neku vrstu hladnjaka (aktivnog ili
pasivnog) zbog komplikovanosti grafičkog procesora koji je već po broju tranzistora
prestigao centralni procesor. Moćnije kartice obično imaju i pasivne hladnjake
(heatstink) na VRAM-u zbog visokih frekvencija koje su i do dva puta veće nego kod
običnog RAM-a. RAMDAC je dio koji se brine za prikazivanje i kvalitetu 2D slike, dok
3D slike obrađuje grafički procesor u suradnji sa centralnim procesorom i RAM
memorijom.

Kvalitet, mogućnosti i trendovi

Što je brži GPU i VRAM na grafičkoj karti time je ona bolja i kvalitetnija. Količina
memorije nije presudna iako igra ulogu u mogućnostima jedne grafičke karte. Često
neke 3D igre nisu u mogućnosti da rade sa starijim grafičkim karticama jer GPU na
njoj jednostavno nema instrukcije da ih pokrene. Svake godine se GPU na grafičkoj
kartici neprestano unapređuje novim instrukcijama i mogućnostima. U zadnje vrijeme
se sve češće promoviraju SLI i Crossfire tehnologije, praktično uparivanja dvije ili
više grafičkih kartica (PCI-E obavezno) u jednu matičnu ploču.

Proizvođači
Glavni proizvođači grafičkih čipova (GPU)
- Intel - "i" serija 3Dlabs - Wildcat Realizm serija ATI Technologies
- Radeon 7/8/9000 serije, Radeon X serija NVIDIA
- GeForce uključujući GeForce FX seriju, GeForce 6 seriju, GeForce 7 seriju, i
GeForce 8 seriju.
Grafički čipovi posebne namjene
- Matrox
- Parhelia i P-serija
Manji proizvođači grafičkih čipova (GPU)
- S3 Graphics
- Chrome serija XGI Technology Inc.
- Volari Tech Source
- Raptor Falanx Microsystems – Mali

Integrirana ili namjenska grafička kartica

Obično su dostupne dvije različite vrste grafičkih procesora: namjenska grafička
kartica i integrirana grafička kartica. Integrirana grafika ugrađeni su u matičnu ploču
na kojoj se ne koristi dodatna kartica. Integrirana grafika koristi dio RAM-a računala
umjesto vlastite namjenske memorije. Integrirana grafika manje je moćna od
diskretne grafike, ali štedi energiju. Naći ćete ih ugrađene u većinu 'standardnih'
prijenosnih računala i računala, oni su isplativ model, ali ih se ne može lako
nadograditi. Namjenska grafika Dodatak grafička kartica koja se instalira na matičnu
ploču kao dodatna komponenta. koji pruža veću procesorsku snagu i kvalitetnije
vizualno iskustvo u usporedbi s integriranom grafikom, za upotrebu u aplikacijama
koje zahtijevaju puno računalne snage kao što su HD video sadržaji i 3D igre.
Integrirana grafička kartica
Kombinacija CPU-a i GPU-a naziva se integrirana grafika. U današnje vrijeme svaki
procesor tvrtke Intel (tj. Core i3, i5 i i7 ) ima integrirani GPU, pa je stvar matične
ploče samo ako je podržana ova značajka. ad Integrirana grafička kartica Integrirana
grafika je u osnovi jedinica za obradu grafike koja nema vlastitu memoriju, ali koristi
malu količinu sistemske memorije. Dakle, ako imate računalo s 4 GB RAM-a,
grafička kartica za obradu grafike može koristiti između jednog i pet posto dostupne
memorije. Naravno, količina utrošene RAM-a integrirane grafičke kartice je
dinamična i ovisi o opterećenju GPU-a. Prednost integrirane jedinice je što je
jeftinija, što je pak jeftinije tijekom kupnje prijenosnog računala ili računala.
Integrirana grafička kartica također generira mnogo manje topline od namjenske
video kartice i koristi drastično manje energije, što poboljšava ukupni vijek trajanja
baterije. Integrirane grafičke kartice savršene su za ljude koji svakodnevno rade
grafičku obradu. To uključuje gledanje ili uređivanje videozapisa, 2D igre i opću
obradu teksta. Takve aktivnosti nisu grafički intenzivne, pa je idealna niža video
kartica. ad Integrirana grafička kartica: Koristi RAM na vašem uređaju Lako obavlja
svakodnevne zadatke. Igre su problem samo kada je potrebna intenzivna grafika
Zagrijava se manje Koristi manje baterije / energije Jeftinije
Namjenska grafička kartica
S druge strane, namjenske grafičke kartice imaju vlastitu memoriju i ostavljaju RAM
memoriju koju vaš sustav koristi netaknutu. Na primjer, ako imate GeForce GTX 550
Ti s 8 GB memorije. Koristit će to, a neće koristiti sistemsku memoriju. Namjenske
kartice savršene su ako se bavite ozbiljnim igrama ili ste profesionalni grafički
dizajner. Namjenska grafička karticaNamjenske kartice također omogućuju
prilagodbu. Ako želite overclockati grafičku karticu, morat ćete povećati snagu
hlađenja. Dodatni blokovi za hlađenje vodom ili snažniji sklopovi ventilatora to
omogućuju. ad Kada gledate film visoke razlučivosti ili igrate grafički tešku igru,
kartica se zatim uključuje i radi kao posebna kartica, poboljšavajući ukupne
performanse, ali smanjujući vijek trajanja baterije. Opet Ako ste ozbiljan igrač ili ako
imate sustav s dva monitora, GPU će morati više raditi i brzo će se zagrijavati. Ove
kartice također troše energiju, pa će korištenje prijenosnog računala s namjenskom
grafičkom karticom smanjiti trajanje baterije. ad Uklanjanjem ovih ograničenja,
namjenske kartice mogu biti znatno snažnije od integrirane grafike. Namjenske video
kartice savršene su za one koji žele najbolje vizualno iskustvo, bilo da se igrate ili
dizajnirate grafiku. Ne zaboravite, vizualni dizajn igara i dalje će se poboljšavati.
Trebali biste planirati unaprijed i pronaći karticu koja će se držati najmanje nekoliko
godina prije nego što je trebate nadograditi. Namjenska grafička kartica: ad Ima
namjenski RAM. RAM uređaja ostaje netaknut Bolje rješavanje grafički intenzivnih
zadataka. npr. Dizajniranje, igranje i sl. Zagrijava se više Koristi više snage Skuplje

Zaključak
Grafička kartica je dio hardvera koji služi za prikazivanje slike na ekranu. Ona je
zaslužna za ono što vidimo na ekranu, bio to tekst, program ili igra. No kako bi
grafička kartica funkcionirala potrebno je instalirati odgovarajući upravljački program
(eng. driver) koji dolazi na mediju za pripadnu grafičku karticu (obično na CD-u), ali
se može naći i na Internetu. Grafička kartica može biti integrirana na matičnoj ploči ili
dolazi kao zaseban dio. Povezana je računarom putem sabirnice. Svaka kartica na
sebi ima procesor, solidnu količinu memorije važnu za igranje te još neke elemente.
Grafička kartica može imati jedan ili više izlaza. Većina novijih grafičkih kartica danas
ima 3 izlaza: DVI za LCD, VGA za običan CRT ekran, TV izlaz. Grafičke kartice koje
se spajaju na matičnu ploču dolaze u nekoliko standarda i ona zavisi o tome za koju
se koristi: ISA, PCI, AGP, PCI-E

Literatura

 https://hr.wikipedia.org/wiki/GPU
 https://hr.wikipedia.org/wiki/Grafi%C4%8Dka_kartica
 https://bs.wikipedia.org/wiki/Grafi%C4%8Dka_kartica
 http://pcchip.hr/ostalo/tech/povijest-i-primjena-grafickih-kartica-u-znanosti/
 http://pcchip.hr/helpdesk/razlika-izmedu-dedicated-i-integriranih-grafickih-
kartica/
 https://dir.hr/sto-je-graficka-kartica/
 https://www.wikiwand.com/sh/Grafi%C4%8Dka_kartica
 http://www.vidipedija.com/index.php?title=Grafi
%C4%8Dka_karticahttp://www.vidipedija.com/index.php?title=Grafi
%C4%8Dka_kartica