TOPLINSKA OBRADBA

UTVRĐIVANJE TRAJANJA UGRIJAVANJA

Prof.dr.sc. Ivica Kladarić

1
 Podjela postupaka toplinske obradbe
Postupci se toplinske obradbe sistematiziraju na slijedeći način:
TOPLINSKA OBRADBA

Prava ili “čista” toplinska obradba Toplinska obradba površinskih slojeva

(ugrijava se cijela masa proizvoda i ne dolazi do
promjene kemijskog sastava) a) Bez promjene kemijskog sastava
(ugrijavaju se samo površinski slojevi proizvoda)
• žarenje I. reda • plameno ugrijavanje
(bez faznih transformacija) • indukcijsko ugrijavanje
• žarenje II. reda • ugrijavanje unošenjem visoke
(sa faznim transformacijama) gustoće energije
 približavanje stanju ravnoteže (znatno) (impulsno, lasersko, elektronskim mlazom)
• gašenje legura s polimorfnim pretvorbama b) Termodifuzijske (termokemijske) obradbe
(kaljenje) • pougljičenje
• gašenje legura bez polimorfnih pretvorbi • karbonitriranje }
cementiranje
(rastvorno žarenje) • nitriranje
 udaljavanje od stanja ravnoteže • nitrokarburiranje
• boriranje
• popuštanje
• termodifuzija metala
• umjetno starenje (kroma, aluminija, vanadija itd.)
(dozrijevanje)
 ponovno približavanje stanju ravnoteže c) Prevlačenje izlučivanjem iz plinske faze
(neznatno) • PVD (Physical Vapour Deposition)
• CVD (Chemical Vapour Deposition)2
Dijagram postupka toplinske obradbe
Definicija toplinske obradbe metala prema EN 52-67 glasi:
“Toplinska je obradba niz postupaka u tijeku kojih se metalni proizvod u
čvrstom stanju izvrgava djelovanju niza temperaturno-vremenskih promjena sa
svrhom promjene strukture, a time i promjene svojstava u željenom smislu.”

Opći postupak svakog vida toplinske obradbe opisuje se dijagramom ovisnosti

promjene temperature o vremenu [  = f(t) ], tzv. dijagramom postupka
, oC
• TO – temperatura postupka
TO rub
• tugr – trajanje ugrijavanja
(r=TO)
jezgra
• tpr – trajanje progrijavanja
(T=Tr-Tj 0)
• tgr – trajanje grijanja
(tgr = tugr + tpr )
tugr tpr td tohl t,h • td – trajanje držanja
tgr (homogenizacija stukture)
• tohl – trajanje ohlađivanja
tTO (ovisi o sredstvu za hlađenje)
Opći dijagram postupka toplinske obradbe • tTO – trajanje postupka
3
 Ugrijavanje u pećima
Ovisno o vrsti peći prijelaz topline na grijani predmet ostvaruje se na slijedeći način:

Komorna Elektropeć s
plamena peć Solne kupke
otpornim grijanjem
• Zračenjem (plamena, plinova • Zračenjem (stijena peć i • Konvekcijom soli i
izgaranja, stijena peć i nepokrivenog poda peći) grijanog predmeta
nepokrivenog poda peći) • Konvekcijom plinova
• Konvekcijom plinova
izgaranja
• Dodirom poda peći s
predmetom koji se grije

4
“Termodinamički tanki” i “temodinamički masivni” predmeti
Metali općenito imaju razmjerno visoku toplinsku vodljivost (, W/mK), no ipak ne toliku
da bi se smjelo pretpostaviti i uvrstiti u račun   .

Nije moguće na presjeku metalnog proizvoda pri ugrijavanju uspostaviti odmah

jednakost temperature ruba i jezgre i postojat će temperaturna razlika (r-j>0).

Ako bi ta temperaturna razlika bila razmjerno malena takav predmet bi se smatrao

“termodinamički tankim” (presjek isti čas ugrijava i progrijava).
U protivnom, predmet treba smatrati “termodinamički masivnim”.

Među utjecajne faktore na “tankoću” trebalo bi ubrajati i brzinu ugrijavanja.

“Tankost” i “masivnost” predmeta ne ovise samo o dimenzijama predmeta nego i o

fizikalnim svojstvima, što se sve izražava Biôtovom značajkom:

Koeficijent konvekcijskog X Karakteristična dimenzija presjeka, m

prijelaza topline, W/m2K Bi 
 Koeficijent toplinske vodljivosti, W/mK

Ako je Biôtova značajka Bi  0,25, predmet se smatra “tankim”, a ako je Bi >0,25

on se smatra “masivnim”.

Biôtova značajka je važna pri odabiru metode preračuna ugrijavanja.

5
Utvrđivanje “karakteristične dimenzije” X
Za jednostrano grijanu ploču:
V Volumen predmeta, m3
X 
A Ploština predmeta (grijana), m2 V a l  h
h Q X  a
A l h
l
a
Za dvostrano grijanu ploču:
Za dugačku šipku kvadratnog presjeka
Qh V a l  h a grijanu sa četiri strane:
Q X   
A 2l  h 2
l
a
Q V a2  l a
a X  
A 4 a l 4
Za dugačku šipku okruglog presjeka l
grijanu po cijelom plaštu: a

D2  Za dugačku šipku okruglog presjeka u dodiru

l l s drugim šipkama grijanu po cijelom plaštu:
V 4 D
X  
D A D   l 4
D2 
l
Q V 4 D
X  
A 2  D   l 8
6
Ugrijavanje “termodinamički tankih” proizvoda (Bi0,25)
Ugrijavanje u električnim i mufolnim pećima
Toplinska ravnoteža između izratka i peći prikazana je formulom:

apsolutna temperatura, K temperatura peću uz izradak, K

volumen izratka, m3 V    c  dT    A  (Tpeć  Tzavrš )  dt trajanje ugrijavanja
do Tzavrš, s
gustoća izratka, kg/m3 zadana temperatura postupka, K
specifični toplinski kapacitet površina izratka, m2
materijala, J/kgK koeficijent konvekcijskog
prelaza topline, W/m2K

A
 Tpeć  Tzavrš 
dT
Iz navedene jednadžbe slijedi:  vugr 
dt V   c

Integriranjem izraza dobije se poznata Newtonova formula: V    c  T peć Tpoč

peć 


ugr   ln
poč
tugr
A  peć Tzavrš 
Kako se radi o temperaturnim razlikama smije se pisati i: T peć  završ

Za praktičnu primjenu Newtonove formule dopušta se: Tpeć –Tzavrš=2 … 5 K za Bi  0,5

Tpeć –Tzavrš=10 K za Bi > 0,5
7
Niz dijagrama i tablica daje nužne podatke za uvrštenje u Newtonovu
formulu i to nakon provjere veličine Biôtove značajke.

,
W/mK

tehničko željezo

ugljični i niskolegirani čelici

visokolegirani alatni čelici

austenitni čelici

, oC

Slika 2: Koeficijent toplinske vodljivosti nekih

željeznih legura ovisno o temperaturi
8
Niz dijagrama i tablica daje nužne podatke za uvrštenje u Newtonovu
formulu i to nakon provjere veličine Biôtove značajke.

Tablica I: Specifični toplinski kapacitet nekih čelika

c, J/kg, K za interval 20oC do oC:

vrsta čelika 100 200 400 600 800 900 1000 1200
tehničko željezo 452 486 519 569 649 653 649 645
ugljični i niskolegirani čelici 460 494 536 582 687 687 682 678
visokolegirani alatni čelici 398 423 448 490 532 557 557 565
austenitni Cr-Ni čelici 490 515 536 561 582 586 595 607
austenitni Mn-čelici 494 532 565 595 607 615 620 632

Ako se radi o utvrđivanju specifičnog toplinskog kapaciteta za temperaturne raspone,

koji nisu obuhvaćeni ovom tablicom, potrebno ga je izračunati po formuli :
2 1
c . 2 - c . 1
2 20 oC 20 oC
c = (2.9.)
1 2 - 1

9
Niz dijagrama i tablica daje nužne podatke za uvrštenje u Newtonovu
formulu i to nakon provjere veličine Biôtove značajke.
 550
W/m 2 K
500

450 čelik u~elikelektričnim

u elektr. pe} ima
pećima
~elik u za{tit. atmosf.
čelik u zaštitnoj atmosferi
bakar
400 bakarmjed
mjed aluminij
350 aluminij

300

250

200

150

100 Slika 3. Ovisnost koeficijenta

konvektivnog prelaza
50 topline za neke metale u
komornoj peći
0 200 400 600 800 1000 1200
 o
peć , C
10
Niz dijagrama i tablica daje nužne podatke za uvrštenje u Newtonovu
formulu i to nakon provjere veličine Biôtove značajke.


W /m 2 K

2
3
Slika 4.
Ovisnost koeficijenta
konvektivnog prijelaza
topline s rastaljene soli na
čelik o temperaturi i vrsti soli

o
sol

11
Niz dijagrama i tablica daje nužne podatke za uvrštenje u Newtonovu
formulu i to nakon provjere veličine Biôtove značajke.
Tablica II - Gustoće važnijih metala i legura
 
metal/legura metal/legura
kg/m3 kg/m3
Al - lijevani 2560 niskolegirani čelik 7800
Al - kovani 2750 visokoleg. čelik (alatni) 8200
Dural 2800 brzorezni čelik 8600
Silumin 2600 austenitni čelik 7900
feritni čelik 7750
Cu - lijevani 8600 sivi lijev 7250
Cu - kovani 8900
Sn - bronca 8750
Al - bronca 7800
Be - bronca 8100
mjed 8600
12
Primjer 1.
Ploču dimenzije 400x400x50 mm, izrađenu od visokolegiranog alatnog čelika
Č4850 (X165CrVMo12-1) potrebno je ugrijati na 1000oC u komornoj električnoj
peći. Potrebno je izračunati trajanje ugrijavanja.

1. Provjera Biôtove značajke:

  X 245  0,025 Za komornu peć vrijedi: 1000oC= 245 W/m2K (slika 3)
Bi    0,227
 27 Za Č4850:  1000oC = 27 W/mK (slika 2)
Za dvostruko grijanu ploču: X = a/2 = 0,05/2 = 0,025 m
Budući da je Bi  0,25, proračunava se metodom za “termodinamički tanke” predmete

2. Proračun trajanje ugrijavanja po Newtonovoj formuli:

Volumen izratka V = 0,4 x 0,4 x 0,05 = 0,008 m3
V    c   peć   poč 
tugr   ln Površina izratka A = 2(0,4x0,4+2x0,4x0,05) = 0,4 m2
A    
 peć završ 
Spec. topl. kapacitet c20-1000oC = 557 J/kgK (tablica I)
0,008  8200  557  1000  20  Temperatura peći peć= 1000 oC
tugr   ln  
245  0,4  1000  998  Početna temperatura poč= 20 oC

Završna temperatura završ= 998 oC

tugr=2310 s (38 min)
Gustoća izratka:  = 8200 kg/m3 (tablica II)

13
Primjer 2.
Ploču dimenzija 400x400x50 mm, izrađenu od visokolegiranog alatnog čelika
Č4850 (X165CrVMo12-1) potrebno je ugrijati na 1000oC u rastaljenoj soli (sol
KCl). Potrebno je provjeriti može li se primijeniti proračun ugrijavanja za
“termodinamički tanke” predmete.
1. Provjera Biôtove značajke:
X
Bi  Za ugrijavanje u rastaljenoj soli: KCl= 780 W/m2K (slika 4)

Za Č4850: = 27 W/mK (slika 2)
780  0,025
Bi   0,72 Za uronjenu ploču: X= a/2 = 0,05/2 = 0,025 m
27
Budući da je Bi > 0,25, pri ugrijavanju u rastaljenoj soli, ne bi se smio
primjenjivati proračun ugrijavanja za “termodinamički tanke” predmete
,oC
peć
Jedan od načina usporavanja ugrijavanja
je predgrijavanje ili u posebnoj peći ili na
predgr.
temperaturu predgrijavanja predgr., pa
kada se predmet na toj temperaturi
progrije, peć se dalje zajedno s izratkom
grije na peć.
tpredgr.. tdogr. t

Shematski prikaz ugrijavanja s

predgrijavanjem i dogrijavanjem 14
 Primjer 3.
Ploču dimenzija 400x400x50 mm, izrađenu od visokolegiranog alatnog čelika
Č4850 (X165 CrVMo12-1) treba ugrijati na 1000oC u komornoj električnoj peći s
predgrijavanjem na temperaturi 550oC.
Potrebno je izračunati trajanje ugrijavanja (predgrijavanje + dogrijavanje).
a) Predgrijavanje
1. Provjera Biôtove značajke:
  X 75  0,025 Za komornu peć vrijedi: 550oC= 75 W/m2K (slika 3)
Bi    0,059
 32 Za Č4850:  550oC = 32 W/mK (slika 2)
Za dvostruko grijanu ploču: X= a/2 = 0,05/2 = 0,025 m
Budći da je Bi  0,25, proračunava se metodom za “termodinamički tanke” predmete

2. Proračun trajanje ugrijavanja po Newtonovoj formuli:

Volumen izratka V = 0,4 x 0,4 x 0,05 = 0,008 m3
V    c   peć   poč 
t pred   ln Površina izratka A = 2(0,4x0,4+2x0,4x0,05) = 0,4 m2
A    
 peć završ 
Spec. topl. kapacitet c20-550oC = 480 J/kgK (tablica I
0,008  8200  480  550  20  Temperatura peći peć= 550 oC
interpoliranjem)
t pred   ln  
75  0,4  550  548  Početna temperatura poč= 20 oC

tpred=5856 s (98 min) Završna temperatura završ= 548 oC

Gustoća izratka:  = 8200 kg/m3 (tablica II) 15
 Primjer 3. b) dogrijavanje
1. Provjera Biôtove značajke:
  X 245  0,025 Za komornu peć vrijedi: 1000oC= 245 W/m2K (slika 3)
Bi    0,227
 27 Za Č4850:  1000oC = 27 W/mK (slika 2)
Za dvostruko grijanu ploču: X= a/2 = 0,05/2 = 0,025 m
Budući da je Bi  0,25, proračunava se metodom za “termodinamički tanke” predmete

2. Proračun trajanje ugrijavanja po Newtonovoj formuli:

Volumen izratka V = 0,4 x 0,4 x 0,05 = 0,008 m3
V    c   peć   poč 
t dogr   ln Površina izratka A = 2(0,4x0,4+2x0,4x0,05) = 0,4 m2
A    
 peć završ 
1000 C
o
550 oC
c . 100 - c
.1000 . 478
.550
o o
Spec. topl. kapacitet c550-1000oC izračunati po formuli 1000 C o
20 C 20 C
c = =
557 1000  480  550 550 oC 1000 - 550
c5501000o C   651 J / kgK
1000  550
Temperatura peći peć= 1000 oC
0,008  8200  651  1000  550  Početna temperatura poč= 550 oC
t dogr   ln  
245  0,4  1000  998  Završna temperatura završ 998 C
= o

Gustoća izratka:  = 8200 kg/m3 (tablica II)

tdogr=2360 s ( 40 min)
tugr=tpred+tdogr=98+40=138 min
16
 Ugrijavanje “termodinamički tankih” proizvoda (Bi0,25)
Ugrijavanje u plinskim pećima (plin u dodiru s predmetom)
U ovakvim slučajevima potrebno je uzeti u račun:
• zračenje stijena peći,
• konvekciju pri miješanjem plinova,
• prijelaz topline zbog toplinske
provodanosti plina i
• prijelaz topline na dodirom poda peći s
predmetom koji se grije.

Za ovaj način ugrijavanja je formula B. V. STARK-a.

V    c 100   Tzavrš   Tpoč 

tugr    
3  
  
A  C  Tpeć    Tpeć  T 
   peć 
Vrijednost funkcija  (x) računa se po izrazu:
 100 
1 1 x  1
Koeficijent prijelaza topline zračenjem, W/m2K4  x   ln    arctg  x 
(C = 4,2 … 4,7 W/m2K4  prosječno 4,45W/m2K4) 4 1 x  2
Za vrijednosti x od 0 do 0,5 funkcija (x)x
Za vrijednosti x > 0,5 funkcija (x)<3
17
arctg(x) računati u radijanima
Primjer 4.
Ploču dimenzija 400x400x50 mm, izrađenu od visokolegiranog alatnog čelika
Č4850 (X165CrVMo12-1) potrebno je ugrijati na 1000oC u plinskoj peći.
Potrebno je izračunati trajanje ugrijavanja.
1. Provjera Biôtove značajke:
X 245  0,025 Za plinskoj peć vrijedi: 1000oC= 245 W/m2K (slika 3)
Bi    0,227
 27 Za Č4850:  1000oC = 27 W/mK (slika 2)
Za dvostruko grijanu ploču: X= a/2 = 0,05/2 = 0,025 m
Budući da je Bi  0,25, proračunava se metodom za “termodinamički tanke” predmete

2. Proračun trajanje ugrijavanja po Starkovoj formuli:

V    c 100   Tzavrš   Tpoč  Volumen izratka V = 0,4 x 0,4 x 0,05 = 0,008 m3

tugr         
A  C  Tpeć 3   Tpeć  T
 peć

 Površina izratka A = 2(0,4x0,4+2x0,4x0,05) = 0,4 m2
 
 100  Spec. topl. kapacitet c20-1000oC = 557 J/kgK (tablica I)

 995,07  2,18  0,23 =1940,4 s (32 min)

0,008  8200  557 100   1271   293 
tugr    
3      
0,4  4,45  1273    1273   1273 
 
 100 

 1271  1  1  0,9984  1 Temperatura peći Tpeć= 1273 K

   0,9984   ln    arctg 0,9984 
4  1  0,9984  2
 2,18
 1273  Početna temperatura Tpoč= 293 K
 293  1  1  0,2302  1 Završna temperatura Tzavrš= 1271 K
   0,2302   ln    arctg 0,2302 
4  1  0,2302  2
 0,23
 1273  Gustoća izratka:  = 8200 kg/m3 (tablica
18 II)