Professional Documents
Culture Documents
Centar za tjelovježbu
i studentski sport
Seminarski rad
GNK DINAMO
Predmet: Sportski menadžment
1
SADRŽAJ
1.UVOD
2. POVIJEST KLUBA
3. POSTIGNUĆA
4. ZNAČAJNI IGRAČI
5. MENADŽERI I TRENERI
6. NAVIJAČI
7. ZAKLJUČAK
8. LITERATURA
2
1. UVOD
Nogomet, ne samo kao sport već i kao neodvojivi dio kulturne baštine, ima moć povezivanja
ljudi, stvaranja emocija i ostvarivanja kolektivnog ponosa. U srcu hrvatskog nogometa, jedan
klub se izdvaja kao simbol strasti, izvrsnosti i nevjerojatnih sportskih trenutaka - GNK Dinamo.
U svijetu nogometa postoje klubovi koji nadilaze granice terena, klubovi čija povijest ne
predstavlja samo sportsku kroniku, već i odraz strasti, ponosa i zajedništva. GNK Dinamo,
jedan od tih izuzetnih klubova, ima svoju priču utkanu u temelje hrvatskog nogometa,
ostavljajući neizbrisiv trag na terenu, ali i u srcima svojih vjernih navijača.
(Sindbaek, 2015.).
U ovom seminarskom radu obraditi ću bogatu povijest GNK Dinamo, kluba čiji su korijeni
duboko usađeni u tkivo hrvatskog nogometa. Njegova priča nije samo niz osvojenih trofeja,
već i kronika o zajednici koja diše s klubom, o igračima koji su postali legende, i o trenucima
radosti i izazova koji su oblikovali put ovog veličanstvenog kluba.
“GNK Dinamo utemeljen je 26. travnja 1911. pod nazivom Prvi Hrvatski Građanski Športski
Klub. Modri klub kroz povijest je nekoliko puta mijenjao ime: od 9. lipnja 1945. do 26. lipnja
1991. nosio je ime Dinamo, zatim do 24. veljače 1993. HAŠK Građanski, potom sedam godina
nastupa pod imenom Croatia, od 14. veljače 2000. nosio je ime NK Dinamo, a 2011. nazivu
kluba promijenjen je prefiks u GNK - Građanski nogometni klub. Službeni naziv kluba tako je
trenutno GNK Dinamo.” ( gnkdinamo.hr, 2020).
2. POVIJEST KLUBA
1
čimbenici kako u domaćem prvenstvu, tako i u europskim natjecanjima. Jedno od
najznačajnijih poglavlja u povijesti kluba svakako je osvajanje Prvenstva Hrvatske u sezoni
1992/1993. Dinamo je postao prvak u prvoj neovisnoj sezoni, čime je utemeljio svoju
dominaciju koja će trajati godinama. Taj naslov bio je samo početak niza osvajanja prvenstava,
a Dinamo je postao sinonim za hrvatski nogomet. Dinamove europske avanture također su
ostavile neizbrisiv trag. Sudjelovanje u UEFA natjecanjima, posebice u Ligi prvaka, donijelo
je klubu međunarodno priznanje. Pobjede nad renomiranim europskim klubovima postale su
sastavni dio Dinamove nogometne priče, a tijekom godina klub je redovito plijenio pažnju
nogometnog svijeta. Uz sve sportske uspjehe, Dinamo je također prošao kroz izazove i
promjene. Transformacije u upravljanju, promjene u sastavu tima te izazovi financijske prirode
predstavljali su testove za klub. Ipak, kroz te izazove, Dinamo se pokazao kao izuzetno
prilagodljiv i sposoban održati svoju poziciju kao vodeći nogometni klub u Hrvatskoj. (
Šantek, 2019.).
“Klub je između dva Svjetska rata, pod nazivom Građanski, bio najuspješniji jugoslavenski
klub s pet osvojenih prvenstava prije nego što je 9. lipnja 1945. odlukom novih vlasti s novom
upravom, lojalnom komunističkom režimu, transformiran u Dinamo.”
( gnkdinamo.hr, 2020).
Devedesete i prve godine novog tisućljeća označile su Zlatno doba GNK Dinama. Klub je
stvarao nogometne čuda pod vodstvom trenera Miroslava Ćire Blaževića i Ivana Katalinića, a
na terenu su blistala imena poput Roberta Prosinečkog, Igora Cvitanovića i drugih. Europska
natjecanja postala su pozornica na kojoj je Dinamo sjajio. Pobjede protiv renomiranih klubova
poput Arsenala, Ajaxa i Romana postale su dio mitologije kluba. Ovo razdoblje donijelo je i
generaciju izuzetno talentiranih igrača poput Darija Srne, Eduarda da Silve, te najveće ikone
kluba - kapetana Zvonimira Bobana. U posljednjem desetljeću, GNK Dinamo suočava se s
2
modernim izazovima. Klub se transformirao na menadžerskoj razini, a mladi igrači iz
Dinamove škole postali su vitalni dio prve momčadi. Niz uspjeha u domaćim natjecanjima
potvrđuje Dinamovu dominaciju u hrvatskom nogometu. Europska scena i dalje predstavljaju
izazov, no klub se hrabro nosi s protivnicima diljem kontinenta. Dinamo se afirmirao kao
stabilan sudionik Lige prvaka, pružajući nevjerojatne trenutke ponosa za navijače.
“Građanski je svoje prvo prvenstvo, kao i prvenstvo Jugoslavije, osvojio 1923. godine pod
vodstvom engleskog trenera Arthura Gaskella, zatim 1926. i 1928. pod vodstvom trenera Imre
Pozsonyija te 1937., 1940. i1943. godine pod vodstvom trenera Martona Bukovija.”
( gnkdinamo.hr, 2020).
Od kraja Drugog svjetskog rata do raspada SFR Jugoslavije 1991., zagrebački su plavi skupili
četiri ligaška naslova i sedam kupova
3. POSTIGNUĆA
prvaka bile su prilika za hrvatske igrače da pokažu svoj talent pred globalnom publikom.
Dinamo je često pokazivao svoju snagu i u domaćem Kupu. Osvajanjem Kupa Hrvatske, klub
je dodatno potvrđivao svoj status najuspješnijeg hrvatskog kluba, sposobnog dominirati i u
nacionalnom kupu. (Sindbaek, 2015.).
3
1966/1967 kada je klub stigao do polufinala UEFA Kupa. Dinamo je ostvario nezaboravnu
pobjedu protiv tada moćnog Manchester Uniteda, čime je zauvijek utisnuo svoje ime u
europsku nogometnu povijest. Dinamova nogometna akademija proizvela je neke od
najboljih hrvatskih nogometaša. Klub se ponosi time što je bio ključan u razvoju talenata poput
Luki Modrića, Vedrana Ćorluke, i mnogih drugih koji su postali ključne figure u hrvatskom i
svjetskom nogometu. Dinamo je konzistentno dostizao zapažene rezultate u europskim
natjecanjima, posebice u Ligi prvaka. Klub je postao poznat po izazivanju i pobjeđivanju
renomiranih europskih klubova, dok su europski stadioni postajali pozornice za Dinamove
hrabre izvedbe. Dinamo drži niz rekorda u hrvatskom nogometu, uključujući najduži niz
uzastopnih osvojenih naslova prvaka. Ovaj niz potvrđuje kontinuiranu dominaciju kluba na
domaćoj sceni. “GNK Dinamo je najtrofejniji hrvatski nogometni klub s osvojenih 33 titula
prvaka u nacionalnim prvenstvima, 23 titule pobjednika nacionalnog Kupa, sedam
Superkupova i osvojenim Kupom velesajamskih gradova 1967.” ( gnkdinamo.hr, 2020).
4. ZNAČAJNI IGRAČI
GNK Dinamo može se ponositi s nizom značajnih igrača koji su ostavili neizbrisiv trag ne
samo u povijesti kluba, već i u hrvatskom nogometu općenito. Ovi igrači su bili ključni nositelji
uspjeha kluba, ostvarujući izuzetne individualne i timske rezultate. Evo pregleda nekih od
najznačajnijih igrača u povijesti GNK Dinama:
1. Zvonimir Boban:
Kapetan kluba tijekom ključnog razdoblja devedesetih, Boban je ikona Dinama. Njegova uloga
u sredini terena bila je ključna, a njegov liderski mentalitet i tehnička vještina činili su ga
jednim od najboljih hrvatskih nogometaša svih vremena.
2. Luka Modrić:
Dinamov proizvod, Modrić je postao jedan od najcjenjenijih veznih igrača na svijetu. Njegov
uspon iz Dinamove akademije do osvajanja Zlatne lopte i vođenje hrvatske reprezentacije do
finala Svjetskog prvenstva u Rusiji 2018. godine čini ga jednim od najvećih ambasadora
hrvatskog nogometa.
3. Eduardo da Silva:
4
Brazilski napadač koji je prešao u redove Dinama i brzo postao jedan od najboljih strijelaca u
povijesti kluba. Njegov doprinos u osvajanju naslova i europskih uspjeha bio je nemjerljiv.
4. Davor Šuker:
Još jedan legendarni napadač, Šuker je svoje nogometne početke doživio u Dinamu prije nego
što je postao najbolji strijelac Svjetskog prvenstva 1998. godine. Njegov golgeterski instinkt i
nogometna inteligencija čine ga jednim od najvećih hrvatskih napadača.
5. Igor Bišćan:
Ključni igrač u sredini terena tijekom 90-ih, Bišćan je predstavljao srce i dušu Dinama. Kasnije
se proslavio i u internacionalnim klubovima, doprinoseći svojim znanjem i iskustvom.
6. Josip Šimunić:
Obrambeni stup Dinama koji je postao poznat po svojoj čvrstoj igri i vođenju obrane.
Sudjelovao je u ključnim trenucima klupske i reprezentativne povijesti.
7. Niko Kovač:
Legendarni veznjak koji je započeo svoju karijeru u Dinamu prije nego što je postao ključni
igrač u sredini terena i kapetan kluba.
Ovi igrači ne samo da su ostavili neizbrisiv pečat na terenu nego su također pridonijeli jačanju
imidža GNK Dinama kao kluba koji razvija i podržava vrhunske talente. Njihov doprinos u
stvaranju klupske povijesti ostaje vječan i dio je trajne nogometne baštine u Hrvatskoj.
( Šantek, 2019.).
5. MENADŽERI I TRENERI
Menadžeri i treneri u GNK Dinamu igrali su ključnu ulogu u oblikovanju klupske povijesti,
postizanju uspjeha na terenu i razvoju igrača. Neki od najznačajnijih imena u nogometnom
menadžmentu ostavili su svoj pečat na Dinamu tijekom godina.
1. Miroslav Blažević:
5
Miroslav Ćiro Blažević jedan je od najlegendarnijih hrvatskih trenera. Bio je ključna figura u
devedesetima kada je Dinamo postao prvak Hrvatske u prvoj neovisnoj sezoni 1992/1993.
godine. Pod njegovim vodstvom, klub je stekao samopouzdanje i stvorio temelje za buduće
uspjehe.
2. Zlatko Kranjčar:
Zlatko Kranjčar, sam bivši igrač Dinama, preuzeo je trenersku palicu kluba. Bio je ključni
trener u razdoblju kada je Dinamo ostvario značajne uspjehe na domaćoj i europskoj sceni. Pod
njegovim vodstvom klub je osvojio naslove u domaćem prvenstvu i Kupu, te ostvario značajne
rezultate u europskim natjecanjima.
3. Velimir Zajec:
Zajec je obavljao različite funkcije u klubu, uključujući i poziciju glavnog trenera. Njegov
doprinos u razvoju igrača i održavanju klupske stabilnosti bio je od ključne važnosti.
4. Nenad Bjelica:
Nenad Bjelica preuzeo je ulogu trenera u ključnom trenutku u Dinamovoj povijesti. Pod
njegovim vodstvom, klub je ostvario značajne rezultate u europskim natjecanjima, uključujući
i plasman u Ligu prvaka, gdje je Dinamo pobijedio jaku konkurenciju.
5. Krunoslav Jurčić:
Jurčić je također bio dio trenerskog tima koji je doprinio Dinamovim uspjesima u domaćem
prvenstvu i Kupu. Njegova taktička mudrost i rad s igračima bili su ključni za postizanje
sportskih ciljeva.
6. Igor Jovićević:
Igor Jovićević bio je jedan od trenera koji je uspješno vodio Dinamove mlađe kategorije,
igrajući ključnu ulogu u razvoju mladih talenata i njihovom prelasku u prvu momčad.
Ovi menadžeri i treneri nisu samo bili odgovorni za rezultate na terenu već su igrali ključnu
ulogu u razvoju klupske kulture, radu s igračima, i stvaranju nogometnih strategija koje su
6
određivale Dinamov put prema uspjehu. Njihovo naslijeđe ostaje duboko usađeno u povijest
GNK Dinama.
( Šantek. 2019.).
6. NAVIJAČI
Navijači predstavljaju srce i dušu svakog nogometnog kluba, a GNK Dinamo se može pohvaliti
strastvenim i vjernim navijačima koji su ostavili neizbrisiv trag na klupskoj povijesti.
Bad Blue Boys (BBB) su najpoznatija i najveća navijačka skupina GNK Dinama. Osnovani su
1986. godine, a ime su dobili prema boji dresova i legendarnom filmu "Bad Boys." BBB su
poznati po svojoj strasti, vjernosti klubu, te stvaranju vatrenog ambijenta na utakmicama na
stadionu Maksimir.
2. Atmosfera na Maksimiru:
Stadion Maksimir postaje pravo bojište kad Bad Blue Boysi svojim pjesmama, transparentima
i koreografijama stvaraju jedinstvenu atmosferu. Slogani poput "Dinamo – to smo mi!"
odjekuju tribinama, dok plameni baklje i dimne bombe dodatno doprinose strastvenoj
atmosferi.
Bad Blue Boysi su poznati po svojoj predanosti klubu i prate ga čak i na europskim
gostovanjima. Njihovo sudjelovanje na utakmicama izvan Hrvatske dodatno pomaže stvaranju
jedinstvene atmosfere i predstavlja podršku klubu izvan granica domaćeg terena.
7
5. Neprekidna Podrška:
Bez obzira na sportske izazove, rezultate ili promjene u klubu, Bad Blue Boysi ostaju neumorni
u svojoj podršci Dinamu. Njihova vjernost predstavlja ključnu komponentu identiteta GNK
Dinama.
Navijači su neizostavan dio svake nogometne priče, a Bad Blue Boysi su postali sinonim za
strastvenu podršku i pripadnost klubu. Njihova prisutnost na stadionu Maksimir čini svaku
utakmicu posebnom, a njihova vjernost klubu ostavlja neizbrisiv pečat u povijesti GNK
Dinama.
7. ZAKLJUČAK
8. LITERATURA
https://gnkdinamo.hr
8
Tregoures, L., & Šantek, G. (2018). A comparison of two fan initiatives in Croatia: Zajedno za
Dinamo (Together for Dinamo) and Naš Hajduk (Our Hajduk). Soccer & Society, 19(3), 453-
464.
Sindbæk, T. (2015). ‘A Croatian champion with a Croatian name': national identity and uses
of history in Croatian football culture–the case of Dinamo Zagreb. In Football in Southeastern
Europe(pp. 67-82). Routledge.