Računalstvo(laboratorijske vježbe)

Elektotehnička škola Split

Vježba br.3

3. Vanjski i unutarnji dijelovi računala

Ime: Antonio Prof: Ante Vlah

Prezime: Čagalj

Razred: 1.E

Grupa: A Ocjena:
Datum izrade: 31.10.2014
1.KUČIŠTA
Danas se najviše koristi ATX format a koristi se i ITX(postoji i MATX)

ATX KUČIŠTE FULL TOWER ,ITX KUČIŠTE

Također imamo i miniATX i mikroATX.Razlika ja u tome što je mATX 244mm x

244mm,a µATX 244mm x 305mm.
2.NAPAJANJE
Napajanje je hardverski dio koji računalu osigurava napon i struju. Napajanje
osigurava da svaki dio računala dobije određenu količinu energije koja mu je
potrebna, s obzirom da svi dijelovi računala ne troše istu količinu električne energije.
Kvalitetno napajanje je u novije vrijeme nužno, jer je upravo taj dio često povezan sa
otkazivanjem većine računalskih dijelova, a najčešći uzroci za otkazivanje napajanja
su: prašina (koja onemogući daljnje okretanje hladnjaka gdje dolazi do pregrijavanja),
utjecaj više sile (grom), nepravilno rukovanje korisnika itd. Treba znati da mnogi
proizvođači navode netočnu snagu svojeg napajanja, puno veću nego što ona zaista
jest. Na tržištu postoje jeftina napajanja koja su uglavnom lošije kvalitete i njih bi
trebalo svakako izbjegavati, posebno pri kupovini računala koje će služiti za
zahtijevniji rad ili igranje.
Osim što može izazvati oštećenja ostalih komponenti, loše napajanje troši više
električne energije od onih skupnjih, a kod jačih konfiguracija može biti uzrok
nestabilnosti sustava.
Na tržištu postoje jeftina napajanja koja su uglavnom lošije kvalitete i njih bi trebalo
svakako izbjegavati, posebno pri kupovini računala koje će služiti za zahtijevniji rad ili
igranje.Osim što može izazvati oštećenja ostalih komponenti, loše napajanje troši
više električne energije od onih skupnjih, a kod jačih konfiguracija može biti uzrok
nestabilnosti sustava.Jeftina napajanja često za dvjestotinjak kuna nude jačinu od
čak 800 W što je daleko od istinitog pa prilikom kupovine odaberite neke od
provjerenih proizvođača koji imaju navedenu stvarnu snagu napajanja. Pod
kvalitetnije proizvođače spadaju: Corsair, Chieftec, Tagan, Antec, OCZ, Sharkoon...
Matična ploča
.
Procesor
Procesor ili CPU (eng. central processing unit, hrv. "središnja procesirajuća jedinica")
središnji je dio računala koji vođen zadanim programskim naredbama izvodi osnovne
radnje nad podacima.
Procesor također tipično upravlja i svim ostalim dijelovima računala. Kako su
današnji procesori slični u nekim tehnološkim značajkama, obično se dijele prema
brzini rada, veličini podatka nad kojim mogu odjednom obaviti zadanu radnju, te
prema karakteristikama unutarnjeg ustroja. Čini ga upravljačka jedinica i aritmetičko
– logička jedinica.
Moderni je procesor je napravljen od tranzistora, tipično u CMOS izvedbi, planarnom
tehnologijom na siliciju ili drugom poluvodičkom monokristalu. Takav procesor se
naziva i mikroprocesor. Danas najpoznatiji proizvođači procesora za osobna
računala su AMD,Intel. Općenito govoreći , AMD -a čipovi su jeftiniji. Nema pravi
odgovor kada pokušavate odlučiti da li bi trebali ići za AMD ili Intel procesor . Svako
računalo ima različite potrebe i proračune . AMD je općenito pravi izbor za one uskog
proračuna , kao što je AMD čips obično nude bolje performanse za nižu cijenu od
Intel procesora na istoj cijeni. Intel Core i5 i Core i7 procesori serije su bolji izbor ,
ako imate više novca.
Računalna Memorija
HDD(SSD)
Tvrdi disk (eng.Hard Disk, prevodi se i kao kruti disk ili čvrsti disk) sekundarna je
jedinica za pohranu podataka u računalima.
Sastoji se od kružnih ploča u hermetičkom kućištu koje se vrte oko jedne osi
pomoću elektromotora. Ploče su metalne ili staklene, presvučene tankim
slojem feromagnetske tvari, a magnetske glave koje lebde tik iznad magnetskog sloja
zapisuju odnosno čitaju podatke.

Solid-state drive ili skraćeno SSD je uređaj za pohranu podataka koji za pohranu

koristi integrirane krugove. Namijenjen je trajnom spremanju podataka, kao i tvrdi disk. Iako se
ponekad naziva "SSD diskom", on ne sadrži mehaničke dijelove (glavu za čitanje/pisanje i
magnetizirani disk). SSD tehnologija za komunikaciju s ostatkom računala koristi isto elektroničko
sučelje kao i tvrdi diskovi, što olakšava ugradnju i zamjenu sporijih mehaničkih diskova. Zbog
veće brzine pisanja i čitanja, konstruirano je novo ulazno/izlazno sučelje SATA Express kako bi
ostatak računalnog sklopovlja pratio i maksimalno iskoristio novu tehnologiju.

Glavni dijelovi SSD-a su memorijski kontroler i Flash memorija te o njima najviše ovise
performanse uređaja. Memorija je u NOR ili NAND izvedbi

U usporedbi s klasičnim mehaničkim diskom, SSD je mnogo otporniji na fizičke šokove, manjih
dimenzija i mase, tiši, energetski učinkovitiji, ima kraće vrijeme pristupa memoriji i manju latenciju
što ga čini bržim. Međutim, negativne strane SSD-a su visoka cijena (GB/kuna) i kapacitetom
manji memorijski prostor.

Zbog toga su se na tržištu pojavili takozvani hibridni diskovi (eng. solid-state hybrid drive, SSHD)
koji koriste prednosti SSD-a i tvrdog diska u istom uređaju. SSD disk u tom slučaju služi
kao priručna memorija diska (eng.cache), dok tvrdi disk osigurava veliki skladišni prostor.
DVD-RW
DVD-RW je naziv za DVD kod kojeg je moguće podatke izbrisati i ponovno ih stavljati na disk.
Format je razvila tvrtka Pioneer u studenom 1999. Za razliku od DVD-RAM-a, može se pokretati
na oko 75% DVD čitača.

Manji Mini DVD-RW ima kapacitet od 1.46 gigabajta i promjer od 8 centimetara.

Glavna prednost DVD-RW nad DVD-R je mogućnost brisanja i ponovnog stavljanja podataka.

Prema Pioneeru, podaci sa DVD-RW se mogu zapisati oko 1000 puta prije nego se mora
zamijeniti, slično kao kod CD-RW. DVD-RW se obično koristi za zapisivanje podataka kod kojih
su izmjene česte, kao što su sigurnosne kopije. Također se sve više koriste za
kućne DVD snimače. Još jedna prednost DVD-RW je i u tome što DVD nije upropašten zbog
greške prilikom zapisivanja podataka.
Grafička kartica
Grafička kartica je podsustav u računalu koji služi za prikazivanje slike na zaslonu monitora.
Ona je zaslužna za ono što vidimo na zaslonu, bio to tekst, program ili igra. No, kako bi grafička
kartica funkcionirala potrebno je instalirati odgovarajući upravljački program (eng. driver) koji
dolazi na mediju za pripadnu grafičku karticu (obično na CD-u), ali se može naći i na Internetu.

Grafička kartica može biti integrirana na matičnoj ploči ili dolazi kao zaseban dio. Povezana je
računalom putem sabirnice. Svaka kartica na sebi ima procesor, solidnu količinu memorije važnu
za igranje te još neke elemente. Grafička kartica može imati jedan ili više izlaza. Većina novih
grafičkih kartica ima 3 izlaza. rafičke kartice koje se spajaju na matičnu ploču dolaze u nekoliko
standarda i ona ovisi o sabirnici koju koristi. Najpoznatiji proizvođači su Nvidia i AMD. Nvidia
kartice troše drastično manje snage nego AMD-a kada je pod punim opterećenjem-više
od 100 vata,ali AMD kartice su mnogo jeftinije