Izradio: Matej Radočaj bacc.crim.

– PP Virovitica

DRŽAVNI ISPIT – I. razina

- Skripta sastavljena od pitanja za ponavljanje -
- Samo za internu upotrebu PP Virovitica od 01.01.2023. -

Policijski službenici - UPUTA

O DRŽAVNOM ISPITU:
Polaganje državnog ispita predstavlja zakonom propisanu obvezu koju službenik mora ispuniti da bi nastavio s
radom u državnoj službi. Državni službenik koji zadovolji na vježbeničkom stažu dužan je po donesenom
Rešenju u roku od 6 mjeseci od dana raspoređivanja tog rješenja položiti državni stručni ispit, u protivnom mu
prestaje služba istekom posljednjeg dana roka.
Zahtjev za podnošenje prijave za polaganje državnog stručnog ispita podnosi vježbenik, odnosno osoba na
stručnom osposobljavanju u pisanom obliku čelniku državnog tijela u kojem je zaposlen (kadrovskoj u PU), a
čelnik tijela potrebnu dokumentaciju i prijavu bez odgađanja dostavlja Ministarstvu uprave.
Sukladno članku 29. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike za pripremu polaganja
državnoga stručnog ispita službenici imaju pravo na plaćeni dopust od tjedan dana bez obzira na stručnu
spremu koji uključuje i dan polaganja ispita. Za kandidate je omogućeno pohađanje programa e-učenja
pripreme za polaganje Ispita putem sustava za e-učenje (platforma e-građani). Prijavu kandidata na program
e-učenja vrši ispitni koordinator iz javnopravnog tijela u kojem je kandidat zaposlen (kadrovska u PU). Nakon
prijave na program e-učenja od strane koordinatora javnopravnog tijela, kandidati mogu pristupiti sustavu i
programu e-učenja u kojem će pronaći sve potrebne materijale za polaganje ispita.
Obavijest o mjestu i danu polaganja ispita mora biti dostavljena kandidatu najkasnije 8 dana prije dana
određenog za polaganje. Ispit se polaže u pravilu subotom, u prostorijama Ministarstva uprave u Zagrebu,
Maksimirska 63. Po NOVOM programu Ispit se polaže za I. i II. razinu ovisno o stupnju obrazovanja koji je uvjet
za raspored na radno mjesto i sastoji se od 6 predmeta. Ispit I. razine polaže se za SSS, a Ispit II. razine polaže se
za VŠS i VSS. Ispit za I. razinu sadrži 120 zadataka, odnosno 20 zadataka iz svakog predmeta (prolaz je
minimalno 10 od 20 bodova po predmetu) i traje ukupno 150 minuta bez prekida. Ispit za II. razinu sadrži 180
zadataka, odnosno 30 zadataka iz svakog predmeta ispitivanja (prolaz je minimalno 15 od 30 bodova po
predmetu) i traje ukupno 210 minuta bez prekida.

O SKRIPTI KOJU TRENUTNO ČITATE:

Skripta kojom se trenutno služite sastavljena je 01.01.2023. godine i podijeljena je u dvije cjeline. Prva cjelina sadrži sva
pitanja za ponavljanje koja se pojavljuju unutar prezentacija pojedenih predmeta postavljenih na platformu e-učenje.
Svako pitanje prati redoslijed gradiva određene prezentacije i priručnika za učenje, a nerijetko će se uz pitanje
pojavljivati i dodatna objašnjenja ili primjeri vezani uz to pitanje ili dio gradiva koji se obrađuje kao dodatna smjernica u
učenju koju sam osobno dopisao ili koja se kao objašnjenje nalazi i unutar same prezentacije. Druga cjelina skripte sadrži
ogledna pitanja za ponavljanje koja se mogu pronaći na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave. Zbog
količine gradiva prenošenog u ovu skriptu, moguće su gramatičke pogreške ili pogreške koje su se dogodile prilikom
prepisivanja pitanja, a vezane su uz točnost odgovora. Iskreno se nadam da ih je što manje! Sretno prilikom učenja i
polaganja Državnog ispita!

KORISNE POVEZNICE:

 DI - objašnjenje i sve relevantne informacije:

https://mpu.gov.hr/drzavni-strucni-ispit-22550/22550
 Raspored (termini) polaganja:
https://mpu.gov.hr/istaknute-teme/drzavni-ispit/termini-polaganja-drzavnog-ispita/26534
 Ogledni primjeri pitanja za ispit po predmetima:
https://mpu.gov.hr/istaknute-teme/drzavni-ispit/ogledni-ispiti/26531
SADRŽAJ:

 Pitanja za ponavljanje:

1. Ustavno ustrojstvo, pristup informacijama i zabrana diskriminacije .............................................1

2. Službenički odnosi i službenička etika ........................................................................................ 20

3. Sustav državne uprave .............................................................................................................. 30

4. Sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave .................................................................. 37

5. Osnove Europske unije .............................................................................................................. 51

6. Osnove upravnoga postupka upravnoga spora i uredskoga poslovanja ...................................... 64

 Ogledni ispiti:

1. Ustavno ustrojstvo, pristup informacijama i zabrana diskriminacije ........................................... 91

2. Službenički odnosi i službenička etika ........................................................................................ 95

3. Sustav državne uprave .............................................................................................................. 99

4. Sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave ................................................................ 103

5. Osnove Europske unije ............................................................................................................ 107

6. Osnove upravnoga postupka upravnoga spora i uredskoga poslovanja .................................... 111

 1. USTAVNO USTROJSTVO, PRISTUP INFORMACIJAMA I ZABRANA DISKRIMINACIJE

a) Temeljna ustavna određenja, Ustavni sud Republike Hrvatske i međunarodni odnosi:

 Temeljna ustavna određenja:

1. Temeljne odredbe Ustava Republike Hrvatske:

a) Republici Hrvatskoj suverenitet ne može biti oduzet, on je neotuđiv.
b) Pojedini dijelovi Hrvatske ne mogu izgubiti suverenitet nasuprot ostalima, jer je suverenitet
nedjeljiv.
c) Suverenitet Republike Hrvatske prema Ustavu ne može se prenijeti na druge institucije, on je
neprenosiv.

2. Prepoznaj i označi najviše vrednote ustavnog poretka su:

1. Sloboda
2. Jednakost
3. Nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova
4. Mirotvorstvo
5. Socijalna pravda
6. Poštivanje prava čovjeka
7. Nepovredivost vlasništva
8. Očuvanje prirode i čovjekova okoliša
9. Vladavina prava
10. Demokratski višestranački sustav
11. Prava životinjskog i biljnog svijeta
12. Vrijednosti vjerskih zajednica
13. Prava humanoidnih robota

3. Tko ima pravo predložiti promjenu Ustava Republike Hrvatske :

a) Predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske
b) 1/5 zastupnika Hrvatskog sabora
c) Svaki građanin
d) 1/10 zastupnika Hrvatskog sabora
e) Predsjednik Republike Hrvatske
f) Vlada Republike Hrvatske
g) 1/3 zastupnika Hrvatskog sabora
h) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske

4. Temeljne odredbe o grbu, zastavi i himni:

a) Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb čija je osnovica 25 naizmjeničnih crvenih i
bijelih (srebrenih) polja.
b) Zastava Republike Hrvatske sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, s povijesnim
hrvatskim grbom.
c) Himna je Republike Hrvatske "Lijepa naša domovino".

1
5. Opis povijesnoga hrvatskog grba i zastave i tekst himne te uporaba i zaštita tih i drugih državnih
znamenja uređuje se Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te o zastavi i lenti
predsjednika Republike Hrvatske. lzvornik grba Republike Hrvatske čuva se u:
a) Kod Predstojnika ureda Predsjednika Vlade
b) U Saboru Republike Hrvatske
c) U uredu Predsjednika Republike

6. Broj manjih štitova koji su smješteni u krunu grba Republike Hrvatske je:
a) Tri
b) Četiri
c) Pet
d) Šest

2
  Ustavni sud Republike Hrvatske: (u ovoj prezentaciji postoji samo jedno pitanje, ostalo je izvučeno
iz priručnika radi općeg informiranja o Ustavnom sudu)

Ustavni sud čini 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor 2/3 većinom glasova od ukupnog borja zastupnika.

1. Za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske može biti izabrana osoba koja je (uvjet za kandidaturu):
a) Diplomirani pravnik ili osoba koja ima završeni drugi diplomski studij društvenog smjera, s
najmanje 20 godina radnog iskustva u struci, koja se istakla svojim javnim i društvenim
djelovanjem
b) Hrvatski državljanin, sudac redovnog ili specijaliziranog suda, s najmanje 12 godina radnog
iskustva kao sudac
c) Istaknuti član političke stranke (vladajuće/oporbene) koji se istaknuo svojim političkim i
javnim djelovanjem
d) Hrvatski državljanin, koji je stekao doktorat pravnih znanosti, s najmanje 12 godina radnog
iskustva u pravnoj struci, a koji se struci istakao znanstvenim ili stručnim radom ili svojim
javnim djelovanjem
e) Hrvatski državljanin, diplomirani pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj
struci, koja se u toj struci istakla znanstvenim ili stručnim radom ili svojim javnim djelovanjem

Postupak izbora sudaca:

1. Objava poziva
2. Ispitivanje uvjeta kandidata
3. Javni razgovor s kandidatima
4. Slanje liste kandidata Saboru
5. Glasanje Sabora o kandidaturi
6. Prisega pred Predsjednikom RH

Mandat suca Ustavnog suda traje 8 godina, a produžuje se do stupanja na dužnost novog suca u
slučaju da do njegova isteka novi sudac nije izabran ili nije stupio na dužnost, a iznimno najdulje do 6
mjeseci.

Nadležnost Ustavnog suda:

1. Odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom
2. Odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom
3. Može ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa
4. Odlučuje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka
5. Prati ostvarivanje ustavnosti
6. Rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti
7. Odlučuje o odgovornosti predsjednika Republike
8. Nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može zabraniti njihov rad
9. Nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove

Razrješenje dužnosti prije isteka vremena na koje je sudac izabran moguće je ako:
1. Sam zatraži da bude razriješen
2. Bude osuđen na zatvorsku kaznu
3. Trajno izgubi sposobnost da obavlja svoju dužnost

3
  Međunarodni odnosi i Europska unija:

Međunarodni ugovor je sporazum sklopljen između dvaju ili više subjekata međunarodnog prava,
koji je uređen međunarodnim pravom, bilo da je sadržan u jedinstvenoj ispravi ili u više međusobno
povezanih isprava.
On može nositi razne nazive, kao što su: ugovor, konvencija, protokol, pakt, akt, sporazum,
memorandum, povelja, statut, konkordat.

1. Sklapanje međunarodnih ugovora u Hrvatskoj je u nadležnosti, ovisno o naravi i sadržaju

međunarodnog ugovora:
a) Vlade Republike Hrvatske
b) Predsjednika Republike
c) Hrvatske gospodarske komore
d) Hrvatskoga sabora

2. Potvrđivanje međunarodnih ugovora u Saboru:

Odaberite vrste međunarodnog ugovora za koje je potrebno provesti postupak potvrđivanja:
a) koji se odnose na izborni postupak
b) koji se odnose na fondove EU
c) koji traže donošenje ili izmjenu zakona
d) koji financijski obvezuju RH
e) koji su vojne i političke naravi
f) za koje to predloži Predsjednik Republike prema vlastitom odabiru

3. Potvrđivanje je odgovarajući postupak, ali i odluka Sabora Republike Hrvatske o pristanku

Republike Hrvatske da bude vezana međunarodnim ugovorom, na temelju koje Republika Hrvatska
daje taj pristanak i na međunarodnoj razini.
a) Točno
b) Netočno
- Ratifikacija, prihvat, odobrenje, potpisivanje, pristup i notifikacija o sukcesiji su različiti činovi kojima
Republika Hrvatska na međunarodnoj razini daje svoj pristanak biti vezana međunarodnim ugovorom.
- Međunarodne ugovore koji ne podliježu potvrđivanju Hrvatskoga sabora sklapa Predsjednik Republike
na prijedlog Vlade ili Vlada RH.
- Akt potvrđivanja bez odgode se objavljuje u Narodnim novinama kao službenim listu RH
- Pravna snaga Međunarodnih ugovora je ispod Ustava, a iznad Zakona.

4. Udruživanje Republike Hrvatske:

Odluka o udruživanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu većinom glasova birača koji su
pristupili.
Pokrenuti postupak udruživanja RH u saveze s drugim državama ili postupak razdruživanja imaju
pravo:
1. najmanje 1/3 zastupnika u Hrvatskom saboru
2. predsjednik Republike
3. Vlada RH
O udruživanju prethodno odlučuje i Hrvatski sabor 2/3 većinom glasova svih zastupnika.
Zabranjeno je udruživanje prema Ustavu u saveze kojim bi se obnovilo jugoslavensko zajedništvo!

4
5. Prava pojedinaca i građanstvo EU - Što mislite, je li ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne
stečevine Europske unije izjednačeno s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim
poretkom?
a) Točno
b) Netočno

6. Prava građana Europske unije:

Ako je neka osoba državljanin neke države članice, ona je automatski građanin Unije?
a) Točno, nije potreban nikakav dodatni postupak.
b) Netočno, potrebno je provesti postupak registracije građanstva EU.
Prava zajamčena pravnom stečevinom EU su:
1. Sloboda kretanja
2. Biračko pravo
3. Diplomatska i konzularna zaštita
4. Pravo podnošenja peticija

b) Ustrojstvo vlasti u Republici Hrvatskoj - zakonodavna, izvršna i sudbena vlast te lokalna i

područna (regionalna) samouprava:

 Zakonodavna vlast:

1. Označite tko ili što je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici
Hrvatskoj:
a) Predsjednik i potpredsjednici Hrvatskog sabora
b) Hrvatski sabor
c) Predsjednik Hrvatskog sabora
d) Vlada

2. Ustrojstvo Hrvatskog sabora:

Sabor vode:
a) predsjednik i
b) 3 do 5 potpredsjednika
Izbor potpredsjednika:
3 = 2-1 (dva iz parlamentarne većine i 1 iz manjine)
4 = 2-2
5 = 3-2

3. Označite broj zastupnika koji Sabor, po zakonu, ne može imati:

a) 97
b) 112
c) 125
d) 145
e) 161
f) 171
Hrvatski sabor može imati najmanje 100, a najviše 160 zastupnika!

5
4. Prava i obveze zastupnika Hrvatskog sabora:
Označite tvrdnje koje su točne:
a) Zastupnici imaju imunitet od dana konstituiranja Sabora do dana prestanka zastupničkog
mandata.
b) Mandat zastupnika Sabora je obvezujući.
c) Imunitet za izraženo mišljenje ili glasanje u saboru uključuje: imunitet od kaznene
odgovornosti, pritvaranja ili pokretanja postupka s izuzetkom zatečenosti u izvršenu
kaznenog djela s kaznom zatvora od preko 5 godina.

5. Skidanje imuniteta ako Sabor ne zasjeda:

O pokretanju postupka protiv zastupnika raspravlja:
a) Odbor za ljudska prava
b) Mandatno-imunitetno povjerenstvo, pa i kad Sabor ne zasjeda
c) Odbor za pravosuđe
d) Sabor, kad Mandatno-imunitetno povjerenstvo ne zasjeda

6. Zasjedanje Hrvatskog sabora:

Sjednice Hrvatskog sabora mogu biti redovne ili izvanredne. Redovno Sabor zasjeda od 15.1. do 15.7.
i od 15.9. do 15.12. Izvanredno zasjedanje mogu sazvati predsjednik Republike, predsjednik Vlade,
većina zastupnika i predsjednik Hrvatskoga sabora uz pribavljeno mišljenje klubova zastupnika.

7. Odredite koje od ponuđenih zakona i propisa donosi Hrvatski sabor:

a) zakone
b) zakonike
c) proračun Grada Zagreba
d) državni proračun
e) proračun svih županija
f) Ustav
g) ustavne zakone

8. Ostali akti koje donosi Sabor:

Odredite značenje pojedinih naziva akata spajajući ih sa skraćenim objašnjenjem:
Odlukom Se odlučuje se o izboru, imenovanju, opozivu i sl.
Deklaracijom Se izražava opće stajalište Sabora o nekim pitanjima
Rezolucijom Sabor ukazuje na stanje i probleme u određenom području.
Preporukom Ukazuje se na predstavke i pritužbe o nepravilnostima.
Zaključcima Sabor prihvaća prijedloge i donosi zaključke.

9. Hitni postupak donošenja zakona:

Za hitni postupak moraju postojati osobito opravdani razlozi, koji u prijedlogu moraju biti posebno
obrazloženi, a mora imati pismenu podršku 15 zastupnika, kluba zastupnika od 15 članova ili klubova
zastupnika koji zajedno imaju 15 ili više članova.
Npr. po hitnom postupku donose se zakoni koji se usklađuju s dokumentima EU.

6
10. Za izglasavanje organskih zakona u Hrvatskom saboru potrebna je većina:
Za zakone kojima se uređuju prava nacionalnih manjina dvotrećinska većina. Za zakone kojima se
razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i
način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave
većina.

11. Referendum je oblik neposrednog odlučivanja birača u obavljanju državne vlasti o pitanjima
određenim Ustavom i o pitanjima iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave određenim zakonom i statutom.

12. Povežite prava građana na izjašnjavanje s odgovarajućim tipom referenduma:

Državni referendum
Savjetodavni referendum
Imaju pravo sudjelovati svi hrvatski državljani, a ako se u vrijeme
održavanja referenduma zateknu izvan granica RH, izjašnjavaju se u
diplomatsko-konzularnim predstavništvima RH.
Pravo sudjelovanja imaju birači koji imaju prebivalište na području na
kojem se provodi oblik neposrednog odlučivanja.

13. Ako birači ocijene potrebu za referendumom, osnivaju organizacijski odbor za izjašnjavanje o
potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma. Organizacijski odbor donosi odluku da se pristupi
izjašnjavanju birača, a ta odluka sadrži:
Jasno formulirano pitanje o kojem se traži raspisivanje referenduma, rok unutar kojeg će se
sakupljati potpisi birača koji traže raspisivanje, ne duži od 15 dana.

14. Raspisivanje referenduma:

Označite točne tvrdnje:
a) Prije raspisivanja referenduma, provodi se izjašnjavanje o potrebi raspisivanja referenduma.
b) Organizacijski odbor provjerava je li izjašnjavanje provedeno u skladu sa zakonom i ako se za
raspisivanje izjasnilo bar petnaest posto birača od ukupnog broja birača u Republici
Hrvatskoj, uputit će zahtjev predsjedniku Hrvatskoga sabora za raspisivanje referenduma.
c) Kada zaprimi zahtjev za raspisivanje referenduma, Sabor može u roku od 30 dana zatražiti da
Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi je li referendumsko pitanje, odnosno način
izjašnjavanja birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma u skladu s Ustavom i
zakonom.
Jedan od ponuđenih odgovora je netočan - za raspisivanje je potrebno da se izjasni 10% od ukupnog broja
birača u RH.

15. Tko može pokrenuti postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike zbog
povrede Ustava?
a) 2/3 većina svih zastupnika
b) Većina saborskih zastupnika
c) Svi saborski zastupnici

16. Kada Vlada stupa na dužnost?

a) Odmah po sastavljanju Vlade
b) Kada joj povjerenje iskažu svi zastupnici u Hrvatskom saboru
c) Kada Vlada položi prisegu

7
17. Odgovornost Vlade Saboru:
Odgovornost Vlade i njenih pojedinih članova Saboru definira se na sljedeći način:
a) Za svoj rad i odluke odgovorni su pojedini članovi, svatko za svoje područje rada.
b) Za rad i sve odluke Vlade odgovoran je predsjednik Vlade.
c) Za rad i sve odluke Vlade odgovorni su predsjednik i potpredsjednici Vlade.
d) Za rad i odluke Vlade zajednički su odgovorni predsjednik i članovi Vlade, a osobno su
odgovorni za svoje područje rada.

18. Nepovjerenje Sabora:

Odluka o nepovjerenju je donesena ako je za nju glasovala većina od ukupnog broja zastupnika u
Saboru. Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, i predsjednik i Vlada
podnose ostavku. Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom članu Vlade, predsjednik Vlade može
umjesto njega predložiti drugoga člana Saboru da mu izglasa povjerenje ili predsjednik Vlade i Vlada
mogu podnijeti ostavku.

19. Tko je pučki pravobranitelj?

a) Opunomoćenik Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih
Ustavom, zakonom i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je
prihvatila Republika Hrvatska.
b) Predstavnik Vlade Republike Hrvatske.
c) Predstavnik svih građana Republike Hrvatske.

 Izvršna vlast:

1. Ovlasti predsjednika Republike Hrvatske:

Može li predsjednik Republike Hrvatske, na primjer, narediti uporabu oružanih snaga iako nije
proglašeno ratno stanje?
a) Može u slučajevima kad vanjska politika zahtijeva suradnju s drugim državama, npr. vojna
pomoć saveznicima u slučaju napada na njihovu zemlju.
b) Može, u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti države, uz
supotpis predsjednika Vlade.
c) Ne može ni pod kojim uvjetima.
d) Može u slučajevima kad predsjednik procijeni da je takva pomoć potrebna, npr. potrebna
pomoć ljudstva vojske na izgradnji infrastrukture.

2. U slučaju duže spriječenosti predsjednika zamjenjuje:

a) Tajnik Sabora, na prijedlog većine zastupnika Sabora.
b) Predsjednik Hrvatskoga sabora, koji preuzima dužnost privremenog predsjednika Republike
na temelju odluke Ustavnog suda koja se donosi na prijedlog Vlade.
c) Potpredsjednik Vlade iz redova manjina, koji preuzima dužnost privremenog predsjednika
Republike na temelju odluke Ustavnog suda koja se donosi na prijedlog Vlade.
d) Predsjednik Vlade, koji preuzima dužnost privremenog predsjednika Republike na temelju
odluke Ustavnog suda koja se donosi na prijedlog Vlade.

3. Trajanje mandata predsjednika: - Na koje vrijeme se bira Predsjednik Republike Hrvatske?

a) Na vrijeme od 8 godina
b) Na vrijeme od 5 godina
c) Na vrijeme od 4 godine

8
4. Tko čini Vladu Republike Hrvatske?
a) Predsjednik i potpredsjednici
b) Predsjednik, 1 ili više potpredsjednika i ministri
c) Predsjednik i ministri

5. Kakve su sjednice Vlade?

a) Javne i nejavne
b) Javne
c) Nejavne

6. Na koji način Vlada Republike Hrvatske odlučuje o promjeni Ustava Republike Hrvatske,
udruživanju ili razdruživanju s drugim državama, promjeni granica, raspuštanju sabora i raspisivanju
referenduma?
a) Natpolovičnom većinom
b) Običnom većinom
c) Dvotrećinskom većinom
U drugim slučajevima odlučuje natpolovičnom većinom svih članova.

 Sudbena vlast i Državno odvjetništvo:

1. Kome je povjerena sudačka dužnost?

a) Osobno sucima
b) Osobno sucima, sudskim savjetnicima i sucima porotnicima u skladu sa zakonom
c) Osobno sucima porotnicima i sudskim savjetnicima

2. Koja je uloga Vrhovnog suda Republike Hrvatske?

a) Koordinira rad svih sudova.
b) Kao najviši sud osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj
primjeni.
c) Nadzire rad nižih sudova.

3. Za štetu koju počini sudac u obnašanju sudačke dužnosti odgovara:

a) Sud u kojem radi sudac
b) Republika Hrvatska
c) Sudac sam

4. Što je Državno sudbeno vijeće?

a) Sudbeno tijelo koje obnaša sudačku dužnost
b) Samostalno i neovisno tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost sudbene vlasti u
Republici Hrvatskoj
c) Tijelo koje nadzire rad sudaca
Državno sudbeno vijeće čini 11 članova:
- 7 sudaca (2 suca Vrhovnog suda, 1 iz visokih sudova, 3 iz županijskih sudova i 1 iz prvostupanjskih
sudova)
- 2 sveučilišna profesora pravnih znanosti
- 2 saborska zastupnka (1 od vladajućih, 1 iz oporbe)
Biraju se na 4 godine i ne mogu biti izabrani više od 2 puta.

9
5. Imenovanje državnih odvjetnika - Županijski državni odvjetnik:
Županijski državni odvjetnik imenuje se iz redova zamjenika (glavnog, posebnih i županijskih državnih
odvjetništava) koji imaju najmanje dvije godine iskustva u državnoodvjetničkoj dužnosti. Imenuje ih
DOV (Državnoodvjetničko vijeće) na period od četiri godine.

 Lokalna i područna (regionalna) samouprava:

1. Prisjetite se koje jedinice pripadaju lokalnoj, a koje područnoj (regionalnoj) samoupravi i pravilno
ih razvrstajte.
Jedinice lokalne samouprave: Općine, gradovi
Jedinice područne (regionalne) samouprave: Grad Zagreb, županije

2. Koja od navedenih tijela su predstavnička?

a) Općinsko vijeće
b) Županijska skupština
c) Gradsko vijeće
d) Župan
e) Općinski načelnik
f) Gradonačelnik
Ostala 3 ponuđena odgovora su izvršna tijela.

3. Opći akti:
Predstavnička tijela osiguravaju izvršavanje općih akata na način i u postupku propisanom statutom
jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
a) Točno
b) Netočno
Općinski načelnik, gradonačelnik i župan osiguravaju izvršavanje općih akata predstavničkog tijela na način i u
postupku propisanom statutom jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

4. lzbacite uljeza. Koji od navedenih poslova ne pripada djelokrugu jedinica lokalne samouprave?
a) Prostorno i urbanističko planiranje
b) Komunalne djelatnosti
c) Uređenje naselja i stanovanja
d) Socijalna skrb
e) Planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova
f) Zaštita potrošača
Planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova je iz domene djelogkruga
područne samouprave.

5. Čime je definiran ustavni položaj lokalne i područne (regionalne) samouprave?

a) Trodiobom vlasti ograničenom zajamčenim pravom na samoupravu
b) Ustanovljavanjem jedinca lokalne samouprave
c) Ustavom zajamčenim pravom građana na samoupravu

10
6. Čime se ostvaruje pravo na samoupravu?
a) lzborom članova predstavničkog tijela na temelju neposrednog, jednakog i općeg biračkog
prava
b) Preko regionalnih predstavničkih tijela
c) Javnim izborom članova predstavničkih tijela
d) Radom u tijelu državne uprave
e) Preko lokalnih predstavničkih tijela

7. Koje su Ustavom definirane jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave?

a) Županija
b) Gradske četvrti
c) Grad
d) Mjesni odbor
e) Gradski kotarevi
f) Država
g) Općina

8. Koji poslovi pripadaju djelokrugu područne (regionalne) samouprave?

a) Primarnu zdravstvenu zaštitu
b) Gospodarski razvoj
c) Poslovi regionalnog značaja koji neposredno ostvaruju potrebe građana
d) Komunalne djelatnosti - uređenje grobova
e) Planiranje i razvoj mreže obrazovnih, socijalnih i kulturnih ustanova

c) Ljudska prava i temeljne slobode - zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda, prava nacionalnih
manjina, pravo na pristup informacijama, zaštita osobnih podataka i zabrana diskriminacije:

 Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda:

1. Iz skupine ustavom zaštićenih prava i sloboda izdvojite one koje Ustav propisuje u Zajedničkim
odredbama:
a) Pravo vlasništva
b) Pravo na prigovor savjesti
c) Nacionalna ravnopravnost
d) Pravo na rad
e) Zabrana diskriminacije
f) Pravo na žalbu

2. Temeljne ustavne slobode i prava čovjeka i građanina načelno su neograničeni. Slobode i prava
smiju se ipak ograničiti samo izuzetno, zakonom, da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi, pravni
poredak, javni moral i zdravlje.
a) Točno
b) Netočno

11
3. Pojedina prava ne mogu se ograničiti niti u slučaju neposredne opasnosti na opstanak države.
prava su:
a) pravo na život
b) zabrana mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja
c) pravna određenost kažnjivih djela i kazni
d) sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti
e) sloboda poduzetništva
f) pravo na štrajk
g) pravo na rad
h) nepovredivost doma
i) pravo vlasništva

4. Ravnopravnost pripadnika nacionalnih manjina jamče:

a) Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina
b) Ustav Republike Hrvatske
c) Uredba o pravima pripadnika nacionalnih manjina

5. Strani državljani izjednačeni su sa državljanima Republike Hrvatske u pravu na pristup sudovima i

javnim tijelima u Republici Hrvatskoj, kao i u pravu na jednak postupak pred tim tijelima.
a) Točno
b) Netočno

6. Koje tijelo donosi rješenje kojim se strancu odobrava pravo na utočište (azil)?
a) Ured za ljudska prava i zaštitu nacionalnih manjina
b) Ured za zaštitu stranaca
c) Ured za prognanike i izbjeglice
d) Ministarstvo unutarnjih poslova
e) Ministarstvo vanjskih poslova

7. Ljudska prava su prava čiju zaštitu može tražiti svaki čovjek, već zbog same činjenice što je ljudsko
biće.
a) Točno
b) Netočno

8. Među ponuđenima odaberite pravo koje Ustav ne podrazumijeva pod osobne slobode i prava.
a) Pravo na zaštitu dostojanstva, ugleda i časti
b) Pravo na pravično suđenje
c) Sloboda mišljenja i izražavanja misli
d) Pravo na utočište
e) Sloboda kretanja i biranja boravišta
f) Pravo na prigovor savjesti
g) Pravo na osobnu slobodu
h) Pravo na sigurnost i tajnost osobnih podataka
i) Pravo na život
j) Pravo na zaštitu osobnog i obiteljskog života
k) Sloboda savjesti i vjeroispovijesti
l) Pravo na nepovredivost doma

9. Da li je Republika Hrvatska sekularna država?

a) Da
b) Ne
Republika Hrvatska je sekularna država u kojoj postoji odvojenost crkve od države.

12
10. Iz skupine ustavom zaštićenih prava i sloboda izdvojite one koje pripadaju u kategoriju političkih
prava i sloboda:
a) Poduzetničke i tržišne slobode
b) Pravo vlasništva
c) Pravo na prigovor savjesti
d) Biračko pravo
e) Pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed
f) Pravo na sudjelovanje u obavljanju javnih poslova
g) Pravo na slobodno udruživanje
h) Pravo slati predstavke i pritužbe

11. Iz skupine ustavom zaštićenih prava i sloboda izdvojite one koje spadaju u gospodarska prava i
slobode.
a) Pravo na slobodno udruživanje
b) Pravo vlasništva
c) Pravo na rad
d) Poduzetničke i tržišne slobode
e) Pravo na nasljeđivanje

12. Iz skupine ustavom zaštićenih prava i sloboda izdvojite one koje spadaju u socijalna prava i
slobode.
a) Pravo na zdrav život i zdrav okoliš
b) Pravo na zdravstvenu zaštitu
c) Pravo na udruživanje radnika i poslodavaca
d) Pravo na socijalnu sigurnost i osiguranje
e) Pravo na rad
f) Pravo na štrajk

13. Iz skupine ustavom zaštićenik prava i sloboda izdvojite one koje spadaju u kulturna prava i
slobode.
a) Pravo na besplatno visoko obrazovanje
b) Sloboda znanstvenog, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva
c) Sloboda mišljenja i izražavanja misli
d) Autonomija sveučilišta
e) Pravo na dostupno obrazovanje

14. Osobu protiv koje kazneni postupak još nije započeo, ali koju tijela kaznenog progona sumnjiče za
počinjenje određenog kaznenog djela te prema njoj poduzimaju pojedine radnje i mjere koje
prethode kaznenom postupku, a u cilju razjašnjenja te sumnje, nazivamo:
a) Osumnjičenik
b) Pritvorenik
c) Osuđenik
d) Okrivljenik
e) Optuženik

15. Presumpcija nedužnosti podrazumijeva:

a) Svatko je nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se
pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.
b) Tek nakon pravomoćnosti sudske presude određena osoba može se smatrati krivom za
određeno kazneno djelo.
c) Pojedina osoba smije biti kazneno progonjena i kažnjena samo za postupanja koja su bila
zakonom predviđena kao kaznena djela u vrijeme kad su počinjena.

13
16. Postoji li u Republici Hrvatskoj smrtna kazna?
a) Da
b) Ne

17. Koja kaznena djela ne zastarijevaju?

a) Ratni zločin
b) Ubojstvo osobe pod međunarodnom zaštitom
c) Zločin agresije
d) Zločin protiv čovječnosti
e) Protupravno stjecanje imovinske koristi
f) Ratno profiterstvo
Na zastarijevaju KD:
1. lz međunarodnog prava (genocid, zločin agresije, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin)
2. KD ratnog profiterstva
3. KD iz procesa pretvorbe i privatizacije

18. Koje od navedenih obilježja nije obilježje biračkog prava?

a) lzravno
b) Opće
c) Višestruko
d) Jednako
e) Tajno

19. Kako nazivamo pravo biti biran na pojedinim izborima?

a) Aktivnim biračkim pravom
b) Pasivnim biračkim pravom
Pravo birati - aktivno biračko pravo
Pravo biti biran - pasivno biračko pravo

20. Članovi Europskog parlamenta ne biraju se na neposrednim izborima već njih imenuje Hrvatski
Sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.
a) Točno
b) Netočno

 Pravo na pristup informacijama:

1. Odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama primjenjuju se na stranke u sudskim i upravnim

postupcima.
a) Točno
b) Netočno

2. Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup:

a) Informaciji koja je klasificirana stupnjem tajnosti
b) Poreznoj tajni
c) Informaciji za koju postoji osnova sumnje da bi njeno objavljivanje onemogućilo provođenje
inspekcijskog nadzora
d) Informaciji u kaznenom postupku nakon pravomoćnosti odluke suda
e) Informaciji iz ratificiranog međunarodnog ugovora

14
3. Korisnik ostvaruje pravo na pristup informaciji:
a) Bez navođenja razloga za podnošenje zahtjeva
b) Ako se pozove na primjenu Zakona o pravu na pristup informacijama
c) Podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva
d) Uz obvezno navođenje razloga za podnošenje zahtjeva

4. Među sljedećim rečenicama odaberite onu tvrdnju koja je točna za Povjerenika za informacije:
a) Svake godine izvješćuje Europsku komisiju o dostupnosti informacija za ponovnu uporabu.
b) Povjerenik za informiranje može biti član neke političke stranke.
c) Predlaže mjere za stručno osposobljavanje i usavršavanje službenika za informiranje u
tijelima javne vlasti i upoznavanje s njihovim obvezama.
d) Povjerenika za informiranje bira Vlada Republike Hrvatske na vrijeme od pet god na uz
mogućnost reizbora.
e) Povjerenik za informiranje mora biti istaknuti stručnjak s najmanje 15 godina radnog iskustva
na području ljudskih prava.

 Zaštita osobnih podataka:

1. Osobni podatak je podatak koji se odnosi na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi
pomoću podataka o lokaciji ili mrežnog identifikatora.
a) Točno
b) Netočno

2. Obrada osobnih podataka na način da se osobni podaci više ne mogu pripisati određenom
ispitaniku bez uporabe dodatnih informacija naziva se:
a) Pseudonimizacija
b) Sustav pohrane
c) Obrada
d) lzrada profila

3. Fizička ili pravna osoba, tijelo javne vlasti, agencija ili drugo tijelo koje samo ili zajedno s drugima
određuje svrhe i sredstva obrade osobnih podataka naziva se:
a) Voditelj obrade
b) Treća strana
c) Primatelj
d) lzvršitelj obrade

4. Fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Uniji koju je voditelj obrade ili izvršitelj obrade
imenovao pisanim putem je:
a) lzvršitelj obrade
b) Predstavnik
c) Nadzorno tijelo
d) Treća strana

15
5. Predmetno nadzorno tijelo je nadzorno tijelo koje je povezano s obradom osobnih podataka zato
što:
a) Obrada bitno utječe na ispitanike koji borave u državi članici tog nadzornog tijela.
b) Podnesena je pritužba tom nadzornom tijelu.
c) Primatelj ima poslovni nastan na području države članice tog nadzornog tijela.
d) Voditelj ili izvršitelj obrade ima poslovni nastan na državnom području države članice tog
nadzornog tijela.

6. Pravni temelji za prikupljanje i daljnju obradu osobnih podataka na snazi su:

a) Zakon o elektroničkim komunikacijama
b) Zakon o zaštiti osobnih podataka
c) Uredba o Hrvatskom viznom informacijskom sustavu
d) Opća uredba o zaštiti podataka
e) Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka

 Zabrana diskriminacije i ravnopravnost spolova:

1. Rekli smo da je jamstvo zabrane diskriminacije ustavna je kategorija (članak 3. i članak 14.). Od niza
međunarodnih akata koji proklamiraju zabranu diskriminacije posebno smo spomenuli.
a) Europsku Konvenciju o zaštiti ljudskih sloboda i temeljnih prava
b) Europsku Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda
c) Povelju o temeljnim pravima Europske unije

2. Zakon o suzbijanju diskriminacije i Zakon o ravnopravnosti spolova smatramo, u okviru zabrane

diskriminacije stožernim. Njima se detaljnije razrađuje ustavna vrednota jednakosti pred zakonom iz
članka 14. Ustava Republike Hrvatske.

3. Rekli smo da se diskriminacijom u smislu ZSD smatra stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje
osobe, kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama, na temelju zakonom propisanih
osnova. Označite pojmove koji nisu temelj diskriminacije u smislu ZSD
1. Članstvo u sindikatu 11. Jezik
2. Rodni identitet i izražavanje 12. Dob
3. Zdravstveno stanje 13. Genetsko naslijeđe
4. Invaliditet 14. Spolna orijentacija
5. Spol 15. Obrazovanje
6. Društveni položaj 16. Nacionalno ili socijalno podrijetlo
7. Političko ili drugo uvjerenje 17. Imovno stanje
8. Bračni ili obiteljski status 18. Visina
9. Rasa ili etnička pripadnost ili boja kože 19. Pismenost
10. Vjera 20. Financijska pismenost

Prepoznavanje diskriminacije - primjer 1:

Poslodavac je objavio oglas za popunjavanje slobodnog radnog mjesta tajnika/tajnice i uz srednju stručnu
spremu (SSS) tražio i 1 godinu radnog iskustva na tajničkim poslovima. Poslodavac želi zaposliti na tajničko
mjesto samo ženske osobe, ne starije od 30 godina, bez djece. Na oglas za radno mjesto javio i Martin Marić,
koji ima 15 godina iskustva rada na tajničkim poslovima, međutim nije primljen, već je primljena Marijana
Gugić, koja ima sve osobine koje je poslodavac želio, ali značajno manje radnog staža od M. Marića (2 godine).

16
Pitanja:
- Je li vjerojatno da je M. Marić diskriminiran?
- Ako smatrate da jest, koja/koje bi osnove te diskriminacije bile?
Odgovori:
- Da, jer je M. Marić je u nepovoljnijem položaju od M. Gugić (nije dobio posao)
- Vjerojatno je postojanje diskriminacije po spolu i po dobi

Prepoznavanje diskriminacije - primjer2:

Vlasnik stana objavio je oglas za davanje istoga u najam. Na oglas se javio mladi bračni par, koji ima malog psa.
Vlasnik odbija njima iznajmiti stan navodeći da ne prima najmoprimce s kućnim ljubimcima i stan iznajmi
drugom paru (koji nema kućnog ljubimca).
Pitanje:
- Je li par koji je želio unajmiti stan diskriminiran?
Odgovor:
Ovdje se ne radi o diskriminaciji, iako u navedenoj situaciji par koji želi iznajmiti stan jest u nepovoljnijem
položaju od para koji nema kućnog ljubimca. Vlasništvo kućnih ljubimaca nije jedna od navedenih osnova
zabrane diskriminacije i zato navedeno stavljanje u nepovoljniji položaj nije diskriminacija u smislu ZSD.

4. lzravna diskriminacija:
lzravna diskriminacija uključuje stavljanje osobe u nepovoljniji položaj od druge u usporedivoj
situaciji i razlog takvog postupanja jest jedna od diskriminacijskih osnova navedenih u ZSD.

5. Dokazivanje mogućnosti izravne diskriminacije - Označite tvrdnju točnu za izravnu diskriminaciju:

a) Oštećeni dokazuje da je postojala mogućnost da tuženi postupao iz zakonom zabranjenih
diskriminatornih razloga, a tuženik dokazuje suprotno.
b) Tužiteljstvo dokazuje da tuženik ima dugogodišnju praksu diskirminatornih radnji.
c) Oštećeni dokazuje da je do diskriminacije došlo iz zakonom propisanih diskriminatornih
razloga, a tuženik dokazuje suprotno.

6. Neizravna diskriminacija - Odredite tri ključna elementa za prepoznavanje neizravne diskriminacije:

a) moguće objektivno opravdanje
b) neutralni kriteriji (mjere) postupanja
c) nepovoljni položaj
d) objektivno opravdanje
e) naizgled neutralni kriteriji (mjere) postupanja

7. Uznemiravanje i spolno uznemiravanje - Odaberite tvrdnje kojima žrtve ukazuju na uznemiravanje.

Ono je:
a) bilo uvjetovano njihovom pripadnošću određenoj skupini
b) kao cilj ili učinak imalo povredu dostojanstva tužitelja
c) odvijalo se kroz više dana
d) uzrokovalo strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje
e) odvijalo se kroz 3 mjeseca ili dulje
f) bilo neželjeno s njihove strane

17
8. Zabrana propuštanja razumne prilagodbe:
Prema odredbi čl. 4. ZSD diskriminacijom će smatrati i propust da se osobama s invaliditetom,
u skladu s njihovim posebnim potrebama, omogući:
a) korištenje javno dostupnih resursa
b) sudjelovanje u javnom i društvenom životu,
c) pristup radnom mjestu i odgovarajućim uvjetima rada
i to prilagodbom infrastrukture i prostora, korištenjem oprema i na drugi način koji nije nerazmjeran
teret za onoga tko je to dužan omogućiti.

9. Iznimke od zabrane diskriminacije odnose se na postupanje:

a) odabranih državnih tijela
b) tijela jedinica lokalne uprave u posebnim područjima
c) pravnih osoba s javnim ovlastima
d) svih pravnih osoba
e) fizičkih osoba
f) sve od navedenog
g) ništa od navedenog

10. Iznimke od zabrane diskriminacije - mjere za očuvanje stvarne jednakosti:

Iznimka od diskriminacije su posebne mjere koje uključuju bilo koju mjeru privremene naravi nužna i
prikladna za ostvarivanje stvarne jednakosti društvenih skupina koje su u nepovoljnijem položaju, na
temelju neke od osnova iz članka 1. ZSD-a kada je takvo postupanje temeljeno na odredbama zakona,
podzakonskog akta, programa, mjera ili odluka u cilju poboljšanja položaja etničkih, vjerskih, jezičnih
ili drugih manjina ili drugih skupina građana ili osoba diskriminiranih po osnovama iz članka 1. stavka
1. ZSD-a.

11. Spojite primjere s odgovarajućim tipom iznimaka od zabrane diskriminacije:

Davanje prednosti invalidima kod zapošljavanja Mjere za očuvanje stvarne jednakosti
Zabrana otkaza trudnicama Neke od mjera socijalne politike
Zapošljavanje muškarca na mjesto opernog Područje posla i zapošljavanja
pjevača - baritona

12. Označite što se od navedenog prema našem zakonu ne smatra diskriminacijom:

a) Oglas kojim se za mjesto odgajateljice u vrtiću traži isključivo ženska osoba
b) Ograničavanje članstva u ženskom nogometnom klubu na samo ženske osobe
c) Ograničavanje nekih usluga osiguranja (npr. životnog osiguranja) u odnosu na dob
osiguranika
d) Oglas kojim se za mjesto muftije traži isključivo muška osoba islamske vjeroispovijesti

13. Označite što se od navedenog prema našem zakonu ne smatra diskriminacijom:

a) Traženje hrvatskog državljanstva za kandidate/inje za časnike Hrvatske vojske
b) Određivanje najviše dobi za umirovljenje
c) Teže sankcioniranje za zlostavljanje partnera u prisutnosti malodobne djece
d) Propisivanje stupnja obrazovanja za određeno radno mjesto

14. Pučki/a pravobranitelj/ica je opunomoćenik/ica Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu

ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim
pravim i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska. Ustav RH i Zakon o pučkom pravobranitelju
jamče im samostalnost i neovisnost u radu.

18
15. Odredite koje je središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije, a koji su posebni pravobranitelji:
Središnje tijelo = Pučki pravobranitelj
Posebni pravobranitelji = Pravobranitelj za djecu
Pravobranitelj za ravnopravnost spolova
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom

16. Ravnopravnost spolova znači da su žene i muškarci:

a) jednako prisutni u svim područjima javnog i privatnog života
b) da imaju jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava
c) da imaju jednak status
d) da imaju jednaku korist od ostvarenih rezultata
e) jednako zastupljeni u timskim sportovima

17. Oblici zabrane diskriminacije na temelju spola prema ZRS - Označite oblike zabrane diskriminacije
na temelju spola:
a) lzravna diskriminacija
b) Uznemiravanje
c) Neizravna diskriminacija
d) Poticanje na diskriminaciju
e) Spolno uznemiravanje

18. Pojam i razlozi uvođenja posebnih mjera za ostvarivanje ravnopravnosti spolova:

Posebne mjere su specifične pogodnosti kojima se osobama određenog spola omogućuje
ravnopravno sudjelovanje u javnom životu, otklanjaju postojeće nejednakosti ili im se osiguravaju
prava u kojima su ranije bili uskraćeni.
Posebne mjere se uvode privremeno radi ostvarivanja stvarne ravnopravnosti žena i muškaraca i ne
i ne smatraju se diskriminacijom.
Jednako tako, mjere usmjerene zaštiti žena, osobito u vezi s trudnoćom i materinstvom ne smatraju
se diskriminacijom.

19. Posebne mjere se uvode kada je zastupljenost jednoga spola osjetno neuravnotežena. Osjetna
neuravnoteženost jednog spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u tijelima političkog i javnog
odlučivanja niža od:
a) 25%
b) 40%
c) 50%
d) 60%

20. Izrada nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova i nadzor nad njezinom
provedbom spada u poslove:
a) Ureda za ravnopravnost spolova
b) Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova
c) Ministarstva pravosuđa i uprave
d) Pučke pravobraniteljice

21. U prethodnom smo dijelu lekcije govoriti o posebnoj Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova.
Podsjetimo se koje su druge posebne Pravobraniteljice?
a) Pravobraniteljica za djecu
b) Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom
c) Pravobraniteljica za ravnopravnost u pristupu sportu

19
 2. SLUŽBENIČKI ODNOSI I SLUŽBENIČKA ETIKA

a) Popunjavanje radnih mjesta u državnim tijelima:

1. Zapošljavanje u tijelima državne uprave uređeno je Zakonom o državnim službenicima. Svako

tijelo državne uprave ima svoj pravilnik o unutarnjem redu u kojem su navedena radna mjesta, broj
službenika te uvjeti za raspored i koji je dužno dostaviti na prethodnu suglasnost tijelu koje je
nadležno za službeničke odnose.

2. Redoviti postupak prijama u državnu službu provodi se periodički u svrhu prijma vježbenika dok se
izvanredni postupak provodi u okolnostima kada se primaju osobe s radnim iskustvom.

3. Postoji više uvjeta koji moraju biti ispunjeni da bi se obustavio postupak javnog natječaja ili
internog oglasa. Odaberite točne odgovore koji se odnose na neke od tih uvjeta:
a) Prevelik broj prijavljenih kandidata
b) Bitna promjena okolnosti
c) Prijava kandidatkinje bez stručnog znanja
d) Nezadovoljavajući rezultati testiranja svih kandidata
e) Nitko se nije prijavio

4. Označite podatke koje rješenje o rasporedu na radno mjesto ne sadrži:

1. Datum početka rada
2. Radno mjesto na koje se raspoređuje
3. Podatke o plaći
4. Ukupni radni staž kandidata
5. Radno iskustvo kandidata na svim poslovima koje je obavljao
6. Podatak o obvezi polaganja državnog ispita
7. Podatke o dnevnom i tjednom odmoru
8. Podatak o trajanju službe

5. Označite točne tvrdnje koje se odnose na probni rad kod izvanrednog postupka prijema u državnu
službu:
a) službenik može biti upućen u drugo tijelo
b) rad ocjenjuje nadređeni službenik
c) traje dva mjeseca
d) traje tri mjeseca
e) produžuje se za vrijeme rodiljinog dopusta

6. Ako službenik nije zadovoljio na probnom radu, donosi se rješenje kojim mu se otkazuje državna
služba. Državna služba na određeno vrijeme može trajati najviše godinu dana za obavljanje
privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao uz prethodno odobrenje državnog
tijela nadležnog za službeničke odnose.

7. Odaberite točnu tvrdnju koja se odnosi na postupak prijma na određeno vrijeme:

a) rješenje o prijmu dostavlja se svim kandidatima osobnom dostavom
b) izabranog kandidata se raspoređuje ovisno o broju izvršitelja utvrđenom u pravilniku o
unutarnjem redu
c) na oglas se moguće prijaviti u roku od petnaest dana od njegove objave
d) žalba ne odgađa izvršenje rješenja o prijmu

20
8. Među ponuđenim odgovorima odaberite tvrdnje koje su točne za državni ispit:
a) državnom ispitu može se pristupiti više puta za svaku razinu
b) rok za polaganje može se produžiti zbog bolesti
c) obvezu polaganja imaju i službenici s položenim pravosudnim ispitom
d) službenik ga mora položiti prije početka rada
e) razine polaganja ovise o radnom iskustvu službenika
f) vježbenici mogu pristupiti polaganju najranije tri mjeseca prije isteka probnog rada

9. Među ponuđenim odgovorima vezanim uz premještanje državnih službenika pronađite jednu

netočnu tvrdnju.
a) Premještaj je moguć na radno mjesto s nižim stupnjem obrazovanja.
b) Premještaj je moguć na zahtjev službenika.
c) Premještaj je moguć u državno tijelo u drugom mjestu.
d) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja o premještaju.
10. Potrebna je suglasnost državnog službenika kada se donosi odluka o njegovom premještaju na
radno mjesto izvan mjesta rada, koja za posljedicu ima promijenjene obiteljske prilike službenika,
udaljeno od njegovog mjesta prebivališta više od:
a) 20 km
b) 25 km
c) 30 km
d) Ništa od navedenog

11. Odaberite točne tvrdnje koje se odnose na premještaj službenika među ponuđenima:
a) službenik ima pravo na troškove odvojenog života ako je premješten na radno mjesto
udaljeno 30 km
b) moguć je po potrebi službe koja mora biti obrazložena
c) državnog službenika ne može se premjestiti u tijelo lokalne samouprave
d) privremeni premještaj iznimno može trajati duže od godinu dana
12. Upućivanje na rad u drugo državno tijelo može biti najduže na godinu dana uz iznimku za
obavljanje poslova koji se odnose na izvršavanje međunarodnih obveza.

13. Odaberite tvrdnju koja nije istinita za upućivanje na rad:

a) upućivanje na rad iznimno može trajati duže od godinu dana
b) provodi se na način da se prethodno sklapa sporazum između čelnika dvaju tijela
c) službenik ostvaruje prava iz državne službe u državnom tijelu u koje je upućen na rad
d) u određenim okolnostima službenik ima ista prava kao i u slučaju premještaja
e) državno tijelo u koje se službenik upućuje dužno je osigurati povrat sredstava za plaću
upućenog službenika

14. Među ponuđenim odgovorima odaberite tvrdnje koje su točne za institut stavljanja službenika na
raspolaganje:
a) do stavljanja na raspolaganje dolazi u slučaju kada se ukidaju svi poslovi u nekom državnom
tijelu.
b) kod promjene djelokruga jedno tijelo preuzima sve poslove iz djelokruga drugog tijela.
c) do stavljanja na raspolaganje dolazi u slučaju kada se mijenja djelokrug državnog tijela.
d) prava preuzetih službenika miruju do donošenja pravilnika o unutarnjem redu.
e) rješenje o stavljanju na raspolaganje Vladi mora se donijeti u roku šest mjeseci od
preuzimanja službenika.

21
15. Državni službenik koji je stavljen na raspolaganje Vladi može biti trajno premješten na radno
mjesto u bilo koje državno tijelo udaljeno od njegovog mjesta stanovanja:
a) do 30 km
b) do 100 km
c) do 50 km
d) do 150 km

16. Odaberite točne odgovore među ponuđenima koji se odnose na napredovanje i promicanje:
a) redovno može napredovati službenik koji je jednom ocijenjen ocjenom „uspješan"
b) promicanje službenika ujedno znači i povišicu plaće
c) službenik treba ispuniti uvjet ocjena propisanih za napredovanje
d) službenik može biti promaknut na radno mjesto više kategorije
e) izvanredno može napredovati službenik koji ispunjava uvjet radnog iskustva

b) Status državnih službenika:

1. Državni službenici i namještenici:

Državni službenici su osobe koje u državnim tijelima kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz
djelokruga tih tijela utvrđene Ustavom, zakonom ili drugim poslovima donesenim na temelju Ustava i
zakona. Državni službenici su i osobe koje u državnim tijelima kao redovito zanimanje obavljaju
informatičke poslove, opće i administrativne poslove, planske, materijalno-financijske i
računovodstvene poslove i slične poslove.
Namještenici su osobe koje u državnim tijelima rade na pomoćno-tehničkim poslovima i ostalim
poslovima čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga
državnih tijela.

2. Osnovna prava državnih službenika su:

a) Pravo na studijsku godinu
b) Pravo na zaštitu od neopravdanog premještaja ili udaljenja s radnog mjesta
c) Pravo na zaštitu službenika koji prijavi sumnju na korupciju
d) Pravo na jednako postupanje i jednake mogućnosti napredovanja
e) Pravo na godišnji odmor
f) Pravo na plaću i druga materijalna prava
g) Pravo na članstvo u političkoj stranci

3. U popis temeljnih načela ponašanja državnih službenika umetni riječi koje nedostaju.
Obavljanje dužnosti i obveza postupanja u skladu sa zakonima. Zabrana zloupotrebe ovlasti. Dužnost
odbijanja ponuđenih darova. Zabrana neopravdanog nagrađivanja drugih državnih službenika.
Dužnost pružanja informacija i obrazloženja o upravnim poslovima. Dužnost pravodobnog i
učinkovitog izvršavanja poslova. Dužnost čuvanja službene tajne i poštivanja privatnosti. Dužnost
stručnog postupanja. Dužnost prisutnosti na radnom mjestu. Uporaba povjerene imovine s dužnom
pažnjom. Osobnim ponašanjem ne smije umanjiti svoj ugled i ugled državne službe kao niti svoju
nepristranost.

22
4. Državni službenik je dužan odbiti izvršenje naloga za koji procjeni da je:
a) Protivan pravilima struke
b) Protivan načelu oportuniteta
c) Nezakonit
d) Protivan dobrim poslovnim običajima
e) Da bi izvršenje naloga izazvalo kazneno djelo
f) Da bi izvršenje naloga izazvalo štetu ili prekršaj
g) Protivan interesima stranke na vlasti
h) Etičkom kodeksu

5. Državni službenik može odbiti izvršenje naloga ili provođenje odluke koje bi:
a) uključivale nanošenje štete njegovim legitimnim pravima i interesima
b) tražile viši stupanj stručnog znanja od onog kojeg ima državni službenik, kojem je nalog
upućen
c) ukoliko smatra da mu nedostaje vremena za izvršenje zadatka
d) predstavljale opasnost za njegovo zdravlje
e) ne zna izvršiti nalog

6. Upravljanje ljudskim potencijalima u državnoj službi - Tijelo državne uprave nadležno za

službeničke odnose odgovorno je za provedbu Zakona i...
a) priprema prijedloge zakona
b) obavlja nadzor na provedbom zakona o državnim službenicima
c) surađuje sa Vladom
d) prati stanje i predlaže mjere za razvoj državne službe

7. Državna tijela koja zapošljavaju 50 ili više državnih službenika i namještenika, ustrojavaju
unutarnje ustrojstvene jedinice nadležne za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima.

8. Koja je svrha ocjenjivanja državnih službenika?

a) poticanje državnih službenika na kvalitetno i učinkovito izvršavanje službenih zadaća
b) natjecanje za bolju poziciju unutar službe
c) poštivanje službene dužnosti i osobno ponašanje u skladu s Etičkim kodeksom državnih
službenika te utvrđivanje njihovog doprinosa u obavljanju poslova kao kriterija za
nagrađivanje i napredovanje u državnoj službi
d) stjecanje prava na više dana godišnjeg odmora

9. Rješenje o ocjeni:
O ocjeni se donosi rješenje. Rješenje o ocjeni donosi čelnik tijela na prijedlog neposrednog
nadređenog. Ocjena mora biti obrazložena. Državni službenici ocjenjuju se svake godine najkasnije
do 28. veljače za prethodnu godinu.

10. Poredajte vrste ocjena kojima se ocjenjuju službenici, počevši od najbolje prema najlošijoj.
1. Izuzetan
2. Primjeran
3. Uspješan
4. Zadovoljava
5. Ne zadovoljava

23
11. Označi sve ocjene koje se smatraju pozitivnima:
a) Zadovoljava
b) primjeran
c) ne zadovoljava
d) izuzetan
e) uspješan
Zadovoljava i ne zadovoljava su ocjene koje nisu pozitivne!

12. Plaća državnog službenika:

Osnovna bruto plaća službenika = umnožak koeficijenta složenosti poslova i osnovice za izračun
plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Osnovica se utvrđuje kolektivnim
ugovorom, a vrijednosti koeficijenata se uredbom Vlade. Dodatak za uspješnost na radu može
iznositi najviše tri plaće. Vježbenik ima pravo na 85% plaće poslova radnog mjesta najniže složenosti
njegove vrste.

13. Karakteristike radnog vremena državnog službenika:

Puno radno vrijeme službenika i namještenika je 40 sati tjedno. Tjedno radno vrijeme raspoređeno
je u pravilu na 5 radnih dana, od ponedjeljka do petka. Dnevno radno vrijeme ne može biti kraće od
8 niti duže od 12 sati, osim u slučaju hitnoga prekovremenog rada koje ne smije trajati duže od 250
sati godišnje.

14. Prekovremeni rad je propisan Zakonom o radu, kada je radnik dužan na pisani zahtjev poslodavca
raditi duže od punog radnog vremena. Prekovremeni rad moguć je u sljedećim slučajevima:
a) slučajevima prijeke potrebe
b) izvanrednog povećanja opsega poslova
c) više sile
d) odluke Vlade

15. Vrste i karakteristike odmora državnog službenika:

Stanka traje 30 minuta ili ukupno 60 minuta ako službenik radi u turnusima od 12 sati. Vrijeme
odmora ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva 3 sata nakon početka radnog
vremena niti u zadnja 2 sata prije završetka radnog vremena. Između dva uzastopna radna dana
odmor traje najmanje 12 sati neprekidno. Tjedni odmor traje 48 sati neprekidno.

16. Službenik i namještenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u
najkraćem trajanju od:
a) dva tjedna
b) tri tjedna
c) četiri tjedna
d) pet tjedana

17. Označi sva mjerila koja utječu na uvećavanje osnovice za određivanje trajanja godišnjeg odmora.
a) spol
b) složenosti poslova i stupanj stručne spreme
c) rasna pripadnost
d) vjeroispovijest
e) ostvareni rezultati rada
f) posebni socijalni uvjeti
g) uvjeti rada
h) dužina radnog staža

24
18. Službenik i namještenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u jednoj
kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:
1. Zaključenje braka ili životnog partnerstva - 5 radnih dana
2. Rođenje ili posvojenje djeteta - 5 radnih dana
3. Smrti supružnika, roditelja, očuha i maćehe, djeteta, posvojitelja, posvojenika i unuka -
5 radnih dana
4. Smrti ostalih krvnih srodnika zaključno s četvrtim stupnjem srodstva, odnosno tazbinskih
srodnika zaključno s drugim stupnjem srodstva - 2 radna dana
5. Selidbe u istom mjestu stanovanja - 2 radna dana
6. Selidbe u drugo mjesto stanovanja - 4 radna dana
7. Za dobrovoljno davanje krvi - 2 radna dana
8. Teške bolesti supružnika, djeteta ili roditelja - 3 radna dana
9. Nastupanje u kulturnim i športskim priredbama - 1 radni dan
10. Sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. -
2 radna dana
11. Elementarne nepogode koja je neposredno zadesila službenika i namještenika - 5 radnih dana

19. Plaćeni dopust:

Za pripremu polaganja državnoga stručnog ispita i pravosudnog ispita ako službenik nema obvezu
polaganja, službenici imaju pravo na plaćeni dopust od tjedan dana koji uključuje i dan polaganja
ispita. Ako je službenik obvezan polagati pravosudni ispit, ima pravo na plaćeni dopust od mjesec
dana. Za vrijeme školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja na koje je upućen od strane čelnika
državnog tijela, službenik ima pravo na plaćeni dopust od 2 dana za svaki ispit po predmetu i 5 dana
za završni rad. Za vrijeme školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, službenik
ima pravo na plaćeni dopust od 1 dan za svaki ispit po predmetu i 2 dana za završni rad.

20. Nabroj lake i teške povrede službene dužnosti:

- Lake povrede službene dužnosti su:
1. Učestalo kašnjenje na posao ili raniji odlazak s posla
2. Neopravdano zakašnjenje na posao više od sat vremena dnevno
3. Učestalo prekoračenje vremena propisanog za odmor (stanku) ili korištenje prava na odmor
(stanku) izvan propisanog vremena bez opravdanog razloga
4. Napuštanje radnih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja nadređenog službenika
5. Neuredno čuvanje spisa, podataka ili druge povjerene dokumentacije
6. Neopravdan izostanak s posla jedan dan
7. Neobavješćivanje nadređenog službenika o spriječenosti dolaska na posao u toku od 24 sata
bez opravdanog razloga
8. Ponašanje državnog službenika protivno Etičkom kodeksu državnih službenika, koje ne nanosi
štetu ugledu službe
9. Neizvršavanje ili nepravodobno izvršenje službene zadaće bez opravdanog razloga
10. Nesavjesno ili nemarno izvršenje službene zadaće bez opravdanog razloga
11. Nepodnošenje pisanog prijedloga za pokretanje postupka zbog lake povrede službene
dužnosti odnosno neobavještavanje čelnika tijela o teškoj povredi službene dužnosti
podređenog službenika
12. Druge lake povrede službene dužnosti koje su propisane zakonom, Uredbom Vlade ili
pravilnikom čelnika tijela

Točke koje su bile pitanje za prepoznavanje povrede dužnosti u prezentaciji: 1, 2, 3, 4, 6, 8, 9

25
- Teške povrede službene dužnosti:
1. Neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza
2. Nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je službenih ovlašten radi
sprječavanja nezakonitosti
3. Davanje netočnih podataka kojima se utječe na donošenje odluka nadležnih tijela ili time
nastaju druge štetne posljedice
4. Zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti u poslu
5. Odbijanje izvršavanja naloga, ako za to ne postoje opravdani razlozi
6. Neovlaštena posluga ili neodgovorno korištenje sredstava povjerenih za rad ili u vezi s radom
7. Odavanje službene ili druge tajne u vezi s obavljanjem državne službe
8. Zlouporaba obveze državnog službenika na prijavljivanje opravdane sumnje na korupciju
9. Povreda prava na zaštitu anonimnosti državnog službenika koji prijavi opravdanu sumnju na
korupciju
10. Ograničavanje ili uskraćivanje prava utvrđenih Zakonom o državnim službenicima, službeniku
koji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima prijavi sumnju na korupciju ili zlostavljanje
tog službenika
11. Obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s poslovima radnog mjesta ili bez prethodnog
odobrenja čelnika tijela
12. Uporaba krivotvorene isprave u cilju ostvarivanja prava u službi
13. Ponašanje suprotno etičkom kodeksu državnih službenika, koje nanosi štetu ugledu službe
14. Neopravdani izostanak s posla od dva do četiri dana uzastopno
15. Tri puta izrečena kazna za lake povrede službene dužnosti u razdoblju od dvije godine
16. Otuđenje te oštećenje ili uništenje imovine državnog tijela hotimično ili krajnjom nepažnjom
17. Dolazak na posao pod utjecajem alkohola, droga ili drugih sredstava ovisnosti ili dovođenje
pod utjecaj alkohola, droga ili drugih sredstava ovisnosti za vrijeme radnog vremena ili
odbijanje testiranja na alkohol i droge
18. Druge teške povrede službene dužnosti koje su propisane zakonom

Točke koje su bile pitanje za prepoznavanje povrede dužnosti u prezentaciji: 1, 2, 3, 5, 6, 7, 11, 14, 15, 17

21. Za koju se količinu alkohola u organizmu smatra da je državni službenik pod utjecajem alkohola?
a) 0,05 g / kg
b) 0,10 g / kg
c) 0,5 g / kg
d) 1 g / kg
e) 5 g / kg

22. Označite koje se sve kazne mogu izreći za lake povrede službene dužnosti.
a) usmena opomena
b) pisana opomena
c) pisana opomena s upisom u osobni očevidnik državnog službenika
d) prestanak državne službe
e) premještaj na drugo radno mjesto niže složenosti poslova istog stupnja obrazovanja
f) novčana kazna u visini do 10% plaće službenika isplaćene u mjesecu kada je kazna izrečena

23. Označite koje se sve kazne mogu izreći za teške povrede službene dužnosti
a) prestanak državne službe
b) pisana opomena s upisom u osobni očevidnik državnog službenika
c) premještaj na drugo radno mjesto niže složenosti poslova istog stupnja obrazovanja
d) novčana kazna na vrijeme od jednog do šest mjeseci u mjesečnom iznosu 10%-20% ukupne
plaće isplaćene službeniku u mjesecu u kojem je kazna izrečena

26
24. Označite posljedice kažnjavanja za povrede službene dužnosti.
a) Državni službenik kojem je utvrđena odgovornost za laku povredu službene dužnosti ne može
se promicati i napredovati u službi u roku od dvije godine od dana izvršnosti rješenja o
odgovornosti.
b) Državnom službeniku koji u roku od godine dana od izvršnosti rješenja o utvrđivanju
odgovornosti za tešku povredu službene dužnosti počini novu tešku povredu službene
dužnosti, prestaje državna služba po sili zakona danom izvršnosti rješenja kojim je utvrđena
odgovornost službenika za novu tešku povredu službene dužnosti.
c) Državnom službeniku obvezno se izriče kazna prestanka državne službe ako bude proglašen
odgovornim za tešku povredu službene dužnosti koja ima obilježja korupcije.

25. Postupak zbog povrede službene dužnosti je hitan. Postupak zbog povrede službene dužnosti je
javan. Državni službenik ima pravo na branitelja koji u tom postupku ima položaj opunomoćenika.
Predstavnik sindikata u postupku ima položaj izjednačen s položajem branitelja. U postupku zbog
teške povrede službene dužnosti mora se provesti usmena rasprava. Službenik protiv kojega je
pokrenut postupak mora biti saslušan.

26. Žalba protiv rješenja o udaljenju - označite sve točne odgovore:

a) Žalba odgađa izvršenje rješenja.
b) Službenički sud dužan je odlučiti o žalbi najkasnije u roku od 15 dana od primitka žalbe.
c) Odluka službeničkog suda o žalbi je izvršna danom dostave rješenja stranci.
d) Protiv rješenja o udaljenju iz službe službenik može izjaviti žalbu nadležnom službeničkom
sudu u roku od 15 dana od dostave rješenja.

27. Prava za vrijeme udaljenja iz službe:

Za vrijeme udaljenja iz službe službeniku pripada naknada plaće u iznosu od 60%, a ako uzdržava
obitelj 80% plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio udaljenju iz službe. 100% plaće pripada
službeniku od dana vraćanja u službu.

28. Državna služba prestaje:

a) nastupom promijenjenih okolnosti
b) sporazumom
c) otkazom
d) po sili zakona
e) sudskim raskidom ugovora
f) na drugi način propisan zakonom
g) istekom roka

29. Po sili zakona državna služba prestaje:

a) smrću
b) zbog opće nesposobnosti za rad
c) kad navrši 70 godina života
d) ako ne položi državni ispit u propisanom roku, ako Zakonom o državnim službenicima nije
drugačije propisano
e) kad neopravdano izostane s rada tri dana uzastopce
f) kad je osuđen na novčanu kaznu ili djelomičnu uvjetnu osudu
g) ako se ne javi na novu dužnost u utvrđenom roku

30. U kojem je roku potrebno donijeti rješenje o prestanku državne službe?

a) 8 dana
b) 15 dana
c) 30 dana

27
c) Službenička etika:

1. Odaberite među ponuđenima odgovore koji su točni za Etički kodeks državnih službenika:
a) objavljuje se na mrežnoj stranici Vlade
b) neka tijela uz taj Kodeks imaju i posebne etičke kodekse
c) objavljuje se u dnevnom listu
d) podiže razinu profesionalnosti državne službe

2. Pritužbe na ponašanje državnih službenika - Ponavljanje

Etičko povjerenstvo je neovisno tijelo koje imenuje Vlada RH na vrijeme od 4 godine.Podnositelj
pritužbe na ponašanje državnog službenika koji nije zadovoljan odgovorom povjerenika za etiku može
podnijeti pritužbu Etičkom povjerenstvu u roku od 30 dana od primitka odgovora na pritužbu ili
isteka roka za davanje odgovora. U slučaju neetičnog ponašanja povjerenika za etiku Etičko
povjerenstvo dostavlja odgovor podnositelju pritužbe u roku od 60 dana od primitka pritužbe.

3. Među ponuđenim odgovorima odaberite što državnom službeniku nije zabranjeno:

a) Rad u TD pod nadzorom državnog tijela u kojem je zaposlen
b) Poticanje kolega u tijelu gdje radi da se učlane u političku stranku
c) Osnivanje obrta za obavljanje djelatnosti nepovezane s djelatnošću tijela u kojem radi
d) Utjecaj na interes društva s ograničenom odgovornošću s kojim je imao poslovni kontakt prije
četiri godine

4. Odaberite točne tvrdnje o sukobu interesa među ponuđenim odgovorima:

a) Odobrenje čelnika potrebno je službeniku da može obavljati dodatni posao izvan radnog
vremena
b) Državni službenik mora prijaviti da je njegov bračni drug član neke političke stranke
c) Izuzimanje službenika od određenih poslova unosi se u njegov osobni očevidnik
d) Službeniku ne treba odobrenje čelnika za objavu stručnog članka
e) Za prijavu mogućeg sukoba interesa dovoljna je usmena izjava službenika

Primjer o sukobu interesa 1:

Josip Banić je načelnik sektora u jednom tijelu državne uprave i zadužen je za donošenje odluka o
nabavi roba i usluga. Dobio je zadatak pripremiti veliki sastanak za 30 sudionika i organizirati zakusku
nakon sastanka. Iznos je takav da ne podliježe obvezi pribavljanja više ponuda. Odlučio je angažirati
tvrtku u kojoj je bio zaposlen tri godine prije zapošljavanja u državnoj službi.
Da li je Josip u sukobu interesa?
a) Jest
b) Nije
Pojašnjenje:
Prema Zakonu o državnim službenicima državni službenik ne smije donositi odluke koje će utjecati na financijski
interes ili drugi interes fizičkih ili pravnih osoba s kojima je ostvarivao službene ili poslovne kontakte unatrag
dvije godine. S obzirom na protek vremena, ovdje se u užem smislu ne može govoriti o sukobu interesa. U širem
smislu, postoji rizik od pritužbe za neetično ponašanje državnog službenika. Iz tog razloga bilo bi uputno ili
zatražiti više ponuda ili uslugu direktno ugovoriti s ponuditeljem s kojim Josip nije bio ni u kakvoj vezi.

28
Primjer o sukobu interesa 2:
Ivan Perić stručni je suradnik u jednom ministarstvu. Uključen je u povjerenstvo za pregled i ocjenu
ponuda u otvorenom postupku javne nabave. Druga članica te predsjednica povjerenstva su
voditeljice odjela u istom ministarstvu. Ivan je obaviješten usmeno i putem elektroničke pošte da je
određen za člana povjerenstva, ali nije o tome dobio pisanu odluku. Ivan i druga članica povjerenstva
dobili su od predsjednice povjerenstva putem elektroničke pošte ponude na uvid s molbom da ih
pregledaju i pripreme se za sastanak. Ivan na dobivenu poruku nije odgovorio. Kada je dobio
podsjetnik za sastanak, predsjednici povjerenstva šalje sljedeću poruku: „Poštovana, Molim Odluku
kojom smo imenovani članovima Stručnog povjerenstva. Molim svu dokumentaciju vezanu za
navedeno ocjenjivanje. Molim sastanak u vezi dogovaranja za ocjenjivanje ponuda. S poštovanjem,
Ivan Perić (službeni elektronički potpis)"
Je li Ivanovo ponašanje u skladu s Etičkim kodeksom državnih službenika?
a) Jest
b) Nije
Pojašnjenje:
Ovdje se radi o međusobnom odnosu službenika. Ivanovo ponašanje je primjer neprofesionalnog ili nekorektnog
ponašanja, odnosno neprimjerene pisane komunikacije, ali ne predstavlja povredu Etičkog kodeksa.

Primjer o sukobu interesa 3:

Službenica Marija Cerić na ulazna vrata svoga ureda povremeno stavlja razne plakate kojima iskazuje
svoje stavove i uvjerenja u vezi cijepljenja protiv virusa COVID 19. Prilikom održavanja Festivala
slobode na središnjem gradskom trgu bila je među prosvjednicima i tom prilikom dala izjavu za
medije.
Je li Marijino ponašanje u skladu s Etičkim kodeksom državnih službenika?
a) Jest
b) Nije

29
 3. SUSTAV DRŽAVNE UPRAVE

a) Ustrojstvo državne uprave:

1. Tko utvrđuje djelokrug rada tijela državne uprave?

a) Vlada Republike Hrvatske
b) Sabor Republike Hrvatske
c) Ministarstva

2. Ministarstva su tijela koja se osnivaju za obavljanje poslova državne uprave u više upravnih
područja.

3. Državne upravne organizacije su:

a) Državna geodetska uprava
b) Hrvatska vatrogasna zajednica
c) Ministarstvo pravosuđa i uprave
d) Državni inspektorat

4. Koja je uloga Vlade Republike Hrvatske u sustavu državne uprave?

a) Predlaže osnivanje tijela državne uprave, ali nema pravo osnovati tijelo državne uprave
b) Uređuje unutarnju organizacionu strukturu tijela i okvirni broj službenika, radno vrijeme te
način upravljanja
c) Osniva tijela državne uprave

5. Osnovni ustrojstveni oblici državne uprave su:

a) Ustanove
b) Ministarstva
c) Uredi državne uprave
d) Državne upravne organizacije

6. Što su zavodi?
a) Upravne organizacije u sastavu ministarstva koje se ustrojavaju za jedno ili više upravnih
područja, ustrojeni za pretežno stručno-analitičke poslove koji zahtijevaju viši stupanj
samostalnosti te posebne uvjete i način rada unutar ministarstava.
b) Upravne organizacije u sastavu ministarstva ustrojene za upravno područje u kojoj se
pretežno obavlja provedba državne politike.
c) Upravne organizacije u sastavu ministarstava ustrojene za upravne poslove koji zahtijevaju
posebno ustrojenu službu, samostalnost djelovanja i posebne načine rada unutar
ministarstva.

7. Državne upravne organizacije ustrojavaju se kao:

a) Središnji državni uredi
b) Državne uprave
c) Državni inspektorat, državna ravnateljstva, državne upravne organizacije sa različitim
nazivima, ustrojstvom i načinom rada

8. Kojim aktom Vlada RH određuje djelokrug i poslove državne uprave?

a) Zakonom
b) Pravilnikom o radu tijela državne uprave
c) Uredbom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave

30
9. Kako Sabor ureduje djelokrug rada državne uprave?
a) Zakonom
b) Poslovnikom o radu tijela državne uprave
c) Uredbom o unutarnjem ustrojstvu pojedine državne upravne organizacije

10. Kojim aktom ministar odnosno čelnik tijela državne uprave ureduje potreban broj službenika i
namještenika, njihove zadatke, ovlasti i odgovornosti?
a) Uredbom o unutarnjem ustrojstvu
b) Pravilnikom o unutarnjem redu
c) Rješenjem o rasporedu na pojedine poslove

11. Kako su tijela državne uprave dužna raditi?

a) U granicama svog djelokruga međusobno surađivati te pružati pravnu i stručnu pomoć
jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u
obavljanju povjerenih im poslova državne uprave.
b) Surađivati te pružati pravnu i stručnu pomoć te mogu odbiti suradnju samo u zakonom
propisanim slučajevima.
c) Nisu dužni međusobno surađivati.

12. Koja je uloga Hrvatskog sabora RH?

a) Određuje njihove poslove (djelokrug rada)
b) U državnom proračunu predviđa sredstva za njihov rad
c) Zakonom osniva tijela državne uprave na prijedlog Vlade

13. Državne upravne organizacije ustrojavaju se:

a) za obavljanje poslova državne uprave, čije obavljanje zahtijeva osobitu samostalnost u radu
ili primjenu posebnih uvjeta i načina rada ili je nužno za provedbu pravno obvezujućih akata
EU.
b) za obavljanje posebnih upravnih stručnih poslova koji imaju obilježje specijalizacije i posebnih
pravila rada te je uslijed toga moguće da se obavljaju izvan ministarstva i donekle slabijim
utjecajem politike.

14. Koji temeljni propisi uređuju strukturu i funkcioniranje državne uprave u Hrvatskoj?
a) Uredba o unutarnjem ustrojstvu i pravilnici o unutarnjem redu koji donose čelnici središnjih
tijela državne uprave
b) Zakon o sustavu državne uprave i Uredba Vlade o unutarnjem ustrojstvu i djelokrugu
ministarstva i drugih središnjih tijela državne uprave
c) Zakon o sustavu državne uprave i Zakon o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave

15. Koje su osnovne vrste poslova u državnim upravnim organizacijama?

a) Poslovi kojima se neposredno ostvaruje vanjski zadatak zbog kojeg je organizacija osnovana
b) Poslovi izrade normativnih akata
c) Poslovi upravljanja

16. Unutarnje organizacije u sastavu ministarstva su:

a) Inspektorati, ravnateljstva i državne organizacije
b) Uprave, zavodi, inspektorati, ravnateljstva
c) Uprave i zavodi

31
b) Poslovi i način rada državne uprave (ovaj dio prezentacija nema u priručniku):

1. Poslovi državne uprave obavljaju se tako da građani mogu na jednostavan i djelotvoran način
ostvarivati svoja Ustavom RH zajamčena prava i zakonom zaštićene interese te ispunjavati svoje
građanske dužnosti.

2. Tijela državne uprave dužna su:

a) uvijek isključiti javnost iz postupaka koje provode
b) rad obavljati prema pravilima uredskog poslovanja
c) po službenoj dužnosti pribaviti podatke i potvrde o činjenicama o kojima se u Republici
Hrvatskoj vode propisani očevidnici i druge službene evidencije
d) obvezati građane da im dostave sve potrebne podatke

3. Provedba državne politike je:

 izrada nacrta prijedloga zakona, prijedloga uredbi i prijedloga drugih akata Vlade RH
 izrada nacrta strateških i planskih dokumenata
 zastupanje RH u tijelima Europske unije i međunarodnih organizacija
 europski poslovi i ostvarivanje međunarodne suradnje sukladno posebnom zakonu

4. Provedbu državne politike obavljaju tijela državne uprave.

5. Inspekcijski nadzor obuhvaća nadzorne postupke kojima se provodi izravan uvid u opće i
pojedinačne akte, uvjete i način rada nadziranih pravnih i fizičkih osoba te radi utvrđivanja činjenica
te poduzimanje propisanih mjera i radnji kako bi se utvrđeno stanje i poslovanje uskladilo sa
zakonom i drugim propisima.

6. Ovlasti inspektora su:

 Pregledati: poslovne prostore i spise, zgrade, predmete, robu
 Saslušati: pojedine osobe u upravnom postupku
 Zatražiti: identifikacijske isprave

7. Ako prilikom inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen zakon i drugi propis, inspektor ima
pravo i obvezu, u skladu sa zakonom:
a) pokrenuti sudski spor naknade štete
b) podnijeti kaznenu prijavu protiv počinitelja kaznenog djela
c) narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka u određenom roku

8. Upravni nadzor obuhvaća nadzorne postupke, mjere i radnje kojima se osigurava zakonitost i
pravilnost u obavljanju poslova državne uprave.

9. Upravni nadzor provodi se po službenoj dužnosti.

10. Tijelo koje provodi upravni nadzor, ako utvrdi nepravilnosti postupanju prema građanima,
ovlašteno je:
a) raspraviti utvrđeno stanje i uputom odrediti mjere koje se moraju poduzeti radi otklanjanja
utvrđen h nepravilnosti
b) predložiti pokretanje postupka za utvrđivanje odgovornosti službenih osoba

32
11. Ako nadzirano upravno tijelo ili pravna osoba s javnim ovlastima u ostavljenom roku ne postupi
po uputi, tijelo koje provodi upravni nadzor ovlašteno je:
a) zatražiti odgovarajuća izvješća i podatke
b) neposredno obaviti poslove državne uprave koji su predmet nadzora

12. Drugi upravni i stručni poslovi državne uprave su:

a) upravni nadzor
b) provedbu mjera za unaprjeđenje utvrđenog stanja u određenom upravnom području
c) pružanje pravne i stručne pomoći
d) provedba državne politike
e) inspekcijski nadzor
f) prikupljanje podataka i izradu stručnih podloga, analiza i izvješća o stanju u određenom
upravnom području

13. Odgovor na podnesak kojim se traži mišljenje o odgovarajućoj primjeni zakona i drugih propisa
stvarno nadležno tijelo dostavlja podnositelju u roku od 30 dana od dana zaprimanja podneska.

14. Jedinicama lokalne i područne samouprave povjeravaju se poslovi državne uprave:

a) ako je to nužno za provedbu pravno obvezujućih akata Europske unije
b) ako su u osobitom interesu građana
c) ako se povjeravanjem određenih poslova državne uprave osigurava njihovo učinkovitije
obavljanje uz dokazivo manje troškove

15. Pravnim osobama s javnim ovlastima povjeravaju se poslovi državne uprave:

a) ako obavljanje određenih poslova državne uprave zahtijeva osobite tehničke ili stručne
uvjete koje nije moguće osigurati u tijelima državne uprave bez znatnog povećanja troškova
b) ako je to opravdano s obzirom na prirodu poslova

16. Za zakonito i pravilno obavljanje povjerenih poslova državne uprave odgovara izvršno tijelo
jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave odnosno odgovorna osoba u pravnoj osobi s
javnim ovlastima.

17. Pravilnici detaljnije propisuju način rada u tijelima državne uprave te način obavljanja povjerenih
poslova državne uprave.
a) Točno
b) Netočno

18. Provedbene propise donose čelnici tijela državne uprave, a ako uređuju dio upravnog područja u
djelokrugu drugog tijela državne uprave donosi se uz prethodnu suglasnost čelnika tog tijela.
Objavljuju se u »Narodnim novinama« te stupaju na snagu 8 dana od dana objave.

19. Naredba je privremena interventna mjera kojom se može u iznimnim slučajevima propisanim
zakonom, privremeno narediti ili zabraniti određeno postupanje te utvrditi obvezna primjena drugih
privremenih interventnih mjera koje su nužne radi trenutačne zaštite pravnog poretka te zaštite
života, sigurnosti, zdravlja stanovništva ili imovine veće vrijednosti u određenom upravnom području.

20. Tijelima državne uprave upravljaju državni dužnosnici.

33
21. Čelnik tijela državne uprave:
a) predstavlja, upravlja i rukovodi tijelom državne uprave
b) brine se o zakonitom i pravilnom izvršavanju propisa iz njegova djelokruga
c) provoditi utvrđenu politiku Vlade te donositi provedbene propise i naredbe kad je za to
izrijekom zakonom ovlašten

22. Spoji čelnika tijela s upravnom organizacijom kojom upravlja:

državni tajnik središnjeg državnog ureda = središnji državni uredi
glavni ravnatelj = državne uprave, državni zavodi, državna ravnateljstva
glavni državni inspektor = državni inspektorati

23. Rukovodeće državne službenike koji rukovode upravnim organizacijama u sastavu ministarstava
imenuje i razrješuje Vlada RH prema propisima o državnim službenicima, a za svoj rad odgovaraju
nadležnom državnom tajniku, ministru i Vladi.

24. Spoji pojmove s odgovarajućim objašnjenjem.

državni službenik = obavljaju poslove iz djelokruga državnih tijela a kao i poslove rukovođenja
unutarnjim ustrojstvenim jedinicama tijela državne uprave
namještenik = osobe koje obavljaju pomoćno-tehničke

25. Državne dužnosnike koji upravljaju državnim upravnim organizacijama i državne tajnike imenuje i
razrješuje Vlada RH na prijedlog predsjednika Vlade RH, dok rukovodeće državne službenike koji
rukovode upravnim organizacijama u sastavu ministarstava i glavnim tajništvima tijela državne
uprave te zamjenjuju čelnike državnih upravnih organizacija, imenuje i razrješuje Vlada RH prema
propisima o državnim službenicima.

34
c) Ustrojstvo i rad Vlade Republike Hrvatske:

1. Vladu čine:
a) Ministri
b) Predsjednik
c) Glavni tajnik
d) Potpredsjednik koji nije čelnik ministarstva
e) Jedan potpredsjednik
f) Predstojnik ureda predsjednika

2. Koje su ovlasti predsjednika Vlade?

a) Upravlja radom Vlade i potpisuje akte koje Vlada donosi
b) Predstavlja Vladu
c) Odgovoran je za odluke koje Vlada donosi
d) Saziva sjednice i njima predsjedava

3. Među ponuđenima odaberite tvrdnju koja je točna za ovlasti i ustrojstvo Ureda predsjednika.
a) Obavlja stručne i administrativne poslove za potrebe Koordinacije za sustav domovinske
sigurnosti i hrvatskih branitelja.
b) Radom upravlja predstojnik Ureda kojeg imenuje Hrvatski sabor.
c) Obavlja stručne i administrativne poslove za potrebe i po nalogu predsjednika Vlade.

4. Uži kabinet Vlade čine:

a) Potpredsjednici Vlade
b) Predsjednik
c) Ministar financija
d) Predsjednik Koordinacije za unutarnju i vanjsku politiku

5. Koje su ovlasti Užeg kabineta?

a) Odlučuje o pitanjima iz djelokruga Vlade kada se Vlada ne može sastati.
b) Prati ostvarivanje programa Vlade.
c) Obvezno razmatra nacrte sistemskih zakonskih prijedloga prije njihovog uvrštavanja na
sjednicu Vlade.

6. Vlada o pitanjima iz svog djelokruga odlučuje:

a) natpolovičnom većinom glasova svih članova Vlade.
b) isključivo na javim sjednicama.
c) isključivo ako je nazočna većina članova Vlade.
d) kada su glasovi podijeljeni, odlučuje glas predsjednika Vlade.
e) dvotrećinskom većinom u pojedinim pitanjima.

7. Koje su od navedenih nadležnosti vlade?

a) Donosi rezolucije i deklaracije
b) Pokreće postupak pred Ustavnim sudom RH
c) Predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru
d) Predlaže državni proračun i završni račun
e) Rješava sukob nadležnosti između tijela državne uprave
f) Donosi upravne akte

35
8. Koje su ovlasti Glavnog tajništva Vlade?
a) za Ured predsjednika obavlja opće, tehničke, pomoćne i informatičke poslove.
b) usklađuje rad stručnih službi Vlade te pomaže predsjedniku u pripremanju sjednice.
c) obavlja stručne, analitične, opće, upravno-pravne i administrativne poslove za potrebe Vlade,
potpredsjednika i članova Vlade.

9. Za obavljanje stručnih poslova Vlada osniva:

a) Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
b) Ured za posebna pravna pitanja
c) Ured za socijalna, humanitarna i kulturna pitanja
d) Ured za ravnopravnost spolova
e) Ured za zakonodavstvo
f) Ured za upravna i proračunska pitanja

10. Stalna radna tijela Vlade su:

a) Kadrovska komisija
b) Povjerenstva
c) Stručne službe
d) Ured za udruge
e) Koordinacija za gospodarstvo

11. Ovlast Vlade da ureduje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora ograničena je na najviše:
a) dvije godine
b) godinu dana
c) šest mjeseci
d) nije ograničena

12. Akti Vlade su:

a) Zaključci
b) Rješenja
c) Odluke
d) Poslovnik
e) Uredbe

36
 4. SUSTAV LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

a) Pojam samoupravnog djelokruga općina, gradova i županija:

1. Gradovi i općine su jedinice lokalne, a županije jedinice područne (regionalne) samouprave.

2. Zaokružite jednu netočnu tvrdnju:

a) Grad mogu činiti i prigradska naselja
b) Svakodnevna kretanja stanovništva važna su za povezanost grada i prigradskih naselja.
c) Grad može biti sjedište županije.
d) Grad je svako naseljeno mjesto s više od 35.000 stanovnika.

3. Od ponuđenih, koja 3 pitanja se uređuju statutom jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave?
a) samoupravni djelokrug i obilježja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
b) mjesna nadležnost
c) ustrojstvo i rad javnih službi
d) novčana nadoknada za zaposlenike lokalne i regionalne samouprave
e) uspostava dobrovoljnih vatrogasnih društava

4. Grad se može ustrojiti samo ako se radi o mjestu koje ima najmanje 10.000 stanovnika.
a) Ispravno
b) Neispravno
Zato jer se grad može ustrojiti i ako nije ispunjen taj uvjet ako za to postoje povijesni, gospodarski i geoprometni
razlozi.

5. Grad je mjesto u kojem se nalazi sjedište županije te svako naseljeno mjesto sa više od 10.000
stanovnika koje djeluje kao urbana, povijesna, prirodna, gospodarska i društvena cjelina.
a) Točno
b) Netočno
Grad je mjesto u kojem se može nalaziti sjedište županije te svako naseljeno mjesto sa više od 10.000
stanovnika.

6. Veliki gradovi su gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena središta

razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 50.000 stanovnika.
a) Ispravno
b) Neispravno

7. Povežite opise s vrstama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Županija - poslovi od područnog (regionalnog) interesa stanovništva i područje koje čini prirodnu,
povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu.
Općina - više naseljenih mjesta koja čine prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu i koja su
povezana zajedničkim interesima stanovništva.
Grad - naseljeno mjesto s više od 10.000 stanovnika koje može biti sjedište županije, a djeluje kao
urbana, povijesna, prirodna, gospodarska i društvena cjelina.

37
8. Samoupravni djelokrug općina, gradova i županija podrazumijeva da te jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave samostalno odlučuju o poslovima od lokalnog ili područnog značaja
građana na svom teritoriju. Osim tih poslova, prema Ustavu Republike Hrvatske određeni poslovi
državne uprave mogu se zakonom povjeriti tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.

9. Razmislite koje jedinice mogu obavljati poslove od područnog (regionalnog) interesa za građane te
izbacite uljeza.
a) Općine
b) Veliki gradovi
c) Sjedišta županija
d) Županije

10. Izbacite uljeza među poslovima samoupravnog djelokruga općina:

1. Socijalna skrb
2. Zaštita potrošača
3. Primarna zdravstvena zaštita
4. Uređenje naselja i stanovanje
5. Zaštita i unaprjeđenje prirodnog okoliša
6. Kultura, tjelesna kultura i šport
7. Briga o djeci
8. Prostorno i urbanističko planiranje
9. Ostali poslovi sukladno posebnim zakonima
10. Odgoj i osnovno obrazovanje
11. Izrada nacrta prijedloga zakona
12. Protupožarna i civilna zaštita
13. Komunalno gospodarstvo
14. Promet na svom području

11. Veliki gradovi se smatraju gradovi s više od:

a) 100 000 stanovnika
b) 50 000 stanovnika
c) 10 000 stanovnika
d) 35 000 stanovnika

12. Izbacite uljeza među poslovima iz samoupravnog djelokruga županija:

1. Obrazovanje
2. Zdravstvo
3. Prostorno i urbanističko planiranje
4. Gospodarski razvoj
5. Briga o djeci
6. Uređenje zračnog prometa
7. Promet i prometnu infrastrukturu
8. Održavanje javnih cesta
9. Planiranje i razvoj mreže obrazovnih,
zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova
10. Izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola
11. Izdavanje drugih akata vezanih uz gradnju te
provedbu dokumenata prostornog uređenja
za područje županije izvan područja velikoga
grada
12. Ostali poslove sukladno posebnim zakonima

13. Vrste poslova iz samoupravnog djelokruga velikih gradova su mnogobrojne. Odaberite koje su
točne od ponuđenih u nastavku:
a) obrazovanje, kultura i šport
b) davanje amnestije za kaznena djela
c) donošenje uredbi sa zakonskom snagom
d) komunalno gospodarstvo
e) prostorno i urbanističko planiranje

38
14. Zaokružite jedan točan odgovor: Položaj, djelokrug i ustrojstvo Grada Zagreba uređeni su:
a) Statutom Grada Zagreba
b) Zakonom o Gradu Zagrebu
c) Zakonom o Gradu Zagrebu i odgovarajućim odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj
(regionalnoj) samoupravi
d) Ustavom Republike Hrvatske

15. Zakonom o Gradu Zagrebu uređeni su položaj, djelokrug i ustrojstvo Zagreba. Na sva pitanja koja
nisu uređena Zakonom o gradu Zagrebu, primjenjuju se odredbe Zakona o lokalnoj i područnoj
(regionalnoj) samoupravi koje se i inače primjenjuju na općine i gradove, odnosno jedinice lokalne
samouprave.

16. Koordinatora za poslove državne uprav u Zagrebu određuje:

a) gradska skupština grada Zagreba
b) gradsko poglavarstvo i gradonačelnik Grada Zagreba
c) gradonačelnik Grada Zagreba
d) ništa od navedenog

17. Poslove koordinacije državne uprav u Zagrebu obično obavlja:

a) predsjednik Gradskog poglavarstva ili jedan od njegovih zamjenika
b) predsjednik Gradske skupštine i jedan od njegovih zamjenika
c) jedan od pročelnika upravnih tijela koja obavljaju samo poslove državne uprave
d) zamjenik gradonačelnika

18. Odaberite odgovarajuće vrste nadležnosti/poslova koje obavljaju tijela Grada Zagreba:
a) Upravna tijela:
a) Predstavničko tijelo
b) Poslovi samoupravnog djelokruga grada Zagreba
c) Izvršni poslovi
d) Poslovi državne uprave
b) Gradonačelnik:
a) Predstavničko tijelo
b) Poslovi samoupravnog djelokruga grada Zagreba
c) Izvršni poslovi
d) Poslovi državne uprave
c) Gradska skupština:
a) Predstavničko tijelo
b) Poslovi samoupravnog djelokruga grada Zagreba
c) Izvršni poslovi
d) Poslovi državne uprave

19. Dopunite niz - Statutom Grada Zagreba uređena su sljedeća pitanja:

a) samoupravni djelokrug e) ovlasti i način rada njegovih tijela
b) njegova obilježja f) oblici neposrednog odlučivanja građana
c) javna priznanja g) suradnja s drugim jedinicama lokalne i
d) ustrojstvo područne (regionalne) samouprave

20. Što radi koordinator poslova državne uprave za područje Grada Zagreba?
Koordinira suradnju upravnih tijela Grada Zagreba s nadležnim tijelima državne uprave.

39
21. Što od navedenog čini prihode jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave?
1. Novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sama propiše u skladu sa
zakonom
2. Prihodi od naknada koncesije
3. Sredstva pomoći Republike Hrvatske predviđena u državnom proračunu
4. Udio u zajedničkom porezu
5. Prihodi od stvari u vlasništvu jedinice i imovinskih prava
6. Općinski, gradski, odnosno županijski porezi, prirezi, naknade, doprinosi i pristojbe
7. Sredstva iz fondova EU
8. Prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu građana u kojima imaju
udio ili dionice

22. Načelnik, gradonačelnik odnosno župan dostavlja proračun jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave Ministarstvu financija u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na
snagu.

23. Nadležna upravna tijela Grada Zagreba pri obavijanju poslova državne uprave koji su povjereni
gradu imaju ovlasti i obveze tijela državne uprave u skladu sa zakonom kojim je uređen sustav
gradske uprave.
a) Točno
b) Netočno
U poslovima povjerenima gradu, upravna tijela grada preuzimaju na sebe ovlasti i obveze državne uprave, te
samim time i pripadajući zakon kojim je uređen sustav državne uprave.

24. Spojite djela jedinice lokalne područne (regionalne) samouprave s njihovom ulogom u donošenju
proračuna.
Izvršno tijelo (načelnik, gradonačelnik ili župan) = Utvrđuje prijedlog proračuna i podnosi ga do
15. studenoga tekuće godine
Predstavničko tijelo = Donosi proračun do kraja tekuće godine.

Dodatno zapamtite:

1. Razlike između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave:

Ako se mijenja područje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, prethodno je potrebno
zatražiti mišljenje stanovnika te jedinice.

2. Pojam velikog grada:

Veliki gradovi se smatraju gradovi s više od 35 000 stanovnika koji su gospodarska, financijska,
kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena središta šireg okruženja.

3. Tijela grada Zagreba Grad Zagreb ima predstavničko tijelo, izvršna tijela i upravna tijela, a svako
tijelo čini:
Predstavničko tijelo = Gradska skupština
Izvršno tijelo = Gradonačelnik
Upravna tijela = Tijela koja obavljaju poslove iz djelokruga Grada Zagreba

40
b) Tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te upravna tijela:

1. Uloge izvršnih tijela (općinski načelnik, gradonačelnik, župan) su:

a) obavljanje izvršnih poslova kroz provođenje odluka i općih akata
b) provođenje nadzora nad zakonitošću rada upravnih tijela
c) donošenje akata u okviru djelokruga rada
d) predstavljanje i zastupanje jedinica lokalne samouprave kojoj su na čelu

2. Grad Zagreb, koji istovremeno obnaša status grada i županije, Zagrebačka županija i Splitsko
dalmatinska županija imaju više od 300.000 stanovnika što znači da će u gradskim i županijskim
skupštinama imati 47 vijećnika. Istarska županija, Primorsko-goranska i Osječko-baranjska imaju
između 200.000 i 300.000 stanovnika, stoga će imati 41 članova županijske skupštine, općinskog i
gradskog vijeća.

3. Koliko zamjenika ima gradonačelnik grada sa 200.000 stanovnika?

a) Dva zamjenika ako je jedan iz reda pripadnika nacionalnih manjina
b) Dva zamjenika
c) Jedinog zamjenika
d) Tri zamjenika ako je jedan iz reda pripadnika nacionalnih manjina

4. Način rada predstavničkih tijela uređuje se Pravilnikom koji se donosi većinom glasova svh članova
predstavničkih tijela.
a) Točno
b) Netočno
Način rada predstavničkih tijela uređuje se Poslovnikom koji se donosi većinom glasova svih članova
predstavničkih tijela.

5. Predsjednik predstavničkog tijela je dužan sazvati sjednicu na obrazloženi zahtjev jedne trećine
članova predstavničkog tijela u roku od 15 dana. Ukoliko je na sazove, sjednicu će sazvati općinski
načelnik, gradonačelnik ili župan u roku od 8 dana. Nakon proteka navedenih rokova, sjednicu može
sazvati čelnik tijela državne uprave nadležan za lokalnu, odnosno područnu samoupravu. Ukoliko se
sazivanje sjednice po obrazloženom zahtjevu 1/3 članova ne provede na opisani način, sazvana
sjednica smatra se nezakonitom, a doneseni akti ništetnim.

6. Označite tvrdnje koje točno opisuju odnos izvršnog i predstavničkog tijela:

a) Članovi predstavničkog tijela mogu izvršnim tijelima postavljati pitanja isključivo pisanim
putem.
b) Izvršno tijelo prisustvuje sjednicama predstavničkog tijela.
c) Izvršna tijela podnose godišnja izvješća o svom radu predstavničkim tijelima.
d) Izvršna tijela mogu posebnom odlukom obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela.
e) Izvršna tijela dužna su obavijestiti predsjednika predstavničkog tijela o nastanku okolnosti
zbog kojeg ne mogu obavljati dužnost.
Točno je da članovi predstavničkog tijela mogu postavljati pitanja izvršnim tijelima, no za razliku od ponuđenog
netočnog odgovora, to mogu učiniti i pisanim putem i usmeno na sjednicama. Također, izvršna tijela ne
podnose godišnja, već polugodišnja izvješća o svom radu predstavničkom tijelu.

41
7. Označite tvrdnje koje točno opisuju prava predstavničkog tijela.
a) Imaju obvezujući mandat
b) Opozivi su
c) Ne mogu biti kazneno gonjeni niti odgovarati zbog izraženog mišljenja ili stavova na
sjednicama
d) Mandat im miruje ako za vrijeme trajanja mandata člana predstavničkog tijela prihvate
obnašanje dužnosti u Povjerenstvu za odlučivanje sukoba interesa
e) Za svoj rad primaju plaću

8. Ako izvršna tijela ne dostave obavijesti o načinu obavljanja dužnosti u roku od 10 dana od dana
stupanja na dužnost, smatra se da dužnost obavljaju volonterski.
a) Točno
b) Netočno
Točno je da izvršna tijela imaju 8 dana nakon stupanja na dužnost da predaju obavijest o obavljanju dužnosti.

9. Označite one rečenice koje se odnose na uloge zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i
župana.
a) Biraju se na neposrednim izborima kao i gradonačelnik, načelnik i župan.
b) Zamjenjuju gradonačelnika do kraja mandata ako mu je mandat prestao nakon isteka 2
godine mandata.
c) Zamjenjuju župana ako je spriječen u obavljanju svoje dužnosti.
d) Kada zamjenjuju župana, imaju samo pravo predstavljanja županije.
e) Zamjenjuju načelnika ako mu je mandat prestao prije isteka 2 godine mandata do provedbe
prijevremenih izbora.
f) U gradu i županiji s više zamjenika u slučaju spriječenosti gradonačelnika i župana dužnost
obnaša prvi navedeni na listi iza gradonačelnika, odnosno župana.

10. Općinski načelnik, odnosno gradonačelnik imenuje privremenog zamjenika u općinama i

gradovima s manje od 20 000 stanovnika koje nemaju zakonom predviđenu mogućnost neposrednog
izbora zamjenika načelnika ili gradonačelnika.
a) Točno
b) Netočno
Privremeni zamjenik gradonačelnika ili općinskog načelnika imenuje se u općinama i gradovima koje nemaju
zakonom predviđenu mogućnost neposrednog izbora zamjenika načelnika ili gradonačelnika, s manje od 10.000
stanovnika.

11. Odaberite tvrdnje koje se odnose na privremene zamjenike načelnika ili gradonačelnika.
a) Mogu se birati u općinama i gradovima s više od 15 000 stanovnika.
b) Obavljaju sve poslove iz nadležnosti te jedinice.
c) Zamjenjuju načelnika ili gradonačelnika zbog duže odsutnosti ili spriječenosti.
d) Imenuje ih gradonačelnik ili načelnik.
e) Obavljaju samo redovne i nužne poslove.
Dvije od ponuđenih tvrdnji su netočne. Ispravno je da privremene zamjenike Imenuje gradonačelnik ili načelnik,
da zamjenjuju načelnika ili gradonačelnika zbog duže odsutnosti ili spriječenosti te da obavijaju samo redovne i
nužne poslove.

12. Odaberite točnu tvrdnju o opozivu izvršnog tijela jedinica lokalne i područne samouprave.
a) Opoziv izvršnih tijela zakonski nije moguć.
b) Opoziv izvršnih tijela moguće je izvršiti putem referenduma.
c) Opoziv se donosi peticijom 20% birača u županiji u kojoj se traži opoziv župana.
d) Opoziv se donosi odlukom 2/3 članova predstavničkog tijela na sjednici.

42
13. Odaberite one tvrdnje koje opisuju poslove predstavničkih tijela.
1. Općinska vijeća i županijske skupštine donose statut.
2. Gradska vijeća donose odluke i druge opće akte kojima se uređuju pitanja iz samoupravnog
djelokruga grada.
3. Predstavnička tijela pripremaju prijedloge općih akata.
4. Osnivaju javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih djelatnosti od
interesa za tu jedinicu.
5. Sva predstavnička tijela uređuju ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela na području svoje
jedinice.
6. Gradska vijeća donose Poslovnik o radu.
Sve tvrdnje osim jedne točno opisuju poslove predstavničkih tijela. Točno je da prijedloge općih akata ne
pripremaju predstavnička tijela, već izvršna tijela.

14. Označite one tvrdnje koje točno opisuju poslove izvršnih tijela.
1. Zastupaju i predstavljaju županiju, općinu, grad i Grad Zagreb.
2. Osiguravaju izvršavanje općih akata predstavničkih tijela.
3. Odlučuju o nekretninama i pokretninama jedinice lokalne samouprave u visini pojedinačne
vrijednosti od 1% iznosa prihoda prethodne godine.
4. Nadziru rad upravnih tijela.
5. Imenuju i razrješavaju predstavnike lokalne samouprave u tijelima trgovačkih društava
kojima je osnivač lokalna samouprava.
Sve tvrdnje osim jedne točno opisuju poslove izvršnih tijela. Točno je da izvršna tijela odlučuju o nekretninama i
pokretninama jedinice u visini pojedinačne vrijednosti do najviše 0,5% iznosa prihoda.

15. Pridružite navedene poslove odgovarajućim tijelima jedinca lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
Predstavnička tijela:
1. Donose statut za jedinice lokalne samouprave
2. Uređuju ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinica lokalne samouprave
3. Osnivaju radna tijela te biraju i razrješuju članove tih tijela
Izvršna tijela:
1. Usmjeravaju i nadziru djelovanje upravnih tijela jedinice lokalne samouprave
2. Upravljaju nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinice lokalne samouprave
3. Pripremaju prijedloge općih akata

Dodatno zapamtite:

1. Način rada predstavničkih tijela lokalne i područne (regionalne samouprave):

Sjednice se mogu sazivati i elektroničkim putem, a iznimno je moguće i njihovo održavanje
elektroničkim putem u slučaju trajanja posebnih okolnosti na koje se nije moglo utjecati, a koje
trenutačno ugrožavaju pravni poredak, život, zdravlje ili sigurnost stanovništva te imovinu veće
vrijednosti.

43
16. Postupak raspisivanja i održavanja izbora za tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave:
Izbore za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne, odnosno regionalne samouprave te za
općinske načelnike, gradonačelnike i župane i njihove zamjenike raspisuje Vlada Republike Hrvatske.
Redovni izbori za članove predstavničkih i izvršnih tijela (i njihovih zamjenika) jedinica lokalne,
odnosno područne samouprave, održavaju se istodobno treće nedjelje u svibnju svake četvrte
godine. Prijevremeni izbori za članove predstavničkih tijela jedinica kojima je prestao mandat zbog
raspuštanja, održavaju se u roku od 90 dana od raspuštanja.

17. Označite točne tvrdnje:

a) Pravo biranja imaju birači koji su punoljetni hrvatski državljani s prebivalištem na području
jedinice za čija se tijela izbori provode.
b) Pravo biranja imaju i državljani EU u skladu s posebnim zakonom.
c) U izvršno tijelo imaju pravo biti birani državljani članica EU.
d) Biti biran ima pravo birač koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima
prebivalište na području jedinice za čije se tijelo izbori provode.
e) Birače se može pozvati na odgovornost ako nisu glasovali.
f) Za člana predstavničkog tijela imaju pravo biti birani državljani članica EU.

18. Državno izborno povjerenstvo imenuje županijska i općinska izborna povjerenstva.

a) Točno
b) Netočno
Državno izborno povjerenstvo imenuje samo županijska izborna povjerenstva, a županijska imenuju općinska.

19. Pridružite navedene ovlasti za provedbu izbora odgovarajućim tijelima:

Državno izborno povjerenstvo RH:
1. Propisivanje i objavljivanje obvezne upute i obrazaca za rad izbornih povjerenstava i biračkih
odbora
2. Nadzor financiranja izborne promidžbe
3. Briga o zakonitoj pripremi i provedbi izbora
Županijsko izborno povjerenstvo:
1. Nadzor pravilnosti izborne promidžbe
2. Objava kandidacijske liste

20. Označite ona tijela koja provode lokalne izbore:

a) lzborno povjerenstvo Grada Zagreba
b) Birački odbori
c) Tijelo državne uprave zaduženo za kontrolu biračkih popisa
d) Državno izborno povjerenstvo RH
e) Stručne službe u općini, gradu i županiji
f) Općinska izborna povjerenstva
g) Županijsko izborno povjerenstvo

21. U jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju do 350 stanovnika, da bi
kandidacijska lista za predstavnička tijela predložena od grupe birača bila pravovaljana, potrebno je
prikupiti 25 potpisa. U jedinicama koje imaju više od 500.000 stanovnika, potrebno je skupiti 5.000
potpisa da bi lista za kandidate izvršnih tijela bila pravovaljana.

44
22. Označite tvrdnje koje točno opisuju kandidiranje za izvršna tijela:
a) Istovremeno s predlaganjem kandidata predlažu se i njihovi zamjenici.
b) Predlagatelji kandidata su grupe građana sa zakonom propisanim brojem potpisa birača.
c) Kandidati se mogu istovremeno kandidirati za načelnika, gradonačelnika i župana.
d) Predlagatelji kandidata su političke stranke sa zakonom propisanim brojem potpisa birača.

23. Oblik i sadržaj obrasca na kojem se podnose kandidacijske liste i kandidature propisuje Državno
izborno povjerenstvo.
a) Točno
b) Netočno

24. Odaberite točan odgovor:

a) Izborni prag je dobitak najmanje 5% važećih biračkih glasova kojim se stječe pravo na
sudjelovanje u diobi mjesta u predstavničkom tijelu.
b) Važeći glasački listić je onaj na kojem je jasno zaokružen redni broj ispred naziva
kandidacijske liste ili onaj na kojem nije ništa zaokruženo.
c) Članove predstavničkih tijela mogu birati svi birači s boravištem na području te jedinice.

25. Broj članova predstavničkog tijela je u pravilu neparan, no izuzetno može biti paran ako je
potrebno postići odgovarajuću zastupljenost nacionalnih manjina ili ako više lista na izborima dobije
isti broj glasova pa mjesto pripadne svakoj od tih lista.
a) Točno
b) Netočno

26. Odaberite točne tvrdnje vezane uz konstituiranje predstavničkog tijela.

a) Konstituirajući sjednicu saziva pročelnik upravnog odjela nadležnog za poslove
predstavničkog tijela.
b) Ako se na toj sjednici ne konstituira predstavničko tijelo, ovlašteni sazivač može sazvati novu
sjednicu u roku od 60 dana od prethodne sjednice.
c) Predstavničko tijelo je konstituirano izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je
nazočna većina članova.

27. Članu predstavničkog tijela mandat miruje ako tijekom njega prihvati obnašanje nespojive
dužnosti. Mandat članu predstavničkog tijela također miruje ako ga općinski načelnik ili
gradonačelnik imenuje za privremenog zamjenika. U svim slučajevima mirovanja mandata,
nastavljanje obnašanja dužnosti člana predstavničkog tijela može se tražiti samo jedanput u tijeku
trajanja mandata (s izuzetkom u slučaju obavljanja poslova privremenog zamjenika).

28. Odaberite odgovore koji točno opisuju trajanje mandata predstavničkog tijela:
a) Počinje izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina članova.
b) Počinje danom konstituiranja predstavničkog tijela.
c) Članovima predstavničkog tijela izabranim na prijevremenim izborima mandat prestaje
istekom tekućeg mandata predstavničkih tijela izabranih na redovnim izborima.
d) Ako mandat prestane prije isteka vremena na koji je član predstavničkog tijela izabran, nitko
ne nastavlja obnašati njegovu dužnost.
e) Završava stupanjem na snagu odluke Vlade RH o raspuštanju predstavničkog tijela.

45
29. Odaberite tvrdnje koje točno opisuju izbor izvršnih tijela:
a) Biraju se neposredno, većinskim izbornim sustavom.
b) Ako nitko nije u prvom krugu dobio više od 50% glasova birača, izbor se obavlja u drugom
krugu između dva kandidata s najvećim brojem glasova u prvom krugu.
c) Na izborima je izabran kandidat koji dobije više od 50% glasova birača koji su glasovali.
d) Ako više kandidata ima isti broj glasova u prvom krugu, izborni postupak ponavlja se u
cijelosti.

30. Rezultate izbora za načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika utvrđuju općinsko,
gradsko, županijsko izborno povjerenstvo.
a) Točno
b) Netočno

31. Odaberite točne tvrdnje:

a) Ako gradonačelnik za vrijeme obnašanja dužnosti prihvati dužnost predsjednika RH, mora
podnijeti ostavku na mjesto gradonačelnika u roku od 8 dana od prihvaćanja predsjedničke
dužnosti.
b) Izvršna tijela i njihovi zamjenici ne mogu istovremeno biti članovi i predstavničkih tijela.
c) Državni odvjetnik može se kandidirati i obnašati dužnost izvršnog tijela istovremeno sa
svojom dotadašnjoj dužnošću ako podnese pisanu molbu u roku 8 dana nakon proglašenja
rezultata izbora.

32. Mandat općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika počinje prvog radnog
dana nakon dana objave konačnih rezultata izbora. Izvršnim tijelima mandat istječe na dan objave
konačnih rezultata izbora novih načelnika, gradonačelnika i župana. Prestankom hrvatskog
državljanstva ili odjavom prebivališta s područja jedinice, izvršnom tijelu jedinice lokalne ili
regionalne samouprave mandat prestaje.

33. Označite one poslove koje obavljaju upravni odjeli i službe tijela jedinica lakalne i područne
(regionalne) samouprave.
a) Poslove iz samoupravnog dijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i
povjerenih poslova državne uprave
b) Povjereni poslovi državne uprave
c) Provođenje zakona

34. Tko upravlja upravnim tijelima u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave?
a) Gradonačelnici
b) Pročelnici
c) Općinski načelnici

35. Kada pročelnik može biti razriješen?

a) Nepostupanjem po propisima ili općim aktima JLPS
b) Nastankom razloga koji dovode do prestanka službe
c) Ako zbog nesavjesnog ili nepravilnog rada prouzroči veću štetu
d) Osobnim zahtjevom za razrješenje

36. Prava, obveze i odgovornosti pročelnika se ureduju Zakonom o jedinicama lokalne i područne
(regionalne) samouprave.
a) Točno
b) Netočno

46
37. Odaberite točne tvrdnje:
a) Vlada Republike Hrvatske putem posebne ustanove provodi trajno osposobljavanje lokalnih
dužnosnika i službenika.
b) Službenici i namještenici se potiču na trajno stručno osposobljavanje i usavršavanje.
c) Stručno osposobljavanje i usavršavanje se provodi na osnovi strategije i plana koje donosi
nacionalni savez jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Jedna od ponuđenih tvrdnji je netočna; točno je da se stručno osposobljavanje i usavršavanje provodi na osnovi
strategije i plana koje predlažu nacionalni savez jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i tijela
državne uprave, ali ih donosi Vlada Republike Hrvatske.

38. Odaberite točne tvrdnje:

a) O osnivanju, ustrojstvu i djelokrugu zajedničkog upravnog tijela odlučuju predstavnička tijela
jedinica lokalne samouprave.
b) U pripremi projekata za povlačenje novčanih sredstava iz fondova Europske unije, dvije ili
više jedinica lokalne samouprave mogu se udružiti i zajednički pripremiti projekt.
c) Predstavnička tijela sklapaju sporazum o osnivanju zajedničkog upravnog tijela.
Jedna od navedenih tvrdnji je netočna; točno je da temeljem odluke predstavničkih tijela, općinski načelnici i
gradonačelnici sklapaju sporazum o osnivanju zajedničkog upravnog tijela.

47
c) Nadzor lokalne i područne (regionalne) samouprave:

1. Opći akti:
Opće akte jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi njihovo predstavničko tijelo
u skladu sa svojim statutom. Opći akt obavezno se objavljuje u službenom glasilu jedinice prije nego
stupi na snagu.

2. Kada opći akt stupa na snagu?

a) Najranije osmi dan od dana njegove objave
b) Iznimno može stupiti na snagu prvog dana od dana objave ako za to postoje opravdani razlozi
c) Najranije osmi dan od dana donošenja akta
d) Najkasnije osmi dan od dana njegove objave

3. Radi zaštite ustavnosti i zakonitosti kao i zaštite prava građana, država obavlja nadzor nad
zakonitošću rada i akata tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Protiv odluke o
nezakonitosti rada nije dopuštena žalba ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim
sudom Republike Hrvatske.

4. Poredajte kronološki postupke nadzora nad zakonitošću općih akata predstavničkih tijela općina,
gradova i županija.
1. Predsjednik predstavničkog tijela dostavlja statut, poslovnik, proračun ili drugi opći akt
nadležnom tijelu državne uprave u roku od 15 dana od dana donošenja općeg akta.
2. Nadležno tijelo državne uprave daje uputu predstavničkom tijelu da u roku od 15 dana od
primitka upute otkloni uočene nedostatke.
3. Nadležno tijelo državne uprave donosi odluku o obustavi od primjene općeg akta ili pojedinih
odredaba općeg akta ako predstavničko tijelo ne postupi po uputi.
4. Odluka o obustavi se objavljuje u službenom glasilu jedinice.

5. Tko može donijeti odluku o obustavi općeg akta ako je protuustavan i nezakonit ili su u postupku
donošenja općeg akta počinjene nepravilnosti?
a) Župan
b) Gradonačelnik
c) Općinski načelnik
d) Nadležno tijelo državne uprave

6. U kojim slučajevima Vlada Republike Hrvatske može raspustiti predstavničko tijelo?

1. Ako predstavničko tijelo donese odluku ili drugi akt kojim ugrožava suverenitet i teritorijalnu
cjelovitost Republike Hrvatske.
2. Ako predstavničko tijelo novoustrojene jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne)
samouprave ne donese statut u roku od 30 dana od dana konstituiranja.
3. Ako predstavničko tijelo učestalo donosi opće akte suprotne Ustavu.
4. Ako predstavničko tijelo ne raspiše referendum na prijedlog birača podnesen od dovoljnog
broja birača.
5. Ako predstavničko tijelo ne raspiše referendum za opoziv izvršnih tijela koji je predložilo 50%
ukupnog broja birača u jedinici u kojoj se traži opoziv.
6. Ako predstavničko tijelo u tekućoj godini ne donese ni proračun za sljedeću godinu ni odluku
o privremenom financiranju.

48
7. Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne predloži proračun predstavničkom tijelu,
Vlada RH imenuje povjerenika Vlade u jedinici lokalne, odnosno područne (reglonalne) samouprave.
a) Točno
b) Netočno

d) Sudjelovanje građana u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi:

1. Označite odgovor koji točno opisuju uvjete za raspisivanje referenduma u lokalnoj samoupravi:
a) Većina vijeća gradskih četvrti predlaže raspisivanje referenduma.
b) Odluku o raspisivanju referenduma donosi predstavničko tijelo većinom glasova svih članova.
c) 25% ukupnog broja birača u jedinici predlaže raspisivanje referenduma.
d) 1/3 članova predstavničkog tijela predlaže raspisivanje referenduma.
e) Župan može predložiti referendum za pojedine općine na području županije.
Dva ponuđena odgovora su netočna; točno je da se raspisivanje referenduma može predložiti 20% ukupnog
broja birača u toj jedinici te da župan može predložiti raspisivanje referenduma samo na razini cijele županije.

2. O čemu se na referendumu može odlučivati?

a) opozivu gradonačelnika, načelnika ili župana
b) prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga predstavničkog tijela
c) promjeni Statuta
d) drugim pitanjima određenim zakonom i statutom

3. Odaberite tvrdnje koje točno opisuju odluke na referendumu.

a) Nisu obvezne ako je referendum savjetodavni.
b) Obavezne su ako se za opoziv gradonačelnika izjasnila većina birača koji su glasovali, a ta
većina iznosi najmanje 1/3 ukupnog broja birača te jedinice.
c) Obvezne su ako se za opoziv gradonačelnika izjasnila većina birača koji su glasovali.
d) Obvezne su za predstavničko tijelo.

4. Odaberite one tvrdnje koje se odnose na zborove građana:

a) Zborove građana može sazvati vijeće mjesnog odbora, gradske četvrti ili gradskog kotara.
b) Na zborovima građana se u pravilu odlučuje tajnim glasovanjem, osim ako se većinom
glasova prisutnih građana ne donese odluka o javnom izjašnjavanju.
c) Mogu se sazvati radi izjašnjavanja građana o pojedinim pitanjima i prijedlozima iz
samoupravnog djelokruga općine, odnosno grada.
d) Zborove građana može sazvati općinsko, odnosno gradsko vijeće ili općinski načelnik,
odnosno gradonačelnik.
Jedna od navedenih tvrdnji nije točna; točno je da se na zborovima građana odlučuje javnim glasovanjem, osim
ako se većinom glasova ne donese odluka o tajnom glasovanju.

49
5. Građani imaju pravo predstavničkom tijelu predlagati donošenje općeg akta ili rješavanje
određenog pitanja iz njegova djelokruga, podnositi peticije te predstavke i pritužbe na rad tijela
jedinica lokalne samouprave.
a) Netočno
b) Točno

6. Koji su sve oblici neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima?

a) Podnošenje pritužbi na rad tijela jedinica lokalne samouprave
b) Peticije
c) Predlaganje zakona
d) Referendum o opozivu gradonačelnika
e) Zborovi građana
f) Lokalni referendum
Svi odgovori osim jednog su točni; građani nemaju pravo predlaganja zakona, no imaju pravo predložiti
donošenje općeg akta iz djelokruga predstavničkog tijela.

7. Mjesni odbor osnivaju građani kao oblik neposrednog sudjelovanja u odlučivanju o lokalnim
poslovima od neposrednog svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.
a) Točno
b) Netočno

8. Odaberite točne tvrdnje:

a) Članovi vijeća mjesnog odbora biraju se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem.
b) Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora.
c) Predsjednika vijeća mjesnog odbora biraju građani koji imaju biračko pravo i prebivalište na
području tog mjesnog odbora
Jedna od navedenih tvrdnji je netočna; točno je da predsjednika vijeća mjesnog odbora većinom glasova biraju
članovi vijeća.

9. Koje su sve nadležnosti mjesnog odbora?

a) lzrada financijskog plana i godišnjeg obračuna
b) Donošenje poslovnika o svom radu
c) Raspisivanje izbora za članove mjesnog odbora
d) Donošenje pravila mjesnog odbora
e) Donošenje programa rada mjesnog odbora
Jedan od ponuđenih odgovora je netočan; točno je da izbore za članove mjesnog odbora raspisuje
predstavničko tijelo te jedinice lokalne samouprave.

10. Raspisivanje lokalnog referenduma može predložiti najmanje jedna trećina članova
predstavničkog tijela. U tom slučaju, ako predstavničko tijelo prihvati prijedlog, dužno je donijeti
odluku o raspisivanju referenduma u roku od 30 dana zaprimanja prijedloga. Raspisivanje
referenduma može predložiti i 20% ukupnog broja birača u jedinici u kojoj se traži raspisivanje
referenduma. U tom slučaju je predsjednik predstavničkog tijela dužan dostaviti prijedlog tijelu
državne uprave koje u roku od 60 dana od dostave mora utvrditi ispravnost podnesenog prijedloga.

11. Tko raspisuje referendum u jedinicama lokalne samouprave?

a) Zborovi građana
b) lzvršno tijelo
c) Predstavničko tijelo

50
 5. OSNOVE EUROPSKE UNIJE

a) Povijest i razvoj Europske unije:

1. Koji od navedenih političara se ne smatra jednim od začetnika Europskog pokreta i ideje o

ujedinjenoj Europi nakon Drugog svjetskog rata?
a) Ernest Bevin
b) Paul-Henri Spaak
c) Paul Reynaud
d) Alcide de Gasperi
e) Robert Schuman
f) Winston Churchill
g) Koniad Adenauer
Ostalih 6 navedenih su osnivači Vijeća europe iz 1949.

2. Koja zemlja je utemeljiteljica Europske zajednice za ugljen i čelik?

a) Njemačka
b) Francuska
c) Italija
d) Nizozemska
e) Velika Britanija
f) Belgija

3. Koji je bio primarni cilj osnivanja Europske zajednice za ugljen i čelik?

a) Razvoj znanstvene suradnje
b) Osiguravanje trajnog mira na europskom tlu
c) Uklanjanje carinskih barijera
d) Jačanje trgovine između 6 zemalja utemeljiteljica

4. Povežite godine s događajima i dokumentima koji su važni za nastanak Europske unije:

1948. = Osnivanje Organizacije za europsku gospodarsku suradnju
1949. = Osnivanje Vijeća Europe
1950. = Schumanova deklaracija
1951. = Osnivanje Europske zajednice za ugljen i čelik
1957. = Osnivanje EEZ-a i Euratoma

5. Europska unija danas ima 28 članica.

a) Točno
b) Netočno
Europska unija danas ima 27 članica, nakon Brexita, odnosno izlaska Velike Britanije iz članstva.

6. lzbacite uljeza - državu koja nema status kandidatkinje za članstvo u EU.

a) Sjeverna Makedonija
b) Bosna i Hercegovina
c) Turska
d) Crna Gora
e) Srbija
f) Albanija
Bosna i Hercegovina nema status države kandidata za članstvo u Uniji. BiH i Kosovo imaju status država koje su potencijalne
kandidatkinje za članstvo!

51
7. Hrvatska i Grčka jedine su dvije države koje su same ušle u članstvo Europske unije.

8. Europska unija prvi put se proširila:

a) 1957.
b) 1969.
c) 1973.
d) 1981.

9. U najvećem valu proširenja, Uniji je pristupilo:

a) 12 zemalja
b) 6 zemalja
c) 10 zemalja
d) Ništa od navedenog

10. Dopunite rečenicu.

Sljedeće su države „u paru" postale članicama Unije: Portugal i Španjolska te Bugarska i Rumunjska.

11. Do najvećeg proširenja Unije došlo je:

a) 1951.
b) 1995.
c) 2004.
d) Ništa od navedenog

12. Velika Britanija izašla je iz članstva u Uniji:

a) 2016.
b) 2017.
c) 2018.
d) 2020.

13. Proširenjem Europske Unije na sjever, Unija je dobila Austriju, Finsku i Švedsku kao svoje nove
članice, a proširenjem na jug, Grčku, Španjolsku i Portugal.

14. Europska unija ima 27 službenih jezika.

a) Točno
b) Netočno
Europska unija ima 24 službena jezika (bugarski, češki, danski, engleski, estonski, finski, francuski, grčki, hrvatski, irski,
latvijskih, litavski, malteški, mađarski, nizozemski, poljski, portugalski, rumunjski, slovački, slovenski, španjolski, švedski i
talijanski).

15. Engleski je nakon Brexita i dalje jedan od službenih jezika Europske unije.
a) Točno
b) Netočno

16. Engleski je jedan od službenih jezika dviju država članica, a to su Irska i Malta.

52
17. Akti ustavnog karaktera za pravni poredak Unije - Rekli smo da za ustroj i pravni poredak
Europske unije postoje temeljni dokumenti koji se nazivaju akti ustavnog karaktera. Označite točne
akte ustavnog karaktera.
1. Jedinstveni europski akt
2. Berlinski ugovor
3. Ugovor iz Maastrichta
4. Ugovor iz Lisabona
5. Rimski ugovor
6. Ugovor iz Amsterdama
7. Ugovori iz Koppenhagena
8. Ugovor iz Nice
9. Eurposki kazneni akti
10. Pariški ugovor

18. Ugovorom iz Amsterdama uvodi se jačanje Europskog parlamenta s većim brojem područja u
kojima se odluke donose postupkom suodlučivanja.

19. Koje je jedno od općih načela u donošenju propisa EU po kojem institucije EU smiju djelovati
samo kada su za to dobile izričite nadležnosti?
Opće načelo po kojem institucije EU smiju djelovati samo kada su za to dobile izričite nadležnosti
jest načelo ograničenog opsega ovlaštenja ili načelo dodjele ovlasti.

20. Isključive nadležnosti EU su područja:

a) Na kojima akte mogu donositi države članice ako to nije učinila Unija
b) U kojima samo EU može donositi pravne akte

21. Nadležnosti u kojima se nadopunjuju države članice i EU (primjerice, istraživanje svemira ili
tehnološki razvoj) zovu se komplementarne ili nadopunjujuće nadležnosti.

22. Akti sekundarnog zakonodavstva EU su:

a) Uredbe
b) Direktive
c) Odluke
d) Preporuke
e) Mišljenja
f) Međunarodni ugovori koje sklopi EU
g) Osnivački ugovori
h) Opća načela prava EU

23. Uredbe imaju opću primjenu, obvezujuće su u cijelosti i primjenjuju se u državama članicama
po objavi u službenom listu EU.

24. Direktive su:

a) obvezujući akti za svaku državu članicu po objavi u službenom listu EU
b) obvezujuće, u pogledu rezultata koji je potrebno postići, za svaku državu članicu kojoj je
upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima
c) po implementaciji u zakone u državi članici
d) po implementaciji u podzakonske akte u državi članici

53
25. Rekli smo da su jedni od kriterija za punopravno članstvo država u EU Kopenhaški kriteriji koji su
uspostavljeni na sastanku Europskog vijeća 1993. Razmislite koji su točni kriteriji koji države
kandidatkinje moraju ispuniti prije primanja u EU.
a) Politički
b) Pravni
c) Gospodarski
d) Administrativni

26. Zahtjev za članstvo u EU je kraće pismo koje potpisuje predsjednik države i/ili Vlade
podnositeljice, a podnosi se Vijeću EU.

27. Koraci u procesu pristupanja države u punopravno članstvo EU - Označite točne odgovore u
postupku Europske komisije po primitku zahtjeva za članstvo u EU od strane države podnositeljice:
a) dostava upitnika o pitanjima pripremljenosti države podnositeljice za prihvaćanje i
ispunjavanje uvjeta za članstvo
b) vrši pregled usklađenosti nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU
c) donosi konačno mišljenje o zahtjevu za članstvo
d) daje pozitivno ili negativno mišljenje na podneseni zahtjev

28. Faze pregovora između država članica i EU:

a) pregled (screening) zakonodavstva
b) sadržajna faza - otvaranje pregovora o pojedinom poglavlju
c) završetak pregovora - nakon privremenog zatvaranja svih poglavlja

29. Potpisani Ugovor o pristupanju EU stupa na snagu:

a) suglasnošću Europskog parlamenta
b) konačnim mišljenjem Europske komisije
c) ratificiranjem (potvrdom) Europskog parlamenta, parlamenata svih članica EU i parlamenta
države pristupnice
d) jednoglasnom odlukom Vijeća

Dodatno zapamtite:

1.Ciljevi EEZ-a su: smanjenje trgovinskih barijera, stvaranje jedinstvenog tržišta i omogućavanje
slobodnog prometa roba, usluga i kapitala.
Ciljevi EURATOM-a su: promicati istraživanje i distribuciju tehničkih podataka, utvrditi jedinstvene
sigurnosne standarde radi zaštite javnosti i radnika u industriji, osigurati da se civilni nuklearni
materijali ne rabe u druge svrhe, posebno ne u vojne svrhe.
Europska zajednica za ugljen i čelik, Europska ekonomska zajednica i Europska zajednica za atomsku
energiju spojene su u Europsku zajednicu Ugovorom o spajanju 8. travnja 1965., koji je stupio na
snagu 1. srpnja 1967.

2. Ugovor iz Lisabona 2009. čine Ugovor o EU, Ugovor o funkcioniranju EU i Povelja o temeljnim
pravima i sva tri akta imaju isti pravni značaj. Ugovorom iz Lisabona propisane su značajne odredbe o
funkcioniranju EU, kao što su novi zakonodavni postupci, osnaživanje uloge nacionalnih
parlamenata, borba protiv korupcije i kriminala te brojne druge jednakovrijedne odredbe koje je
važno znati.

54
 3. Ne postoji utvrđena lista općih načela koja obvezuju u pravnom poretku EU, ali kroz praksu
Suda razvila su se načela poput: pravne sigurnosti, djelotvorne pravne zaštite, proporcionalnosti,
zabrane retroaktivnosti, načelo odgovornosti države za štetu, načelo nadređenosti prava EU, načelo
izravnog učinka prava EU i zaštite temeljnih ljudskih prava.

4. Četvrti, odnosno administrativni kriterij iz Madrida, odnosi se na prilagodbu administrativnih

struktura (jačanje administrativne sposobnosti, učinkovit sustav državne uprave) s ciljem
osiguravanja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju u usvajanju i provedbi pravne stečevine EU.

5. Još jedan od važnih koraka u procesu pristupanja države u punopravno članstvo EU jest
stjecanje statusa kandidata. Na pozitivno mišljenje Europske komisije Europsko vijeće saziva
bilateralnu međuvladinu konferenciju između EU i države podnositeljice zahtjeva za članstvo koja na
taj način dobiva status kandidata.

6. Ugovor o pristupanju stupa na snagu potvrdom, odnosno ratifikacijom Europskog parlamenta,

parlamenata svih članica EU i parlamenta države pristupnice. Prije ratifikacije većina država
pristupnica provodi referendum na kojem građani donose odluku o ulasku države u članstvo EU.
Nakon što je okončan postupak ratifikacije država pristupnica postaje punopravna članica EU.

55
b) Ustroj i funkcioniranje Europske unije:

Glavne institucije i tijela EU:

1. Europska komisija ima:

a) 20 povjerenika
b) 26 povjerenika i predsjednicu
c) 27 povjerenika
d) 28 povjerenika
Europska komisija ima predsjednicu, 8 povjerenika - potpredsjednika i 18 povjerenika za 18 portelja.

2. Vijeće Europske unije ima:

a) 6 sastava
b) 10 sastava
c) 27 sastava
d) Ništa od navedenoga

3. Republika Hrvatska prvi puta je predsjedala Vijećem Europske unije:

a) 2013.
b) 2020.
c) 2021.
d) Ništa od navedenoga

4. Proračun donosi EP na prijedlog Komisije.

a) Točno
b) Netočno
Proračun zajedno donose EP i VEU, a na prijedlog EK-a.

56
5. Vijeću Europske unije (tzv. Vijeću ministara) i Europskome vijeću u radu pomaže Glavno tajništvo
Vijeća Europske unije.
a) Točno
b) Netočno

6. Zastupnici u Europskom parlamentu ne zastupaju nacionalne interese.

a) Točno
b) Netočno
Zastupnici u Europskom parlamentu nastupaju kao članovi klubova zastupnika i podijeljeni su prema svom
političkom opredjeljenju.

7. Zakonodavne akte donose zajedno EP i VEU, a na prijedlog EV-a.

a) Točno
b) Netočno
EP i VEU donose zakonodavne akte, ali na prijedlog EK-a.

8. Spojite institucije iz stupca s njihovim ovlastima:

1. Europski parlament
2. Europska komisija
3. Europsko vijeće
4. Vijeće Europske unije
5. Sud EU-a
6. Europska središnja banka
7. Revizorski sud
Zastupanje interesa građana
Isključivo pravo zakonodavne inicijative
Davanje političkog usmjerenja razvoju EU-a
Donosi političke i zakonodavne odluke po resorima
Odlučivanje u predmetima o povredi prava Unije
Provedba europske monetarne politike
Revizija prihoda i rashoda Unije

9. Izbacite uljeza:
a) Europsko vijeće
b) Vijeće Europe
c) Europski parlament
d) Europska komisija
e) Vijeće Europske unije
Točan odgovor je Viječe Europe. Ostalo su institucije EU-a. Vijeće Europe je međunarodna organizacija, nije
institucija Europske unije.

10. Europski gospodarski i socijalni odbor je savjetodavno tijelo za Europsku komisiju, Vijeće EU i
Europski parlament.

11. Europski gospodarski i socijalni odbor ne može davati mišljenje na vlastitu inicijativu.
a) Točno
b) Netočno

12. Članovi Odbora regija:

a) imaju izborni mandat regionalnog ili lokalnog biračkog tijela država članica
b) neovisni su u obavljanju dužnosti
c) zastupaju interese regionalnih i lokalnih tijela države članice u EU i u njihovo ime upućuju
mišljenja Vijeću i Komisiji
d) članovi su iz 27 država članica

57
13. Europska investicijska banka je institucija koja dugoročnim financiranjem projekata, jamstvima i
savjetima doprinosi razvoju unutarnjeg tržišta te olakšava financiranje gospodarskih projekata.
a) Točno
b) Netočno

14. Dioničari Europske investicijske banke su države članice EU.

15. Europskog ombudsmana bira:

a) Europski gospodarski i socijalni odbor
b) Vijeće EU
c) EU Parlament
d) Europska komisija

16. Zadaće Europskog ombudsmana su:

a) provođenje istrage o nepravilnostima i postupanju institucija, tijela ureda i agencija EU
b) donošenje zakonodavnih akata
c) provođenje istrage po neposrednim pritužbama građana

17. Razvrstajte javne politike Unije u područja kojima pripadaju.

Gospodarsko-socijalna Političko-pravosudna Kulturno-znanstvena

Jedinstveno tržište Humanitarna pomoć i civilna zaštita Istraživanja i inovacije

Oporezivanje Ljudska prava i demokracija Razvoj i suradnja
Regionalna politika Pravosuđe i temeljna prava Obrazovanje, osposobljavanje
i mladi

18. Kako se prema nadležnostima dijele javne politike Unije?

Politike u isključivoj nadležnosti Unije.
Politike u podijeljenoj nadležnosti Unije i države članice.
Nadležnost država članica nad politikama, EU podupire i koordinira.

- U isključivoj nadležnosti Unije:

1. Carinska unija
2. Pravila o tržišnom natjecanju potrebna za funkcioniranje unutarnjeg tržišta
3. Monetarna politika za države članice čija je valuta euro
4. Očuvanje morskih bioloških resursa u okviru zajedničke ribarstvene politike
5. Zajednička trgovinska politika

- Podijeljena nadležnost između Unije i država članica:

1. Unutarnje tržište
2. Promet
3. Socijalna politika
4. Transeuropske zemlje
5. Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija
6. Energetika
7. Poljoprivreda i ribarstvo (osim dijela koji je u isključivoj nadležnosti Unije)
8. Područje slobode, sigurnosti i pravde
9. Zajednička briga za sigurnost u pitanjima
10. Okoliš javnog zdravstva
11. Zaštita potrošača

58
- Nadležnost država članica, EU podupire i koordinira:
1. Zaštita i poboljšanje zdravlja ljudi
2. Industrija
3. Kultura
4. Turizam
5. Obrazovanje, strukovno obrazovanje, mladi i sport
6. Civilna zaštita
7. Administrativna suradnja

19. Povežite značajke i ciljeve s jednom od triju zajedničkih politika Unije iz ove lekcije.
Regionalna i kohezijska
politika
Potpora otvaranju novih radnih
mjesta, gospodarskom rastu i
održivom razvoju
Glavna investicijska politika
Unije
Ujednačavanje razvoja među
državama Unije
Zajednička poljoprivredna
politika
Najstarija zajednička politika
Unije
Očuvanje poljoprivrednih i
ruralnih područja širom Europe
Redovita opskrba hranom po
razumnim cijenama
Ribarstvena politika
Zajamčiti prihode i stabilna
radna mjesta ribarima
Osigurati održivo ribarstvo
Dio zajedničke poljoprivredne
politike u početku

20. Povežite fondove s vrstama projekata/ulaganja koja se iz njih financiraju.

Europski socijalni fond Uklanjanje nejednakosti i siromaštva u društvu,
otvaranje novih radnih mjesta
Fond za pravednu tranziciju Projekti za snimanje socio-ekonomskih troškova
izazvanih klimatskim promjenama
Kohezijski fond Ulaganja u okoliš i promet u slabije razvijenim
područjima Unije
Europski fond za jamstva u poljoprivredi Izravna plaćanja poljoprivrednicima

21. Povežite fondove s vrstama projekata/ulaganja koja se iz njih financiraju.

Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu Podrška inovativnim projektima za zaštitu
morskih resursa uz promicanje održivosti
Europski fond za regionalni razvoj Uklanjanje regionalnih neravnoteža
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj Financiranje ruralnog razvoja

22. Politika jedinstvenog tržišta EU:

Unutarnje tržište EU je područje bez unutarnjih granica, dakle jedinstveni geografski prostor koji
obuhvaća zajednički prostor svih država članica EU.

23. Kojim se tržišnim slobodama ostvaruje jedinstveno unutarnje tržište EU

a) slobodom kretanja roba
b) slobodom kretanja osoba
c) slobodom kretanja kapitala
d) slobodom pružanja usluga

59
24. Fizičke i pravne osobe mogu štiti svoja subjektivna prava temeljena na tržišnim slobodama na
način da mogu tražiti od Suda da u sporu izuzme iz primjene nacionalni propis koji ograničava pristup
tržištu.
a) Točno
b) Netočno

25. Faze ekonomske integracije jedinstvenog unutarnjeg tržišta EU su:

a) zona slobodne trgovine
b) zajedničko tržište
c) monetarna unija
d) carinska unija

26. Primjer: Politika jedinstvenog tržišta EU - Praksa EU suda "Cassis de Dijon", broj no/78
Njemačko zakonodavstvo propisalo je nacionalnom mjerom da proizvod pod nazivom "liker" ima 25%
alkohola. Njemačka tvrtka uvezla je francuski liker "Cassis de Dijon" koji je sadržavao između 15% i
20% alkohola te se nije mogao prodavati u Njemačkoj kao liker. Tvrtka uvoznik likera je tužila državu
navodeći da normom određeni postotak alkohola da bi piće bilo liker predstavlja mjeru s istovrsnim
učinkom kao carina, te da ograničava trgovinu. Putem prethodnog pitanja EU sud zaključio je da
jednostrani zahtjev za minimalnim udjelom alkohola u jednoj državi predstavlja prepreku trgovini, te
da ukoliko je proizvod zakonito proizveden pod nazivom "liker" i stavljen u promet u jednoj od država
članica, ne postoji niti jedan valjan razlog da se spriječi njegova prodaja pod istim nazivom u drugoj
državi članici. Njemačka tvrtka je dobila spor temeljem prava EU.
Je li Njemačka tvrtka opravdano dobila spor oko likera "Cassis de Dijon" temeljem prava EU?
a) Točno
b) Netočno
Jednostrani zahtjev za minimalnim udjelom alkohola u jednoj državi predstavlja prepreku trgovini, te da ukoliko
je proizvod zakonito proizveden pod nazivom "liker" i stavljen u promet u jednoj od država članica, ne postoji
niti jedan valjan razlog da se spriječi njegova prodaja pod istim nazivom u drugoj državi članici.

27. Carinska unija predstavlja fazu integracije u kojoj su sporazumno ukinute carine i sva druga
ograničenja s istovrsnim učinkom između država u međusobnoj trgovini te su prihvaćene zajedničke
carinske tarife prema trećim državama.

28. Ekonomska i monetarna unija osnovana je 1979.

a) Točno
b) Netočno
Tada je osnovan Europski monetarni sustav, a Ekonomska i monetarna unija osnovana je 1992.

29. Proces osnivanja EMU tekao je u 3 faze.

a) Točno
b) Netočno

30. Razvrstajte aktivnosti pojedinih faza nastanka Europske monetarne unije.

Faza 1
Usklađivanje nacionalnih
ekonomskih i monetarnih politika
Ukidanje deviznih kontrola za
kretanje kapitala
Pokretanje strukturnih fondova
Faza 2 Faza 3
Uvođenje pravila za ograničavanje Počinje postupak uvođenja eura
nacionalnog deficita
Osnivanje Europskog monetarnog
instituta

60
31. Europski monetarni institut osnovan je u Frankfurtu kao preteča Europske središnje banke.

32. Ciljevi EMU-a su koordinacija uklanjanje kapitala i gospodarskih/ekonomskih i proračunskih

politika država članica, uklanjanje prepreka slobodnom kretanju roba, kapitala i usluga, te jačanje
gospodarskog/ekonomskog rasta.

33. Dopunite kriterije koje država treba ispunjavati kako bi mogla uvesti euro:
1. Trajna stabilnost cijena
2. Dugoročne kamatne stope
3. Godišnji proračunski deficit ne smije biti viši od 3% BDP-a
4. Ukupni javni dug ne smije premašivati 60% BDP-a
5. Stabilnost tečaja

34. Europodručje nazivamo još i eurozona.

35. Koja država ispunjava kriterije konvergencije, ali nije u eurozoni?

a) Srbija
b) Danska
c) Bugarska
d) Poljska
e) Belgija

c) Republika Hrvatska i Europska unija:

Kronologija:
1. 21. veljače 2003. - RH podnijela zahtijeva vijeću EU za punopravno članstvo
2. 18. lipnja 2004. - RH dobila status službenog kandidata za punopravno članstvo
3. 03. listopad 2005. - otvoreni su pristupni pregovori
4. 30. lipnja 2011. - završili pristupni pregovori
5. 09. prosinca 2011. - potpisan Ugovor o pristupanju RH u EU
6. 09. ožujak 2012. - Hrvatski sabor ratificirao Ugovor o pristupanju
7. 01. srpnja 2013. - RH postala punopravna članica EU

1. RH podnijela je zahtjev Vijeću EU za punopravno članstvo u EU dana 21. veljače 2003.

2. Status države kandidatkinje RH je dobila 3. listopada 2005 održavanjem prve sjednice bilateralne
međuvladine konferencije između država članica i RH.
a) Točno
b) Netočno
Status države kandidatkinje RH je dobila 18. lipnja 2004., dok su 3. listopada 2005. otvoreni pristupni pregovori.

3. Pristupni pregovori završili su zaključenjem pregovora o svim poglavljima dana 30. lipnja 2011.

4. RH postala je punopravna članica EU dana 1. srpnja 2013.

61
5. Izbacite uljeza - Vlada RH imenovala je strukturu za vođenje pregovora i sklapanje Ugovora o
pristupanju i to:
a) Tajništvo pregovaračke skupine
b) Pregovaračku skupinu
c) Urede pregovarača po skupinama
d) Državno izaslanstvo RH
e) Ured glavnog pregovarača
f) Radne skupine za pripremu pregovora po pojedinim poglavljima
g) Koordinaciju za pregovoru pristupanju

6. U statusu kandidata RH je koristila pretpristupne programe EU i to:

a) SAPARD
b) PHARE
c) TWINNING
d) IPA

7. Prava i obveze RH kao punopravne članice:

Jedno od prava RH kao punopravne članice EU odnosi se na pravo njezinih građana da na
neposrednim izborima tajnim glasovanjem svakih 5 godina bira 12 članova Europskog parlamenta.

U Općem sudu su dva suca iz svake države članice, a članstvo se odnosi na sudjelovanje u radu Suda.

Republika Hrvatska kao punopravna članica EU ima obvezu prijenosa određenog postotka
procijenjenog PDV-a u proračun EU te pristojbe u postotku od bruto nacionalnog dohotka u
proračun EU.

8. Za članstvo u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru broj članova određen je za svaku

državu članicu, a članstvo se odnosi na sudjelovanje u savjetodavnom tijelu i davanje mišljenja za
područje određeno Ugovorom te ostalih mišljenja.
a) Točno
b) Netočno

9. Razmislite i rasporedite koja su sve prava, a koje su obveze RH kao punopravne članice EU.
Prava RH kao punopravne članice:
1. Korištenje odobrenih sredstava za različita područja sukladno višegodišnjim okvirima
2. Članstvo u Europskoj komisiji
3. Članstvo u Sudu EU
4. Dioničarstvo u Europskoj investicijskoj banci
5. Biranje članova Europskog parlamenta
Obveze RH kao punopravne članice:
1. Obveza prijenosa određenog postotka procijenjenog PDV-a u proračun EU

10. Članovi radnih skupina u EK u pravilu su službenici tijela državne uprave koje odlukom odabire
Vlada.
a) Točno
b) Netočno
To su državni službenici koje obično određuju čelnici tijela državne uprave.

62
11. Koji odbor Hrvatskoga sabora je uključen u odabir hrvatskih predstavnika za institucije EU?
Odbor za europske poslove.

12. Vlada ne mora uzeti u obzir mišljenje Odbora za europske poslove o svom kandidatu za pojedine
institucije.
a) Točno
b) Netočno

13. Vlada je uključena u odabir svih hrvatskih predstavnika u institucijama Unije.

a) Točno
b) Netočno
Zastupnike u EP biraju građani na izborima za EP.

63
 6. OSNOVE UPRAVNOGA POSTUPKA, UPRAVNOGA SPORA I UREDSKOGA POSLOVANJA

a) Upravni postupak:

 Temeljne odredbe i osnovni pojmovi upravnog postupka:

1. Načela upravnog postupka su načelo:

1. Zakonitosti (osnovno načelo),
2. Razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog reda,
3. Pomoći stranci,
4. Utvrđivanja materijalne istine,
5. Samostalnosti i slobodne ocjene dokaza,
6. Učinkovitosti i ekonomičnosti,
7. Pristupa podatcima i zaštite podataka,
8. Pravo stranke na pravni lijek,
9. Zaštite stečenih prava,
10. I službena uporaba jezika i pisma.

Definiranje i objašnjenje pojedinog načela:

1. Načelo zakonitosti:
Ostvarivanje načela zakonitosti u upravnom postupku podrazumijeva da se javnopravno tijelo koje
rješava upravnu stvar u svemu pridržava materijalnih i procesnih prava koje primjenjuje radi
donošenja odluke u nekom upravnom predmetu, a u slučaju njegove povrede stranke imaju pravo
izjavljivanja pravnih lijekova.

2. Načelo razmjernosti:
Što je potrebno staviti u međusoban odnos prilikom provedbe načela razmjernosti?
a) Prava stranke s njezinim obvezama
b) Privatni i javni interes
c) Prava i obveze stranke s javnim interesom
d) Prava stanke s privatnim interesom

3. Pomoć neukoj stranci:

Pomoć nekojoj stranci je pomoć pravne naravi. Odredi na primjeru radili se o primjeni načela neukoj
stranci: „npr. davanje informacije, poučavanje, upozoravanje, pribavljanje određenih podataka po
službenoj dužnosti, uzimanje izjave na zapisnik i sl.“
a) Točno
b) Netočno
Službena osoba je tijekom postupka dužna brinuti da neukost stranke ne bude razlog radi kojeg stranka ne bi
ostvarila prava koja joj po zakonu pripadaju i u tu svrhu službena osoba strankama daje pomoć pravne naravi
na način da poučava, upozorava, pribavlja podatke, uzima izjave na zapisnik i daje informacije strankama.

4. Načelo utvrđivanja materijalne istine:

Među ponuđenim odgovorima, odaberite točne tvrdnje koje se odnose na pitanje što je načelo
materijalne istine:
a) utvrđivanje svih činjenica i okolnosti koje su odlučne za donošenje odluke
b) utvrđivanje pravog stanja stvari
c) utvrđivanje zakonskih propisa
d) zakonito provedba upravnog postupka

64
 5. Načelo samostalnosti i slobodne ocjene dokaza:
S obzirom na načelo samostalnosti i slobodne ocjene dokaza službena osoba dužna je utvrđivati sve
činjenice u postupku.
a) Točno
b) Netočno
Službena osoba u javnopravnom tijelu samostalno ocjenjuje na kojim činjenicama i okolnostima će temeljiti
odluku u nekoj upravnoj stvari.
Službena osoba ima slobodu u izboru dokaznih sredstava kojim će utvrđivati činjenice.
a) Točno
b) Netočno
Službena osoba u javnopravnome tijelu ima slobodu u izboru dokaznih sredstava na temelju kojih će dokazati
odlučne činjenice.

6. Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti:

Prema načelu učinkovitosti u upravnim stvarima postupa se što je moguće jednostavnije, bez odgode
i uz što manje troškova kako bi stranke mogle ostvariti svoja prava.

7. Načelo pristupa podacima i zaštite podataka:

Zbog zaštite pristupa podacima u postupku se ne moraju zaštititi osobni i tajni podaci u skladu
propisima o zaštiti osobnih podataka, odnosno tajnosti podataka.
a) Točno
b) Netočno
U postupku se moraju zaštititi osobni i tajni podaci u skladu propisima o zaštiti osobnih podataka, odnosno
tajnosti podataka.

8. Zaštita prava stranke u upravnom postupku:

Koji su pravni lijekovi u upravnom postupku?
a) Žalba i tužba
b) Žalba i prigovor
c) Tužba i prigovor
d) Žalba, tužba i prigovor

9. Načelo zaštite stečenih prava:

Zaštita stečenih prava stranaka ostvaruje se pravomoćnošću odluka na temelju kojih su ta
prava stečena.

10. Službena uporaba jezika i pisma:

Upravni postupak vodi se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Postoje i iznimke kao što je to npr.
u Istri sukladno Zakonu o službenoj uporabi jezika i pisma.

2. Stvarna nadležnost javnopravnih tijela određuje se zakonom kojim se uređuje pojedino upravno
područje ili određuje nadležnost javnopravnih tijela. Ako se stvarna nadležnost ne može utvrditi na
temelju zakona, utvrditi će se po naravi upravne stvari.

3. Mjesna nadležnost označava područje na kojem tijelo može neposredno provoditi propise iz svoje
stvarne nadležnosti i rješavati u upravnim stvarima.

65
4. Ako propisima nije utvrđena mjesna nadležnost, ona se posebno određuje:
a) za nekretnine prema mjestu gdje se nekretnina na nalazi
b) za pokretnine prema prebivalištu osobe koje ima pokretninu u posjedu
c) za poslovnu ili drugu djelatnost stranke prema sjedištu stranke, odnosno prema mjestu gdje
se djelatnost obavlja ili bi se trebala obavljati
d) za brodove i zrakoplove hrvatske državne prema matičnoj luci broda ili zrakoplova

5. Odluku o nadležnosti u slučaju sukoba donosi:

a) javnopravno tijelo drugog stupnja u djelokrugu kojeg se nalazi ta upravna stvar
b) tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave (ako nema drugostupanjskog tijela).

6. Tijelo koje rješava sukob nadležnosti istodobno će poništiti odluku koju je donijelo nenadležno
javnopravno tijelo, odnosno ukinuti će odluku kojom se nadležno javnopravno tijelo izjasnilo kao
nenadležno i samo riješiti stvar.

7. Jedinstveno upravno mjesto omogućuje stankama koje za ostvarenje nekog prava moraju voditi
više upravnih ili drugih postupaka da na jednom mjestu vode postupak radi ostvarenja tog prava.
a) Točno
b) Netočno
Zahtjevi stranaka zaprimljeni u jedinstvenom upravnom mjestu po službenoj dužnosti će se bez odgode dostaviti
nadležnim javnopravnim tijelima. Zaprimanje zahtjeva stranke na jedinstvenom upravnom mjestu ne utječe na
stvarnu i mjesnu nadležnost javnopravnih tijela za rješavanje u upravnim i drugim postupcima.

8. Javnopravna tijela su tijela državne uprave i druga državna tijela, npr. Ministarstvo, tijela jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave, npr. Gradski ured za komunalne poslove i pravne
osobe koje imaju javne ovlasti, npr. HZZO .

9. ZUP-om se uređuju pravila na temelju kojih javnopravna tijela postupaju i rješavaju:

a) u upravnim stvarima
b) u kaznenim predmetima
c) o vlasništvu

10. Upravna stvar je svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o pravima,
obvezama ili pravnim interesima stranke neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće
akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje kao i svaka stvar koja je zakonom određena
kao upravna stvar.

11. ZUP je specijalni propis radi čega se primjenjuje u određenim upravnim stvarima.
a) Točno
b) Netočno
ZUP je opći propis koji se primjenjuje u svim upravnim stvarima, a samo se pojedina pitanja upravnog postupka
mogu posebnim zakonom drugačije urediti.

12. U upravnom postupku stranka je:

a) kolegijalno tijelo koje većinom glasova donosi odluku o nekoj upravnoj stvari
b) fizička osoba koja traži zaštitu svojih pravnih interesa
c) pravna osoba koja rješava upravnu stvar
d) tijelo državne uprave na čiji zahtjev je postupak pokrenut

66
13. Službena osoba u upravnom postupku vodi upravni postupak radi donošenja odluke o nekoj
upravnoj stvari.
a) Točno
b) Netočno
Službena osoba u upravnom postupku rješava upravnu stvar na način da vodi upravni postupak do donošenja
rješenja i donosi rješenje.

14. Kolegijalno tijelo odlučuje o upravnim stvarima:

a) većinom glasova svih članova, ako nije drukčije propi sano
b) jednoglasno
c) dvotrećinskom većinom glasova

 Prvostupanjski i drugostupanjski postupak:

1. Postupak se smatra pokrenutim:

a) predajom urednog zahtjeva stranke putem elektroničke pošte
b) kada službena osoba obavi očevid radi utvrđenja bespravne gradnje
c) molbom fizičke osobe putem mobilnog uređaja

2. Spajanje upravnih stvari:

Zaključkom se mogu spojiti u jedan postupak dvije ili više upravnih stvari ako se prava ili obveze
stranaka temelje na istoj pravnoj osnovi i na istom ili sličnom činjeničnom stanju, a javnopravno
tijelo koje vodi postupak je stvarno i mjesno nadležno za vođenje svih tih postupaka.

3. Izmjena zahtjeva:
Podneseni zahtjev stranka može izmijeniti ili podnijeti drugi ako se temelji na istom činjeničnom
stanju:
a) do donošenja drugostupanjskog rješenja
b) u bilo koje vrijeme
c) do zakazivanja usmene rasprave
d) do donošenja prvostupanjskog rješenja

4. Odustanak od podnesenog zahtjeva:

Stranka može odustati od podnesenog zahtjeva samo pismeno i ako za to iznese opravdane razloge.
a) Točno
b) Netočno
Stranka može odustati od zahtjeva po kojem je postupak pokrenut bez obveze iznošenja razloga, a to može
učiniti u pisanom obliku, usmeno na zapisnik ili elektroničkim putem.

5. Izjašnjavanje stranke:
Stranci se u upravnom postupku mora omogućiti izjašnjavanje o svim važnim činjenicama,
okolnostima, pravnim pitanjima za rješavanje upravne stvari. Osim ako se usvaja zahtjev stranke ili
odluka u postupku nema negativan učinak na njezine pravne interese.

6. Radnje u postupku mogu poduzimati:

a) potpuno poslovno sposobne osobe
b) osobe lišene poslovne sposobnosti

67
7. Zastupanje stranke - Stranku u upravnom postupku može zastupati:
a) zakonski zastupnik (npr. prokurist)
b) privremeni zastupnik
c) zajednički predstavnik
d) zajednički opunomoćenik
e) nadripisar

8. Smrt ili prestanak postojanja stranke u postupku:

Ako u tijeku postupka stranka umre ili pravna osoba prestane postojati, postupak se može obustaviti
ili nastaviti, ovisno o naravi upravne stvari koja je predmet postupka.

9. Podnesak - Među ponuđenima odaberite točne odgovore koji se odnose na podnesak:

a) Podnesak u postupku može biti žalba ili zahtjev
b) Podnesak mora biti razumljiv i sadržavati bitne elemente
c) Stranka može predložiti vještačenje podneskom kojeg je izjavila usmeno na zapisnik
d) ZUP propisuje striktno određene oblike podneska
e) Prigovor je podnesak kojim stranka izražava nezadovoljstvo na rad službenika

10. Nerazumljiv i nepotpun podnesak:

Nerazumljiv je podnesak kada nije jasno navedeno što se njime traži, a nepotpun kada nisu navedeni
ili priloženi dokazi koji se traže nekim propisom i onaj koji ne sadrži sve bitne dijelove, npr. nedostaje
mu potpis stranke.
a) Točno
b) Netočno
Nerazumljiv je onaj podnesak u kojem nije jasno navedeno što se njime traži, a nepotpun je onaj podnesak u
kojem nisu navedeni ili priloženi dokazi koji se traže nekim propisom i onaj koji ne sadrži sve bitne dijelove, npr
nedostaje mu potpis stranke.

68
11. Postupanje službene osobe po primitku podneska koji sadrži nedostatke:
Kad podnesak nerazumljiv ili nepotpun, službena osoba će zaključkom upozoriti na to stranku i
odredit će rok u kojem je dužna otkloniti nedostatak. Ako podnositelj otkloni nedostatke u roku koji
mu je određen, smatrat će se da je podnesak uredan od dana kada je ispravljen. Ako se nedostaci ne
otklone u određenom roku, a po podnesku se ne može postupiti, službena osoba će odbaciti
podnesak rješenjem.

12. Načelo materijalne istine:

Javnopravno tijelo je dužno provesti postupak u kojem će u skladu s načelom materijalne istine
utvrditi:
a) činjenice o kojima vodi službenu evidenciju
b) sve pravno relevantne činjenice
c) činjenice koje stranka iznosi

13. Dokazi:
Ako stranka ne ponudi dokaze za svoje navode, javnopravno tijelo će:
a) odbiti zahtjev bez zatraženih dokaza ako su oni važni za donošenje odluke
b) odbaciti zahtjev
c) odbiti zahtjev bez zatraženih dokaza

14. Određivanje usmene rasprave:

Usmena rasprava zaključkom se određuje u upravnim stvarima u kojima sudjeluju dvije ili više
stranaka s protivnim interesima, kad je potrebno provesti dokazne prijedloge (očevid ili saslušati
svjedoke ili vještake), u drugim slučajevima kad je to korisno za rješavanje upravne stvari.

15.Usmena rasprava:
Među ponuđenima, odaberite tvrdnje koje nisu točne za usmenu raspravu:
a) Usmena rasprava je procesna radnja koja je sastavni dio svakog upravnog postupka.
b) Usmena rasprava određuje se rješenjem kad je potrebno saslušanje vještaka.
c) Na usmenoj raspravi stranke se mogu izjasniti o činjenicama i navodima protivne stranke.
d) Usmena rasprava može se provesti na mjestu gdje je obavljen očevid.
e) Usmena rasprava u načelu je javna.

16. Izostanak stranke:

Ako uredno pozvana stranka bez opravdanog razloga ne dođe na usmenu raspravu, službena osoba
može provesti raspravu bez njezine nazočnosti. Ako na usmenu raspravu ne dođe uredno pozvana
stranka na čiji zahtjev je poreknut postupak, a iz cjelokupnog stanja može se zaključiti da je stranka
odustala od zahtjeva službena osoba koja vodi postupak rješenjem će obustaviti postupak.

17. Prethodno pitanje:

Prethodno pitanje u upravnom postupku je neriješeno pravno pitanje, koje čini samostalnu pravnu
cjelinu, za čije je rješavanje nadležno drugo tijelo ili sud, a bez čijeg rješenja nije moguće riješiti
upravnu stvar koja je predmet postupka.

18. Prekid postupka:

Službena osoba dužna je prekinuti postupak kada se prethodno pitanje odnosi na:
a) Utvrđivanje vlasništva
b) Skrb djeteta
c) Postojanje kaznenog djela
d) Utvrđivanje očinstva ili majčinstva

69
19. Odluka o prethodnom pitanju:
Odluka o prethodnom pitanju ima pravni učinak u svim upravnim stvarima u kojima bi se to pitanje
ponovo postavilo.
a) Točno
b) Netočno
Kad službena osoba riješi prethodno pitanje, njegovo rješavanje ima pravni učinak samo u upravnoj stvari u
kojoj je to pitanje riješeno.

20. Prekid postupka:

Kada službena osoba prekine postupak, pored nadležnim tijelom može uvijek zatražiti postupak
njegovog rješavanja, odnosno i kad se takav postupak pred nadležnim tijelom pokreće po službenoj
dužnosti i na zahtjev stranke.
a) Točno
b) Netočno
Službena osoba zatražit će pokretanje postupka za rješavanje prethodnog pitanja ako se postupak pred
nadležnim tijelom pokreće po službenoj dužnosti, a nije pokrenut od strane nadležnog tijela.Ako se postupak
rješavanja prethodnog pitanja pred nadležnim tijelom pokreće na zahtjev stranke, službena osoba može
zaključkom naložiti stranci da u primjerenom roku pokrene postupak pred nadležnim tijelom.

21. Nagodba:
Nagodba je moguća kad u upravnom postupku sudjeluju dvije ili više stranaka s protivnim interesima.
a) Točno
b) Netočno
U upravnom postupku u kojem sudjeluju dvije ili više stranaka s protivnim interesima, moguće je primijeniti
institut nagodbe.

22. Nije dopuštena nagodba:

a) protivna interesu stranke u postupku
b) protivna javnom interesu
c) o pitanjima iz isključive nadležnosti javnopravnog tijela
d) protivna pravu treće osobe
e) protivna Zakonu o općem upravnom postupku

23. Sklapanje nagodbe:

Službena osoba će rješenjem obustaviti postupak kad je nagodbom u potpunosti riješena upravna
stvar. Ako se nagodba odnosi samo na pojedina sporna pitanja, službena osoba će u izreci rješenja
naznačiti postojanje nagodbe o tim pitanjima. Nagodba ima snagu izvršnog rješenja donesenog u
upravnom postupku. Zaključena nagodba može se pobijati jedino pred redovnim sudom.

24. Dokazna sredstva:

Službena osoba u postupku utvrđuje činjenično stanje svim sredstvima prikladnim za dokazivanje te u
tu svrhu može pribaviti isprave saslušati svjedoke, pribaviti nalaz i mišljenje vještaka obaviti očevid i
uzeti izjavu stranke, ako za utvrđivanje određenih činjenica ne postoje drugi dokazi.

25. Javne isprave:

a) su izdane od nadležnih sudova i javnopravnih tijela
b) dokazuju ono što se njima utvrđuje ili potvrđuje
c) dokazuje se da je osoba koja je potpisala ispravu suglasna s njezinim sadržajem
d) su izdane fizičkih ili pravnih osoba
e) imaju propisan oblik

70
26. Svjedok ima pravo uskratiti svjedočenje, odnosno odgovore na pojedina pitanja ako bi sebe ili
bliskog srodnika, bračnog druga, srodnika po tazbini, skrbnika, štićenika, posvojitelja ili posvojenika
izložio kaznenom progonu, teškoj sramoti ili znatnoj materijalnoj šteti, ako bi iskazom povrijedio
propisima utvrđenu tajnu, na pitanje o onome što mu je stranka povjerila kao svojem
opunomoćeniku ili ispovjedila kao vjerskom ispovjedniku.

27. Vještačenje je kad za utvrđivanje ili ocjenu određene činjenice koja je bitna za rješavanje upravne
stvari potrebno posebno stručno znanje kojim službena osoba ne raspolaže.
a) Točno
b) Netočno
Vještačenje je dokazno sredstvo koje službena osoba primjenjuje u slučaju kada je za utvrđivanje ili ocjenu
određene činjenice potrebno posebno stručno znanje kojim ona ne raspolaže.

28. Očevid se provodi kad je za utvrđivanje neke činjenice ili za razjašnjenje bitnih okolnosti
potrebno neposredno opažanje službene osobe.

29. Izjava stranke uzima se ako za utvrđivanje određenih činjenica ne postoje drugi dokazi.

30. Vježba sa računanjem rokova:

- Rješenje je dostavljeno u petak, 29. ožujka 2013. Koji je datum zadnjeg dana roka za žalbu od 15
dana, ako je 13.4. neradni dan,subota?
a) 14.04.2013.
b) 15.04.2013.
c) 16.04.2013.
- Rješenje je dostavljeno 30. prosinca 2021. Kojeg je datuma istek roka od 6 mj. za postupanje po
rješenju?
a) 29. lipnja 2022.
b) 30. lipnja 2022.
c) 01.srpnja 2022.
-Rješenje je dostavljeno 27. veljače 2013. Kojeg je datuma zadnji dan roka od 1 g. za postupanje po
rješenju?
a) 27. veljače 2014.
b) 28. veljače 2014.
c) 29. veljače 2014.
d) 01.ožujka 2014.

31. Među ponuđenima, odaberite odgovor koji nije točan. Načini obavješćivanja su:
a) slanjem pismena poštom
b) objavom pismena na oglasnoj ploči tijela
c) drugi prikladan način
d) neposrednim uručenjem pismena
e) elektroničkim putem
f) usmeno

32. Neposredno uručenje:

Pismeno se neposredno uručuje prema pravilima:
a) osobnoj dostavi stranci ili njezinom opunomoćenku
b) posrednoj dostavi

33. Odluke javnopravnog tijela:

Rješenje je odluka kojom se završava postupak o upravnoj stvari.
Zaključak je odluka o procesnim pitanjima.
71
34. Djelomično rješenje:
Djelomično rješenje se donosi kad se u upravnoj stvari rješava o više pitanja, a samo se neka mogu
riješiti na temelju utvrđenoga činjeničnog stanja i tada se rješavaju ta pitanja.

35. Dopunsko rješenje:

Dopunsko rješenje se donosi ako javnopravno tijelo rješenjem nije riješilo sva pitanja koja su
predmet postupka, na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti, a može se donijeti rješenje o
pitanjima koja nisu riješena.

36. Privremeno rješenje:

Privremeno rješenje donosi se ako prema okolnostima slučaja prije okončanja postupka treba
donijeti rješenje kojim se privremeno uređuju sporna pitanja ili odnosi. Rješenje će se donijeti na
temelju činjenica poznatih na vrijeme njegova donošenja.

37. Sastavni dijelovi uvoda rješenja su:

a) podatak o troškovima postupka
b) osobno ime stranke
c) naznaku pokretanja postupka na zahtjev stranke
d) propis na temelju kojeg je riješena upravna stvar
e) oznaku predmeta postupka

38. Sastavni dijelovi obrazloženja rješenja su:

a) odluka o upravnoj stvari
b) razloge zbog kojih nije usvojen koji od zahtjeva stranaka
c) utvrđeno činjenično stanje
d) propis o nadležnosti javnopravnog tijela
e) odluka o troškovima postupka

72
  Žalba kao redovni pravni lijek i zaštita od postupanja javnopravnih tijela i pružatelja javnih
usluga:

1. Žalba:
a) nema odgodni učinak
b) štiti stranku od ne donošenja rješenja o njezinom zahtjevu
c) je izvanredni pravni lijek
d) omogućuje javnopravnom tijelu da štiti prava i interese pojedinca
e) pravo na žalbu može se isključiti na zahtjev stranke
f) je redovni pravni lijek.

2. Odgodni učinak:
Javnopravno tijelo može iznimno, radi zaštite javnog interesa ili radi poduzimanja hitnih mjera
odnosno radi otklanjanja štete koja se ne bi mogla otkloniti, odlučiti da žalba nema odgodni učinak.

3. Koji je razlog radi kojeg je stranka nezadovoljna rješenjem u prethodnom primjer žalbe?
a) nepotpuno utvrđeno činjenično stanje
b) pogrešna primjena materijalnog propisa
c) povreda pravila postupka

4. Odricanje i odustanak od žalbe:

Stanka može odustati od žalbe kad je ona već izjavljena, sve do otpreme rješenja o žalbi. Stanka
može odreći se prava na žalbu kad ona još nije izjavljena, sve od primitka prvostupanjskog rješenja
do dana isteka roka za izjavljivanje žalbe.

5. Prvostupanjsko tijelo odbaciti će žalbu ako je:

a) Dopuštena
b) Nepravodobna
c) Izjavljena od neovlaštene osobe.
Žalba mora biti dopuštena, pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe.

73
6. Drugostupanjsko tijelo može odbaciti žalbu ako je ona nije dopuštena, nije pravodobna ili je
izjavljena od neovlaštene osobe.
a) Točno
b) Netočno
Drugostupanjsko tijelo će po službenoj dužnosti odbaciti žalbu rješenjem ako je prvostupanjsko tijelo propustilo
utvrditi da nisu kumulativno ispunjeni uvjeti za podnošenje žalbe.

7. Odluke drugostupanjskog tijela:

Drugostupanjsko tijelo povodom žalbe može:
a) žalbu odbiti
b) ukinuti prvostupanjsko rješenje
c) uvažiti žalbu i poništiti prvostupanjsko rješenje
Može: odbiti žalbu, u cijelosti i li djelomično poništiti prvostupanjsko rješenje, vratiti predmet na ponovni
postupak, izmijeniti prvostupanjsko rješenje, zaštititi stranku od neaktivnosti uprave.

8. Odbijanje žalbe:
Drugostupanjsko tijelo odbit će žalbu ako je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i
ako je rješenje pravilno i na zakonu osnovano, ako je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka,
ali su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari i ako je prvostupanjsko rješenje na zakonu
osnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rješenju navedeni.

9. Šutnja uprave:
Drugostupanjsko tijelo dužno je postupiti po izjavljenoj žalbi kada prvostupanjsko tijelo nije u roku
donijelo rješenje o zahtjevu stranke.
a) Točno
b) Netočno
Drugostupanjsko tijelo dužno je postupiti po izjavljenoj žalbi, u svrhu zaštite stranke od neaktivnosti uprave,
kada prvostupanjsko tijelo nije u propisanom roku donijelo rješenje o zahtjevu stranke.

10. Razlozi:
Kad prvostupanjsko tijelo nije donijelo rješenje iz opravdanih razloga, drugostupanjsko tijelo odredit
će prvostupanjskom tijelu novi rok za donošenje rješenja koji ne može biti duži od 30 dana.

11. Dužnost javnopravnog tijela:

Javnopravno tijelo je dužno obavijestiti zainteresiranu osobu na njezin zahtjev o uvjetima, načinu i
postupku ostvarivanja ili zaštite njezinog prava i pravnog interesa u određenoj upravnoj stvari.

12. Rokovi javnopravnih tijela u pružanju informacija:

Po zahtjevu javnopravno tijelo dužno je izdati obavijest u roku od 15 dana od podnošenja zahtjeva.
Ako javnopravno tijelo odbije izdati obavijest, zainteresirana osoba može u roku od 8 dana izjaviti
prigovor.
Ako javnopravno tijelo u propisanom roku ne donese obavijest zainteresirana osoba ima pravo izjaviti
prigovor nakon proteka 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.
Prigovoru javnopravno tijelo odlučuje rješenjem čelnika tijela u roku od 8 dana.

13. Prigovor protiv drugih postupanja javnopravnih tijela:

Osoba koja smatra da joj je drugim postupanjem javnopravnog tijela iz područja upravnog prava, o
kojem se ne donosi rješenje povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes, može izjaviti prigovor sve
dok takvo postupanje traje ili traju njegove posljedice.

74
14. Postupanje pružatelja javnih usluga:
Pod postupanjem pružatelja javnih usluga smatra se poduzimanje ili propuštanje radnji pružatelja
javnih usluga koje imaju učinak na prava, obveze ili pravne interese fizičkih i pravnih osoba, a o
kojima se ne rješava u upravnom postupku.

15. Rok za prigovor:

Prigovor na postupanje pružatelja javnih usluga se može izjaviti:
a) sve dok traje radnja ili propuštanje radnje pružatelja javnih usluga
b) u roku od 8 dana od dana kada je radnja izvršena
c) u roku od 15 dana od dana kad je izvršena radnja ili propust

 Izvršenje upravnog akta:

1. Izvršnost prvostupanjskog rješenja:

Prvostupanjsko rješenje je izvršno:
a) protekom roka za žalbu ako se stranka odrekla prava na žalbu
b) dostavom rješenja stranci ako žalba nema odgodni učinak
c) dostavom rješenja stranci.
d) istekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena
e) danom donošenja.

2. Zastrani rok:
Koliko iznosi opći rok za zastaru izvršenja koji počinje teći od dana izvršnosti rješenja?
a) 3 godine
b) godinu dana
c) 5 godina

3. Nenovčane obveze:
Nenovčrane obveze izvršava javnopravno tijelo koje je o stvari riješilo u prvom stupnju, a ako rješenje
izvršava neko drugo javnopravno tijelo, ono mora sadržavati potvrdu.
a) Točno
b) Netočno
Tijelo čije se rješenje izvršava dužno je za to rješenje izdati potvrdu izvršnosti i dostaviti ga javnopravnom tijelu
nadležnom za izvršenje.

4. Žalba protiv rješenja o izvršenju može se uložiti:

a) na vrijeme izvršenja
b) ako ima odgodni učinak
c) na trošak izvršenja
d) na način izvršenja
e) na mjesto izvršenja

5. Odgoda izvršenja:
Rješenje se mora odgoditi ako je u izvršenju obveze dopušten poček i kada se umjesto izvršnoga
privremenog rješenja donese rješenje o glavnoj stvari različito od tog privremenog rješenja.
Rješenje se može odgoditi radi izbjegavanja nastanka teško popravljive štete kada god nije drukčije
propisano zakonom te kada se to ne protivi javnom interesu.

75
6. Obustava izvršenja:
izvršenje rješenja se obustavlja ako:
a) izvršenje nije dopušteno
b) je obveza izvršena
c) je ukinuto rješenje o obustavi izvršenja.
d) izvršenik odustane od prijedloga.
e) je izvršenje započeto prema osobi koja nije u obvezi.

7. Naknada štete:
U slučaju poništenja ili izmjene izvršenog rješenja, izvršenik ima pravo na:
a) Zadovoljštinu
b) javnu ispriku
c) naknadu izmakle dobiti
d) povrat u prijašnje stanje
e) naknadu stvarne štete

8. Razmjernost izvršenja:
Rješenje se provodi na način i primjenom sredstava koja su najblaža za izvršenika, a dovode do cilja
izvršenja.
a) Točno
b) Netočno
Prilikom izvršenja rješenja potrebno je ostvariti razmjernost u očuvanju interesa izvršenika i javnog interesa na
način da se prilikom izvršenja primjenjuju sredstva i način izvršenja koji su najblaži za izvršenika, a koji dovode
do cilja izvršenja.

b) Upravni spor:

 Temeljne odredbe i osnovni pojmovi upravnog spora:

1. Stranke u upravnom sporu su:

a) službena osoba koja je donijela pobijanu odluku
b) umješač
c) tužitelj
d) tuženik
e) zainteresirana osoba
f) vještak

2. Javnopravna tijela su:

a) političke stranke
b) tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
c) veleposlanstva i konzularna
d) predstavništva u Republici Hrvatskoj
e) udruge građana koje se bave promicanjem ljudskih prava
f) pravna osoba koja ima javnu ovlast
g) pravna osoba koja obavlja javnu službu, tijelo državne uprave i drugo državno tijelo

76
3. Među ponuđenima odaberite tvrdnje koje su točne za predmet upravnog spora.
a) Predmet upravnog spora može biti ocjena zakonitosti propuštanja u slučaju šutnje uprave.
b) Upravni spor se može voditi o zakonitosti pojedinačne odluke donesene slobodnom ocjenom.
c) Zaključak javnopravnog tijela može se pobijati u upravnom sporu.
d) Predmet upravnog spora je ocjena zakonitosti sklapanja, raskidanja i izvršavanja upravnog
ugovora.

4. Koliko načela deklarira Zakon o upravnim sporovima?

a) 3
b) 5
c) 7
d) 10
To su:
1. Načelo zakonitosti
2. Načelo izjašnjavanja stranke (tzv. načelo kontradiktornosti)
3. Načelo usmene rasprave
4. Načelo učinkovitosti
5. Načelo pomoći neukoj stranci
6. Načelo obveznosti sudskih odluka
7. Načelo službene upotrebe jezika i pisma

5. Koje od navedenih načela nije načelo upravnog spora navedeno u ZUS-u?

a) načelo pomoći neukoj stranci
b) načelo učinkovitosti
c) načelo usmene rasprave
d) načelo izjašnjavanja stranke
e) načelo traženja materijalne istine
f) načelo osiguranje korištenja hrvatskog jezika i latiničnog pisma
g) načelo zakonitosti
h) načelo obvezatnosti sudskih odluka

6. Kojom pravnom radnjom se pokreće upravni spor pred upravnim sudom?

a) Žalbom
b) Prigovorom
c) Prizivom
d) Prijedlogom
e) Tužbom
f) Upravnim aktom

7. Tužbom u upravnom sporu ne može se zahtijevati:

a) ovrhu donesene presude
b) poništavanje ili oglašivanje ništavom pojedinačne odluke
c) postupanje koje je tuženik sukladno propisima ili pojedinačnoj odluci obvezan izvršiti
d) povrat stvari
e) naknada štete
f) donošenje pojedinačne odluke koja nije donesena u propisanom roku
g) oglašivanje ništetnim upravnog ugovora ili izvršavanje obveze iz upravnog ugovora
Ostalih 6 točaka su zahtjevi koji se tužbom mogu tražiti, odnosno osporavati.

77
8. U kojem sastavu odlučuje upravni sud u povodu tužbe?
a) Peteročlano vijeće
b) Sudac pojedinac
c) Na sjednici svih sudaca
d) Tročlano vijeće

9. Koju odluku donosi sud u upravnom sporu kad odlučuje o tužbenom zahtjevu koji se odnosi na
glavnu stvar i sporedna traženja?
a) Presudu
b) Zaključak
c) Rješenje
d) Sudsku nagodbu
e) Naredbu

10. Visoki upravni sud o žalbi protiv presude upravnog suda odlučuje na sjednici vijeća, bez
održavanja rasprave. Od koliko sudaca, koji odlučuju većinom glasova, se sastoji vijeće?
a) dvoje
b) troje
c) petero
d) sedmero
e) svih

11. Za dešavanje u sporu mjesno nadležan može biti upravni sud:

a) područja gdje se nalazi nekretnina
b) boravišta tuženika
c) sjedišta prvostupanjskog tijela koje je donijelo odluku
d) prebivališta tuženika
e) mjesta registracije zrakoplova

c) Uredsko poslovanje:

 Temeljne odredbe i osnovni pojmovi uredskog poslovanja:

1. Koje tijelo donosi Uredbu o unutarnjem ustrojstvu?

a) Vlada Republike Hrvatske
b) Ministarstvo unutarnjih poslova RH
c) Predsjednik Republike Hrvatske

2. Uredsko poslovanje je pomoćna djelatnost uprave važna za uredno, stabilno i racionalno

poslovanje. Uredsko poslovanje je dio administrativnog poslovanja koji se uglavnom odnosi na
rukovanje dokumentacijom.

3. Tko je dužan primjenjivati propise uredskog poslovanja?

a) Tijela državne uprave, tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
b) Pravne osobe koje imaju javne ovlasti
c) Stručne službe Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora, Ured predsjednika Republike
Hrvatske, druga državna tijela (ako za njihovo poslovanje nisu doneseni posebni propisi)
d) Ustanove i trgovačka društva

78
4. Uredba o uredskom poslovanju određuje obavljanje poslova gradske uprave i provedbu zakona
kojim se uređuje opći upravni postupak.
a) Točno
b) Netočno
Uredba o uredskom poslovanju određuje obavljanje poslova državne uprave.

Temeljni pojmovi uredskog poslovanja i pitanja vezana uz njih:

Pismeno je dokument koji može biti podnesak ili akt:
- Podnesak je zahtjev, prijedlog, popunjen obrazac, prijava, molba, žalba, predstavka, prigovor,
obavijest, priopćenje te drugi podnesak kojim se stranke obraćaju javnopravnom tijelu
- Akt je pismeno kojim javnopravno tijelo odlučuje u upravnom postupku (upravni akt),
odgovara na podnesak stranke, određuje, prekida ili završava neku službenu radnju te obavlja
službeno dopisivanje s drugim tijelima i strankama (neupravni akt) kao i pismeno kojim se
obavlja dopisivanje unutar javnopravnog tijela (interni akt)

Prilog je svaki dokument ili fizički predmet koji se prilaže uz pismeno radi nadopune, pojašnjenja ili
dokazivanja njegovog sadržaja.

Dokument je svaki elektronički, napisani, umnoženi, nacrtani, slikovni, tiskani, snimljeni, magnetni,
optički ili bilo koji drugi zapis podataka koji sadržajem i strukturom čine određenu povezanu cjelinu.

Dosje je skup spisa (predmeta) koji se odnose na istu cjelinu, istu osobu, tijelo ili zadaću, a u
klasifikacijskoj oznaci označava klasifikaciju prema obliku.

Spis (predmet) je skup pismena, priloga i drugih dokumenata koji se odnose na isto pitanje ili zadaću
ili koji na drugi način čine posebnu cjelinu.

Brojčana oznaka (identifikacija predmeta odnosno pismena koja se sastoji od klasifikacijske oznake i
urudžbenog broja):
1. Brojčana oznaka akta je oznaka koja jednoznačno određuje akt, a sadrži klasifikacijsku
oznaku i urudžbeni broj
2. Brojčana oznaka podneska je oznaka koja jednoznačno određuje podnesak, a sadrži
klasifikacijsku oznaku i redni broj pismena unutar predmeta
3. Klasifikacijska oznaka je oznaka koja označava predmet prema upravnom području ili
djelatnosti, obliku, godini nastanka i rednom broju predmeta
4. Urudžbeni broj je oznaka koja određuje stvaratelja akta, a sadrži brojčanu oznaku tijela i
redni broj pismena unutar predmeta te prema potrebi javnopravnog tijela može sadržavati
brojčanu oznaku ustrojstvene jedinice, brojčanu oznaku službene osobe koja je izradila i
godinu nastanka.

Evidencije uredskog poslovanja su službene evidencije u koje se evidentira zaprimljeno ili nastalo
dokumentarno gradivo i vode se u elektroničkom obliku kao dio informacijskog sustava uredskog
poslovanja.

Dokumentarno gradivo su svi dokumenti nastali, zaprimljeni ili prikupljeni u obavljanju poslova
javnopravnog tijela.

79
Informacijski sustav uredskog poslovanja je informacijski sustav pomoću kojeg se upravlja
dokumentima, pripadnim poslovnim procesima, radnim tokovima i podacima uključujući: izradu
dokumenata, primitak, raspoređivanje, obradu, izdavanje, otpremu, arhiviranje i izlučivanje, u okviru
obavljanja poslova javnopravnog tijela, sukladno pravilima uredskog poslovanja.

Jedinstveni identifikator je identifikator pismena koji omogućava provjeru izvornosti, cjelovitosti i

sljedivosti pri razmjeni podataka između informacijskih sustava uredskog poslovanja, a nastaje
unutar informacijskog sustava uredskog poslovanja strojno, slučajnim odabirom.

Jedinstvena oznaka pismena je podatak koji čini sastavni dio pismena i jedinstven je unutar
informacijskog sustava uredskog poslovanja te sadrži brojčanu oznaku tijela u čiji informacijski sustav
je pismeno upisano, klasifikacijsku oznaku predmeta kojem pismeno pripada i redni broj pismena u
predmetu, a iskazuje se u obliku linearnog ili 2D bar koda.

Pisarnica je ustrojstvena jedinica koja obavlja poslove primanja i pregleda, upisivanja u evidencije
uredskog poslovanja, raspoređivanja, razvrstavanja, dostave u rad i otpremanja pismena i drugih
dokumenata.

Pismohrana je ustrojstvena jedinica koja obavlja poslove odlaganja, čuvanja, organiziranja,

korištenja, obrade, izlučivanja pismena i drugih dokumenata te osiguravanja cjelovitosti i sređenosti
cjelokupnog dokumentarnog i arhivskog gradiva do predaje nadležnom arhivu.

Pošiljka je svaka poštanska pošiljka definirana propisima kojima se uređuju poštanske usluge.

Optičko prepoznavanje teksta je postupak pretvaranja elektroničke slike pismena i priloga

stvorenih postupkom pretvorbe u elektronički oblik.

Potpis je:
a) vlastoručni potpis
b) kvalificirani elektronički potpis definiran Uredbom (EU) br. 910/2014, osim ako posebnim
propisom nije drukčije propisano

Pouzdani popis je popis kvalificiranih pružatelja usluga povjerenja, definiran Uredbom (EU) br.
910/2014.

Službena bilješka je pisani zapis naloga, primjedbi, obavijesti, telefonskih razgovora, usmenih uputa i
poziva te drugi zapisi o činjenicama i okolnostima od značaja za postupanje u određenom predmetu.

Pečat je:
a) pečat s grbom Republike Hrvatske čiji su sadržaj, oblik i uporaba propisani posebnim
zakonom
b) kvalificirani elektronički pečat definiran Uredbom (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i
Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke
transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257/73
28. 8. 2014.,osim ako posebnim propisom nije drukčije propisano

Čelnik javnopravnog tijela je osoba koja upravlja, predstavlja, odnosno zastupa javnopravno tijelo.

5. Definiraj podnesak i akt:

Podnesak - Pismeno kojim se stranke obraćaju javnopravnom tijelu.
Akt - Pismeno kojim javnopravno tijelo odlučuje u upravnom postupku.

80
6. Što je prilog?
a) Svaki pisani sastavak ili slikovni prikaz (tablica, slika, crtež i slično) koji se prilaže uz podnesak
ili akt radi nadopune, pojašnjenja ili dokazivanja njegovog sadržaja.
b) Svaki fizički predmet koji se priloži uz podnesak ili akt radi nadopune, pojašnjenja ili
dokazivanja njegovog sadržaja.
c) Svaki fizički predmet ili pisani sastavak.

7. Označavanje predmeta prema sadržaju, vremenu nastanka, obliku i rednom broju predmeta je
klasifikacijska oznaka. Ona je, uz urudžbeni broj, sastavni dio brojčane oznake.

8. Povežite sljedeće pojmove uredskog poslovanja s njihovim funkcijama:

Informacijski sustav uredskog
poslovanja
Jedinstveni identifikator
Pomoću njega se upravlja dokumentima, pripadnim poslovnim
procesima, radnim tokovima i podacima u okviru obavljanja
poslova javnopravnog tijela.
Omogućava provjeru izvornosti, cjelovitosti i jasnoći pri razmjeni
podataka između informacijskih sustava uredskog poslovanja.

Sadrži brojčanu oznaku tijela u čiji informacijski sustav je

Jedinstvena oznaka pismena pismeno upisano, klasifikacijsku oznaku predmeta kojem
pismeno pripada i redni broj pismena u predmetu.

9. Što je pisarnica?
a) Posebna unutarnja ustrojstvena jedinica koja prima stranke.
b) Posebna unutarnja ustrojstvena jedinica koja obavlja poslove razvođenja i pismohrane.
c) Posebna unutarnja ustrojstvena jedinica koja obavlja poslove uredskog poslovanja, primanja i
pregled pismena i drugih dokumenata.

10. Kvalificirani elektronički pečat, kvalificirani elektronički potpis i pouzdani potpis su definirani
Uredbom (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta o elektroničkoj identifikaciji i uslugama
povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu.
a) Točno
b) Netočno

11. Na koji način se zaprimaju pismena?

a) Pismena se zaprimaju u pisarnici kod određenog službenika u uredovno radno vrijeme
neposredno od stranke i elektroničkim putem.
b) Pismena se zaprimaju u pisarnici kod određenog službenika u uredovno radno vrijeme
neposredno od stranke putem pošte ili dostavom i elektroničkim putem.
c) Pismena se zaprimaju u pisarnici kod određenog službenika u uredovno radno vrijeme putem
pošte ili dostavom i elektroničkim putem.

12. Koja pismena se evidentiraju u informacijskom sustavu uredskog poslovanja?

a) Pismena primljena putem informacijskog sustava uredskog poslovanja
b) Pismena primljena putem elektroničke pošte
c) Pismena primljena neposredno od stranke
d) Sve od navedenog

81
13. Primitak pismena zaprimljenog putem informacijskog sustava uredskog poslovanja ili drugim
elektroničkim putem koji omogućava dvosmjernu komunikaciju, automatski se potvrđuje slanjem
potvrde pošiljatelju o tome da je pismeno zaprimljeno i koje javnopravno tijelo ga je zaprimilo.
a) Točno
b) Netočno

14. Pregled i sadržaj pošiljki:

Odaberite tvrdnje koje su točne:
a) Službena osoba koja obavlja poslove pisarnice ne smije otvoriti pošiljku niti potvrditi primitak
pošiljke naslovljene na javnopravno tijelo ili službenu osobu zaposlenu u javnopravnom tijelu.
b) Ako je uz pošiljku priložen novac, priloženo se predaje službenoj osobi koja u javnopravnom
tijelu obavlja poslove financijskog poslovanja.
c) S pošiljkama u vezi s natječajima za zapošljavanje postupa se sukladno posebnim propisima.
d) Ako postoji sumnja da je pošiljka opasna za zdravlje i život ljudi, ne otvara se, već se odlaže
na sigurno mjesto.
Jedna od navedenih tvrdnji je netočna; točno je da službena osoba koja obavlja poslove pisarnice ne smije
otvoriti samo pošiljku naslovljenu na čelnika javnopravnog tijela.

15. Primitak pošiljki u fizičkom obliku:

Naputkom o brojčanim oznakama pismena te sadržaju evidencija uredskog poslovanja propisan je
način na koji se ispisuje tekst na pismenu.

16. Razvrstavanje pismena:

Zaprimljena pismena se razvrstavaju na predmete upravnog postupka i predmete neupravnog
postupka.

17. Evidencija pismena:

Predmet se osniva upisom prvog pismena u informacijskom sustavu uredskog poslovanja u evidenciju
predmeta upravnog ili neupravnog postupka.
a) Točno
b) Netočno

18. Odaberite tvrdnje koje točno opisuju evidenciju u informacijskom sustavu uredskog poslovanja:
a) Odvojeno se vode evidencija predmeta upravnog postupka prvog stupnja, evidencija
predmeta upravnog postupka drugog stupnja i evidencija predmeta neupravnog postupka.
b) Podnesak se evidentira u informacijskom sustavu uredskog poslovanja s datumom kada je
zaprimljen.
c) Akt se evidentira u informacijskom sustavu uredskog poslovanja s datumom kada je
zaprimljen
Jedna od navedenih tvrdnji je netočna; točno je da se akt evidentira u informacijskom sustavu uredskog
poslovanja s datumom kada je nastao.

19. Omotnica:
U slučaju da je datum primitka ili predaje pismena bitan za računanje rokova ili ako iz pismena nisu
vidljivi podaci o pošiljatelju, a taj je podatak napisan na omotnici, omotnica se pretvara u elektronički
oblik.

82
20. Klasifikacijska oznaka sastoji se od četiri grupe oznaka; povežite ih s njihovim opisima.
Upravno područje i djelatnost Ova brojčana oznaka određuje se prema sadržaju prvog pismena u
predmetu
Vrijeme Ova brojčana se označava s posljednja dva broja kalendarske
godine u kojoj je određeni predmet otvoren.
Oblik Brojčana oznaka dosjea koja po potrebi razrađuje klasifikaciju na
uže cjeline.
Redni broj predmeta Ova oznaka označava redoslijed predmeta unutar klasifikacije, a
označava se brojevima od jedan pa nadalje u jednoj kalendarskoj
godini

21. Pridružite nazive dijelova klasifikacijske oznake odgovarajućem mjestu na slici:

22. Plan klasifikacijskih oznaka

Javnopravno tijelo donosi plan klasifikacijskih oznaka te u jednoj kalendarskoj godini smije osnovati
do dva predmeta iste klasifikacijske oznake različitog sadržaja.
a) Točno
b) Netočno
Plan klasifikacijskih oznaka donosi čelnik javnopravnog tijela, a javnopravno tijelo u jednoj kalendarskoj godini
smije osnovati samo jedan predmet pod jednom klasifikacijskom oznakom.

83
23. Sadržaj predmeta - Odaberite tvrdnje koje su točne:
a) Ako neupravni predmet treba postati upravni, predmet se nastavlja voditi pod novom
klasifikacijskom oznakom, a u ranijem predmetu onemogućit će se daljnji rad.
b) Ako je sadržaj jednog predmeta potrebno razdvojiti u više različitih predmeta, otvara se
potreban broj predmeta pod različitim klasifikacijskim oznakama.
c) Ako su otvorena dva ili više predmeta za isti sadržaj, predmet se nastavlja voditi pod
klasifikacijskom oznakom predmeta koji je prvi otvoren, a za ostale predmete određuju se
nove klasifikacijske oznake.

Jedna od navedenih tvrdnji je netočna; točno je da se u slučaju dva ili više predmeta otvorenih za isti sadržaj,
predmet nastavlja voditi pod klasifikacijskom oznakom predmeta koji je prvi otvoren, a kod ostalih predmeta
onemogućuje se daljnji rad.

24. Urudžbeni broj:

Urudžbeni broj se određuje prilikom izrade akta, a sastoji se od brojčane oznake tijela i rednog broja
pismena. Prema potrebi javnopravnog tijela urudžbeni broj može sadržavati i brojčanu oznaku
ustrojstvene jedinice, brojčanu oznaku službene osobe koja je izradila akt i godinu nastanka akta.

Primjer urudžbenog broja:

25. Pridružite nazive dijela urudžbenog broja odgovarajućem mjestu na slici:

26. Kada se predmeti i pismena dostavljaju u rad nadležnoj ustrojstvenoj jedinici?

a) Istog dana kad su otvoreni, odnosno zaprimljeni
b) Do 5 radnih dana nakon što su otvoreni, odnosno zaprimljeni
c) Najkasnije prvog sljedećeg radnog dana nakon što su otvoreni

27. Pristup informacijskom sustavu uredskog poslovanja:

U slučaju prestanka rada u javnopravnom tijelu ili ustrojstvenoj jedinici, službena osoba dužna je kroz
informacijski sustav uredskog poslovanja nedovršene predmete dostaviti nadređenoj službenoj
osobi, a dovršene u pismohranu.

84
28. Pridružite dijelove akta njima pripadajućem mjestu na slijedećem primjeru:

29. Sadržaj akta:

Akt u elektroničkom obliku ovjerava se elektroničkim potpisom i elektroničkim pečatom.
a) Točno
b) Netočno
Kvalificirani elektronički pečat koristi se za ovjeru samo elektroničkih dokumenata na kojima nije potreban
elektronički potpis, ali izvornost i cjelovitost dokumenta trebaju biti osigurane.

30. Koja od navedenih pravila vrijede za tekst akta?

a) Tekst mora biti jasan, sažet i čitak
b) Ne smiju se upotrebljavati pokrate i skraćenice
c) Zakoni i drugi prop si u aktu uvijek se navode punim nazivom uz naznaku naziva i broja
službenog glasila u kojem su objavljeni

31. Popis akta:

Na akte se stavlja kvalificirani elektronički potpis kvalificiranog pružatelja usluge povjerenja ili
elektronički pečat u skladu s Uredbom.
Na akt koji se otprema samo u fizičkom obliku, pečat se otiskuje s lijeve strane
potpisa ovlaštene službene osobe jednim dijelom preko naziva službene dužnosti i potpisa.

32. Dostava akta:

»svima« Akt istog sadržaja (raspis) koji se dostavlja
istovrsnim tijelima, odnosno pravnim osobama.
»O tome obavijest:« Akt koji se dostavlja i drugim primateljima radi
obavijesti.
»DOSTAVITI:« Akt koji sadrži uputu o pravnom lijeku

85
  Upravne pristojbe:

1.Upravne pristojbe:
Upravne pristojbe se plaćaju prema odredbama Zakona o upravnim pristojbama u iznosu utvrđenom
Tarifom upravnih pristojbi.

2. Pristojbeni obveznik:
Ako pristojbeni obveznik podnosi jedan zahtjev kojim traži izdavanje više različitih akata, smatrat će
se da je pristojbeni obveznik predao jedan zahtjev.
a) Točno
b) Netočno
Ako pristojbeni obveznik podnosi jedan zahtjev kojim traži izdavanje više različitih akata, smatrat će se da je
pristojbeni obveznik predao onoliko zahtjeva koliko akata se izdaje.

3. Kada nastaje pristojbena obaveza?

a) Pristojbena obveza nastaje u trenutku zaprimanja podneska, neovisno o tome je li on
zaprimljen u pisanom obliku, poštom ili elektroničkim putem ili usmeno na zapisnik.
b) Pristojbena obveza za pismena i radnje nastaje u trenutku donošenja odluke o zahtjevu ako
se zahtjevu pristojbenog obveznika udovoljava.
c) Pristojbena obveza nastaje u trenutku zaprimanja zahtjeva za izdavanje akta ili druge isprave.
Jedna od navedenih tvrdnji je netočna; točnoje da pristojbena obveza za pismena i radnje nastaje u trenutku
donošenja odluke o zahtjevu ako se zahtjevu pristojbenog obveznika ne udovoljava.

4. Na koga se primjenjuje opće oslobođenje od plaćanja pristojbe?

a) Građane čiji dohodak u protekloj i tekućoj godini ne prelazi iznos neoporezivog dohotka i koji
nemaju značajnije imovine čija ukupna vrijednost prelazi 300.000,00 kuna.
b) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihova tijela
c) Ustanove iz područja zdravstva u obavljanju njihove osnovne djelatnosti
d) Tijela državne uprave
e) Ustanove iz područja zaštite kulturne i prirodne baštine
Jedna od navedenih tvrdnji je netočna; točnoje da pristojbu ne plaćaju građani koji nemaju značajnije imovine
čija ukupna vrijednost prelazi 30.000,00 kuna.

5. Stranci kojeg statusa su oslobođeni plaćanja pristojbi?

a) Stipendisti koji dolaze u Hrvatsku radi školovanja
b) Stranci koji dolaze volontirati u Hrvatsku
c) Tražitelji međunarodne zaštite
d) Stranci koji dolaze raditi u Hrvatsku
e) Azilanti
f) Prognanici i izbjeglice

6. Predmetna oslobođenja:
Predmetna oslobođenja naplate upravnih pristojbi utvrđuju se za određena pismena i radnje pred
tijelima koja u okviru svojeg djelokruga i ovlasti vode postupak ili obavljaju upravnu radnju,prema
odredbama Zakona o upravnim pristojbama ili prema posebnim propisima.

86
7. Za koje od navedenih radnji i pismena ne vrijede predmetna oslobođenja naplate upravnih
pristojbi?
a) podnesci upućeni državnom odvjetništvu
b) pismena i radnje u postupku za povrat više plaćenih obveza
c) ovjere pravomoćnosti dozvola
d) pismena i radnje u postupku prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo
e) zahtjevi za naknadu štete osuđenih osoba
f) akti i radnje za upis u knjigu državljana i državne matice
Upravne pristojbe se ne plaćaju za zahtjeve za naknadu štete samo neopravdano osuđenih osoba.

8. Predmetna oslobođenja naplate upravnih pristojbi vrijede za pismena i radnje u svezi s

financiranjem javnih privatnih potreba u kulturi i medijima.
a) Točno
b) Netočno
Predmetna oslobođenja naplate upravnih pristojbi vrijede za pismena i radnje u svezi s financiranjem isključivo
javnih potreba u kulturi i medijima.

9. Koja od navedenih tvrdnji je netočna?

a) Upravne pristojbe za svjedodžbu nakon završenog školovanja ili diplome se ne plaćaju.
b) Upravne pristojbe za izdavanje svjedodžbi odnosno diploma kao dokaza o stručnoj spremi i
obrazovanju za nezaposlene osobe koje se javljaju na natječaje za zapošljavanje se ne
plaćaju.
c) Upravne pristojbe za potvrde o prijavi privremenog boravka i boravišne iskaznice za
državljane država članica Europskog gospodarskog prostora se ne plaćaju.
Za pismena i radnje u svezi s redovitim školovanjem učenika i studenata se e plaćaju upravne pristojbe, osim
pristojbi za svjedodžbu nakon završenog školovanja ili diplome.

10. Predmetna oslobođenja:

Upravne pristojbe se ne naplaćuju za pismena i radnje u svezi sa zaštitom kulturnih dobara i zaštitom
prirode.

11. Za koga se zahtjevi za vizu ne naplaćuju?

a) Za osobe koje u Republiku Hrvatsku dolaze iz humanitarnih razloga ako oslobađanje od
pristojbi predlože državna tijela Republike Hrvatske
b) Za privremeni boravak za strane istraživače koji se ugošćuju na znanstvenim organizacijama
za rad na znanstvenim istraživanjima
c) Za djecu do 10 godina
d) Za predstavnike neprofitnih organizacija u dobi do 25 godina radi sudjelovanja na kulturnim
ili obrazovnim događanjima u organizaciji neprofitnih organizacija
Pristojbe se ne plaćaju za zahtjeve za vizu za djecu do 12 godina.

12. Predmetna pristojba:

Plaća li se pristojba za zahtjev za ostvarivanje prava na potpore u poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu i
ruralnom razvoju?
a) Da
b) Ne

87
13. Poseban propis:
Ako je za pojedina pismena i radnje ovim Zakonom propisano plaćanje odnosno oslobođenje od
plaćanja pristojbi, a posebnim propisom je propisano drugačije, primjenjuje se poseban propis.

14. Odaberite tvrdnje koje su točne za uvjete povrata plaćene pristojbe.

a) Pravo na povrat plaćene pristojbe ima osoba je platila pristojbu u većem iznosu od
propisanog.
b) Pravo na povrat plaćene pristojbe ima osoba koja je platila pristojbu za radnju koju tijelo nije
obavilo.
c) zahtjevu za povrat pristojbe od pravnih osoba s javnim ovlastima odlučuje rješenjem
Ministarstvo financija protiv kojeg je dopuštena žalba.
d) Postupak za povrat pristojbe pokreće se na zahtjev stranke u roku od 90 dana od kada je
pristojba više ili pogrešno uplaćena.
Jedna tvrdnja je netočna; točno je da protiv rješenja Ministarstva financija nije dopuštena žalba, ali se može
pokrenuti upravni spor.

 Pečat, žig i natpisna ploča javnopravnih tijela:

1. Tko sve koristi pečat i žig s grbom Republike Hrvatske?

1) Pravne osobe koje imaju javne ovlasti
2) Hrvatski Sabor, Vlada Republike Hrvatske i Ustavni sud Republike Hrvatske
3) Tijela jedinica lokalne samouprave i uprave
4) Predsjednik Republike Hrvatske
5) Oružane snage Republike Hrvatske
6) Pučki pravobranitelj

2. Sadržaj pečata i grba:

Pečat i žig s grbom Republike Hrvatske sadrže naziv i grb Republike Hrvatske te ime i sjedište tijela ili
pravne osobe s javnim ovlastima koja rabe pečat i žig.

3. Pečat i žig s grbom Republike Hrvatske:

Naziv Republike Hrvatske se ispisuje hrvatskim jezikom i latiničnim pismom u pečatu i žigu, osim ako
ustavnim zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave nije utvrđena službena uporaba jezika i
pisma etničke i nacionalne zajednice ili manjine.
a) Točno
b) Netočno

4. Pečat i žig s grbom Republike Hrvatske:

Odaberite točne tvrdnje:
a) Pečat i žig su okruglog oblika i služe za otiskivanje na papir ili drugu podlogu.
b) Korisnici pečata i žiga smiju imati samo jedan pečat i žig.
c) Pravne osobe koje imaju javne ovlasti smiju stavljati pečat i žig s grbom Republike Hrvatske
samo na akte koje donose u okviru javnih ovlasti.
d) Sadržaj pečata i žiga ispisuje se u sredini oko koje su koncentrične kružnice.
Dvije tvrdnje su netočne; točno je da se sadržaj pečata i žiga ispisuje u pečatu i žigu u koncentričnim
krugovima oko grba Republike Hrvatske, koji se nalazi u sredini pečata i žiga te da korisnici pečata i žiga mogu
imati više pečata i žigova.

88
5. Uporaba i rukovanje pečatom i žigom:
Odaberite tvrdnje koje su točne:
a) Čelnik tijela koje je korisnik pečata i žiga s grbom Republike Hrvatske treba osigurati uvjete za
sigurno čuvanje pečata i žiga djelatniku kojem ih je povjerio na uporabu.
b) Pečat i žig ne smiju se koristiti izvan službenih prostorija korisnika pečata i žiga s grbom
Republike Hrvatske.
c) Djelatnik kojem je povjeren pečat i žig nakon završetka radnog vremena dužan ih je pohraniti
tako da se onemogući pristup neovlaštenih osoba pečatu i žigu.
Jedna tvrdnja je netočna; točno je da se pečat i žig mogu iznimno koristiti izvan službenih prostorija ako
određenu službenu radnju treba izvršiti izvan službenih prostorija korisnika pečata i žiga s grbom Republike
Hrvatske.

6. Natpisna ploča ministarstva sadrži:

a) grb Republike Hrvatske i naziv ministarstva
b) grb i naziv Republike Hrvatske te naziv ministarstva
c) grb Republike Hrvatske i naziv Republike Hrvatske

7. Grb Republike Hrvatske u natpisnoj ploči:

Grb Republike Hrvatske u natpisnoj ploči stavlja se ispod naziva »Republika Hrvatska«.
a) Točno
b) Netočno
Grb Republike Hrvatske u natpisnoj ploči stavlja se na sredini iznad naziva »Republika Hrvatska«.

8. Natpisne ploče:
Nazivi ureda državne uprave, sjedišta ispostave, odnosno matičnog ureda i sjedišta unutarnje
ustrojstvene jedinice ispisuju se većim slovima u odnosu na ostali tekst.

9. Što natpisna ploča tijela županije sadrži, a natpisne ploče tijela općine i grada ne sadrže?
a) naziv tijela županije
b) naziv: »Republika Hrvatska«
c) naziv županije
d) grb Republike Hrvatske
e) sjedište županije

10. Zaglavlje akta ministarstva:

Koji sastavni element zaglavlja akta ministarstva nedostaje ovom popisu?
1) Naziv: »Republika Hrvatska«
2) Naziv ministarstva
3) Klasifikacijska oznaka
4) Urudžbeni broj
5) Mjesto i datum izrade akta
6) Grb Republike Hrvatske

11. Zaglavlje akta:

U pravilu, zaglavlje akta sadrži grb Republike Hrvatske i naziv: »Republika Hrvatska«.
a) Točno
b) Netočno
Svako zaglavlje akta sadrži brojčanu oznaku akta.

89
12. Zaglavlje akta tijela općine, grada i županije:
Općina, grad i županija mogu u skladu sa zakonom koristiti svoj grb u sadržaju natpisne ploče i
zaglavlja akta te se grb stavlja ispred naziva općine, grada, odnosno županije.

13. Izgled natpisne ploče:

Naziv tijela državne uprave, tijela jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne)
samouprave ispisuje se na natpisnoj staklenoj ploči četverokutnog oblika, širine 60 cm i visine 40 cm,
s uskim zlatnim rubom udaljenim 1 cm od ruba ploče. Grb Republike Hrvatske tiska se u prirodnim
bojama tekst natpisne ploče mora biti tiskan velikim slovima u zlatnoj boji na crnoj podlozi, vrstom
slova „helvetika".

14. Način isticanja natpisne ploče:

a) Iznimno, natpisna ploča tijela ističe se na lijevoj strani glavnog ulaza u zgradu, gledano u
pročelje zgrade, ako ne postoji prostorna mogućnost za njeno isticanje na desnoj strani
glavnog ulaza u zgradu.
b) Natpisna ploča tijela državne uprave i tijela jedinice lokalne samouprave i jedinice područne
(regonalne) samouprave ističe se na desnoj strani glavnog ulaza u zgradu.
c) Ako su tijela državne uprave i jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave
smještena u istoj zgradi, natpisna ploča tijela državne uprave ističe se na lijevoj strani glavnog
ulaza u zgradu.
d) Veličina natpisne ploče može biti veća od standardne ako se radi o dvojezičnoj ili višejezičnoj
ploči.
Jedna od navedenih tvrdnji je netočna; točno je da, ako su tijela državne uprave i jedinice lokalne ili područne
(regionalne) samouprave smještena u istoj zgradi, natpisna ploča tijela jedinice lokalne ili područne
(regionalne) samouprave ističe se na lijevoj strani glavnog ulaza u zgradu.

15. Isticanje natpisne ploče na zgradi koja je kulturno dobro:

Izgledu, mjestu isticanja i načinu postavljanja natpisne ploče na zgradi koja je kulturno dobro, tijela i
pravne osobe moraju pribaviti obvezujuće prethodno mišljenje od tijela državne uprave nadležnog za
zaštitu kulturnih dobara prema mjestu gdje se kulturno dobro nalazi.
a) Točno
b) Netočno

90
 OGLEDNI ISPITI – I. razina

1. Ustavno ustrojstvo, pristup informacijama i zabrana diskriminacije

1. Kojim se aktom uređuju položaj, djelokrug i ustroj grada Zagreba kao glavnog
grada Republike Hrvatske?
statutom
zakonom
uredbom
ustavom

2. O kojoj fazi u postupku promjene Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor ne

glasuje?
o pristupanju promjeni Ustava
o nacrtu promjene Ustava
o promjeni Ustava
o proglašenju promjene Ustava

3. Koliko se štitova s povijesnim hrvatskim grbovima nalazi u kruni grba Republike

Hrvatske?
4
5
6
7

4. Tko provodi postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske?

Vlada Republike Hrvatske
Predsjednik Republike Hrvatske
odbor Hrvatskog sabora nadležan za Ustav
odbor Hrvatskog sabora nadležan za imenovanja

5. Tko potvrđuje međunarodne ugovore vojne naravi?

Predsjednik Republike Hrvatske
Hrvatski sabor
ministar obrane
ministar hrvatskih branitelja

91
6. Kojim se brojem glasova zastupnika u Hrvatskom saboru donosi prethodna odluka
o udruživanju Republike Hrvatske u saveze s drugim državama?
1/2 glasova svih zastupnika
1/3 glasova svih zastupnika
1/4 glasova svih zastupnika
2/3 glasova svih zastupnika

7. Što od navedenog nije pravo zastupnika u Hrvatskome saboru?

predlagati zakone
podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske
postavljati zastupnička pitanja pojedinim ministrima
sazvati sjednicu Vlade Republike Hrvatske za vrijeme trajanja ratnog stanja

8.Koji je od navedenih poslova u nadležnosti Hrvatskoga sabora?

davanje pomilovanja
odlučivanje o ratu i miru
raspisivanje izbora za predsjednika Republike Hrvatske
odlučivanje o suglasnosti zakona s Ustavom Republike Hrvatske

9. Bez odobrenja kojeg se tijela protiv Predsjednika Republike Hrvatske ne može

pokrenuti kazneni postupak?
Hrvatskoga sabora
Ustavnog suda Republike Hrvatske
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
Državnog odvjetništva Republike Hrvatske

10. Koja od navedenih ovlasti nije ovlast Vlade Republike Hrvatske?

donošenje državnog proračuna
usmjeravanje rada državne uprave
usmjeravanje razvitka javnih službi
vođenje vanjske i unutarnje politike

11. Koliko se članova Državnog sudbenog vijeća bira iz redova sudaca?

2
5
7
11

92
12. Koje tijelo na prijedlog Vlade Republike Hrvatske imenuje Glavnog državnog
odvjetnika?
Hrvatski sabor
Državno sudbeno vijeće
Državno odvjetničko vijeće
Ustavni sud Republike Hrvatske

13. Kojim se aktom određuju područja jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave?
ustavom
zakonom
statutom
uredbom

14. Tko od navedenih obavlja poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno

ostvaruju potrebe građana?
županije
općine
ministarstva
državne upravne organizacije

15. Koja se od navedenih sloboda prema Ustavu Republike Hrvatske ne može

ograničiti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države?
sloboda dopisivanja
sloboda rada
sloboda savjesti
sloboda znanstvenog stvaralaštva

16. Koje od navedenih prava pripada kategoriji gospodarskih, socijalnih i kulturnih

prava prema Ustavu Republike Hrvatske?
pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela državne vlasti
pravo na slobodno udruživanje radi zaštite vlastitih probitaka
pravo na zaradu
pravo na javno okupljanje

17. Koje od navedenih kaznenih djela ne zastarijeva?

silovanje
protupravno oduzimanje slobode
širenje i prenošenje zaraznih bolesti
ratno profiterstvo počinjeno u vrijeme Domovinskog rata

93
18. Koliko traje mandat Povjerenika za informiranje?
četiri godine
pet godina
šest godina
sedam godina

19. Koje tijelo obavlja nadzor nad provedbom Zakona o provedbi Opće uredbe o
zaštiti podataka?
pučki pravobranitelj
Hrvatski sabor
Ured povjerenika za informiranje
Agencija za zaštitu osobnih podataka

20. Što od navedenog nije osnova za zaštitu od diskriminacije, prema Zakonu o

suzbijanju diskriminacije?
rasa
dob
članstvo u sindikatu
regionalna pripadnost

94
 2. Službenički odnosi i službenička etika

1. Koja se od navedenih osoba prima u državnu službu u izvanrednom postupku

prijma?
osoba koja je na temelju ugovora o stipendiranju obvezna raditi određeno vrijeme u državnoj službi
osoba koja je na temelju ugovora o školovanju obvezna raditi određeno vrijeme u državnoj službi
osoba s odgovarajućim radnim iskustvom
osoba bez radnog iskustva

2. Kada osoba kojoj je prestala državna služba jer nije zadovoljila na probnom radu,
može biti ponovno primljena u državnu službu?
protekom jedne godine od prestanka državne službe
protekom dvije godine od prestanka državne službe
protekom tri godine od prestanka državne službe
protekom četiri godine od prestanka državne službe

3. Gdje se od navedenog ne mora objaviti javni natječaj za prijam u državnu službu?

u „Narodnim novinama”
na web-stranici nadležne službe za zapošljavanje
na web-stranici državnog tijela koje raspisuje javni natječaj
na web-stranici tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose

4. U kojem se od navedenih slučajeva radno mjesto u državnom tijelu može popuniti

na određeno vrijeme?
za obavljanje poslova čiji se opseg privremeno povećao
za obavljanje poslova nepopunjenih radnih mjesta
radi stjecanja radnog iskustva na odgovarajućim poslovima
radi obavljanja poslova koji ne trpe odlaganje

5. Što se od navedenog utvrđuje pravilnikom o unutarnjem redu u državnim tijelima?

radna mjesta u državnom tijelu
unutarnje ustrojstvo državnog tijela
okvirni broj državnih službenika
način zaštite dostojanstva državnih službenika

95
6. Na koji se od navedenih načina ne mogu popunjavati slobodna radna mjesta u
državnim tijelima?
putem internog oglasa
putem javnog natječaja
napredovanjem državnog službenika
posredovanjem nadležne službe za zapošljavanje

7. Što od navedenoga nije uvjet za izvanredno napredovanje državnog službenika?

da službenik ima odgovarajući stupanj obrazovanja za raspored na radno mjesto
da službenik ima propisano radno iskustvo na odgovarajućim poslovima
da postoji slobodno radno mjesto na koje se službenik može rasporediti
da postoji radno mjesto propisano pravilnikom o unutarnjem redu na koje se službenik može
rasporediti

8. Koja od navedenih tvrdnji vezana za raspored na radno mjesto državnog službenika

donesenog nakon stupanja na snagu novog pravilnika o unutarnjem redu, nije
točna?
Protiv rješenja o rasporedu na radno mjesto žalbu može izjaviti službenik za kojeg se rješenje
donosi.
Rješenje o rasporedu na radno mjesto donosi se u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu
novog pravilnika o unutarnjem redu.
Rješenje o rasporedu na radno mjesto donosi se u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu
novog pravilnika o unutarnjem redu.
Kad se donese pravilnik o unutarnjem redu na temelju novog akta o unutarnjem ustrojstvu,
službenici se raspoređuju na radna mjesta iz tog pravilnika prema potrebama službe i stručnom znanju.

9. Koja je od navedenih tvrdnji vezana za poslove namještenika u državnim tijelima,

točna?
Namještenici obavljaju informatičke poslove.
Namještenici obavljaju administrativne poslove.
Namještenici obavljaju računovodstvene poslove.
Namještenici obavljaju pomoćno-tehničke poslove.

10. Kojim je propisom uređen radnopravni odnos između državnih službenika i države
kao poslodavca?
Zakonom o radu
kolektivnim ugovorom
pravilnikom o unutarnjem redu
Zakonom o državnim službenicima

96
11. Što od navedenog nije dužnost državnih službenika, prema Zakonu o državnim
službenicima?
dužnost zamjene odsutnog službenika
dužnost čuvanja službene tajne i poštivanja privatnosti
dužnost pravodobnog i učinkovitog izvršavanja poslova
dužnost odbijanja naloga koji bi uključivao opasnost za zdravlje službenika

12. Tko od navedenih donosi rješenje o premještaju državnog službenika na drugo

radno mjesto?
osoba koju za to ovlasti čelnik tijela
jedinica za ljudske potencijale
nadređeni službenik
čelnik tijela

13. Koji se državni službenici ne ocjenjuju za prethodnu kalendarsku godinu?

rukovodeći službenici
službenici na probnom radu
službenici koji su radili od kuće duže od 6 mjeseci
službenici koji su tijekom prethodne kalendarske godine premješteni u drugu ustrojstvenu
jedinicu u državnom tijelu

14. Koja od navedenih povreda predstavlja laku povredu službene dužnosti prema
Zakonu o državnim službenicima?
neopravdan izostanak s posla od dva do četiri dana uzastopno
neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza
neovlaštena posluga ili neodgovorno korištenje sredstava povjerenih za rad
ponašanje suprotno Etičkom kodeksu državnih službenika koje ne nanosi štetu ugledu službe

15. Koja je od navedenih tvrdnji vezana za tijela za vođenje postupka protiv državnih
službenika zbog povreda službene dužnosti, točna?
O lakim povredama službene dužnosti u prvom stupnju odlučuje jedinica za ljudske potencijale u
državnom tijelu.
O lakim povredama službene dužnosti u drugom stupnju odlučuje čelnik tijela.
O teškim povredama službene dužnosti u prvom stupnju odlučuje Službenički sud.
O teškim povredama službene dužnosti u drugom stupnju odlučuje nadležni upravni sud.

97
16. U kojem od navedenih slučajeva čelnik tijela može udaljiti državnog službenika iz
službe?
ako je protiv njega pokrenut postupak zbog lake povrede službene dužnosti
ako je protiv njega pokrenut postupak zbog teške povrede službene dužnosti
ako neopravdano izostane s posla pet dana uzastopno
ako napusti radne prostorije tijekom radnog vremena bez odobrenja nadređenog službenika

17. U kojem od navedenih slučajeva državnom službeniku prestaje služba po sili

zakona?
ako nije zadovoljio na probnom radu
ako uporabi krivotvorenu ispravu u cilju ostvarivanja prava u službi
kad mu je rješenjem Službeničkog suda izrečena kazna prestanka državne službe zbog teške
povrede službene dužnosti
kad čelnik tijela utvrdi da je službenik počinio osobito tešku povredu službene dužnosti koja ima
obilježja korupcije

18. Tko je dužan dati odgovor podnositelju pritužbe na neetično ponašanje državnog
službenika?
povjerljivi savjetnik
povjerenik za etiku
nadređeni službenik
čelnik tijela

19. Što se od navedenog utvrđuje Etičkim kodeksom državnih službenika?

načela na temelju kojih postupaju državni službenici prilikom obavljanja službene dužnosti
načini sprječavanja sukoba interesa državnih službenika
načela postupanja službeničkog suda
nadležnost povjerljivih savjetnika

20. Koga je državni službenik dužan obavijestiti o mogućem sukobu interesa?

Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa
nadređenog državnog službenika
povjerljivog savjetnika
povjerenika za etiku

98
 3. Sustav državne uprave

1. Što je od navedenog ured?

ispostava ministarstva
državna upravna organizacija
unutarnja ustrojstvena jedinica
upravna organizacija u sastavu ministarstva

2. Što od navedenog jest područna jedinica središnjeg državnog ureda?

sektor
uprava
zavod
ispostava

3. Kojim se propisom uređuje unutarnje ustrojstvo pojedinih državnih zavoda?

pravilnikom
naredbom
uredbom
naputkom

4. Kojim je propisom utvrđen djelokrug Hrvatske vatrogasne zajednice?

pravilnikom
naredbom
zakonom
uredbom

5. U kojoj se upravnoj organizaciji u sastavu ministarstva pretežito obavljaju poslovi

provedbe upravnog nadzora iz njegova djelokruga?
u zavodu
u ravnateljstvu
u inspektoratu
u upravi

6. Tko nadoknađuje štetu koja fizičkoj osobi nastane nezakonitim obavljanjem

poslova državne uprave?
Republika Hrvatska
državni službenik
odgovorna osoba u pravnoj osobi s javnim ovlastima

99
 izvršno tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave
7. Kojim se aktom utvrđuje stvarna nadležnost za obavljanje poslova državne uprave?
zakonom
uredbom
pravilnikom
naputkom

8. Kojim je od navedenih poslova državne uprave obuhvaćeno izdavanje potvrda i

drugih javnih isprava?
poslovima provedbe državne politike
poslovima provedbe upravnog nadzora
poslovima neposredne provedbe zakona
drugim upravnim i stručnim poslovima

9. Koju od navedenih službenih radnji inspektor ima pravo i obvezu poduzeti ako
prilikom inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen zakon?
podnijeti optužni prijedlog protiv počinitelja prekršaja
neposredno obaviti poslove koji su predmet nadzora
predložiti pokretanje postupka za utvrđivanje odgovornosti službenih osoba
nadležnom čelniku naložiti donošenje odgovarajućih izmjena provedbenog propisa ili naredbe

10. Koji se od navedenih poslova državne uprave može povjeriti jedinicama područne
(regionalne) samouprave?
provedba upravnog nadzora
provedba inspekcijskog nadzora
provedba državne politike
neposredna provedba zakona

11. Kojom se vrstom provedbenog propisa detaljnije razrađuju pojedine odredbe

zakona radi njihove primjene?
naredbom
pravilnikom
naputkom
odlukom

12. Kojim se od navedenih akata čelnicima tijela državne uprave daje ovlast za
donošenje pravilnika?
odlukom
zaključkom

100
 uredbom
zakonom
13. Koja od navedenih službenih osoba ne upravlja tijelom državne uprave?
ministar
glavni inspektor
glavni ravnatelj
državni tajnik

14. Koja od navedenih osoba rukovodi upravnom organizacijom u sastavu

ministarstva?
ravnatelj
glavni tajnik
državni tajnik
glavni ravnatelj

15. Koja je od navedenih osoba državni dužnosnik u središnjem državnom uredu?

ravnatelj
pročelnik
državni tajnik
glavni tajnik

16. Gdje se osiguravaju sredstva za rad Ministarstva financija?

u uredbi Vlade Republike Hrvatske
u odluci Vlade Republike Hrvatske
u naputku ministra financija
u državnom proračunu

17. Koja od navedenih osoba nije član Vlade Republike Hrvatske?

ministar unutarnjih poslova
ministar obrane
potpredsjednik Vlade
glavni tajnik Vlade

18. Što od navedenog Vlada Republike Hrvatske ne osniva za obavljanje stručnih

poslova iz svog djelokruga?
ured
ravnateljstvo
agenciju
direkciju

101
19. Tko upravlja Uredom za opće poslove Hrvatskoga sabora i Vlade Republike
Hrvatske?
ravnatelj
predstojnik
glavni tajnik
državni tajnik

20. Kojim propisom Vlada Republike Hrvatske uređuje ustrojstvo, način rada i
odlučivanje Vlade?
poslovnikom
pravilnikom
naredbom
uredbom

102
 4. Sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave

1. Kakav položaj ima Grad Zagreb, prema Zakonu o Gradu Zagrebu?

državnog tijela
gradskog kotara
županije
tijela državne uprave

2. Kakvu cjelinu ne predstavlja općina, prema Zakonu o lokalnoj i područnoj

(regionalnoj) samoupravi?
prirodnu
gospodarsku
društvenu
urbanu

3. Koji su od navedenih poslova u samoupravnome djelokrugu općine, prema Zakonu

o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi?
poslovi izdavanja građevinskih i lokacijskih dozvola
poslovi odgoja i osnovno obrazovanje
poslovi održavanja javnih cesta
poslovi gospodarskog razvoja

4. Koje od navedenih poslova obavlja županija, u okviru svoga samoupravnog

djelokruga, prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi?
poslove zaštite potrošača
poslove uređenja naselja i stanovanje
poslove komunalnoga gospodarstva
poslove planiranja i razvoja mreže obrazovnih zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova

5. Koji su od navedenih prihoda prihodi jedinice područne (regionalne) samouprave?

gradski porezi
udjeli u zajedničkim porezima
prihodi od stanova u vlasništvu općine
novčane kazne za prekršaje koje propiše Ministarstvo financija

103
6. Kojoj vrsti tijela pripada gradsko vijeće?
izvršnom tijelu
predstavničkom tijelu
upravnom tijelu
tijelu mjesne samouprave

7. Tko zastupa jedinicu lokalne samouprave?

predsjednik vijeća mjesnog odbora
predsjednik općinskog vijeća
općinski načelnik
župan

8. S koliko se glasova članova županijske skupštine donosi statut županije?

većinom glasova nazočnih članova
većinom glasova svih članova
1/3 glasova nazočnih članova
1/3 glasova svih članova

9. Tko uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela grada?

gradonačelnik
gradsko poglavarstvo
gradsko vijeće
pročelnik upravnog tijela grada

10. Koji je od navedenih poslova u djelokrugu gradonačelnika?

donošenje općih akata
uređivanje ustrojstva upravnih tijela
osnivanje javnih ustanova i drugih pravnih osoba
upravljanje nekretninama i pokretninama jedinice

11. Za koje tijelo nema pravo biti biran državljanin druge države članice Europske
unije na lokalnim izborima?
za člana županijske skupštine
za člana gradskog vijeća
za člana općinskog vijeća
za općinskog načelnika

104
12. Tko su od navedenih ovlašteni predlagatelji kandidata za općinskog načelnika?
mjesni odbori
birači
zborovi građana
udruge građana

13. Koje od navedenih tijela izravno brine o provedbi izbora za općinskog načelnika?
županijsko izborno povjerenstvo
općinsko izborno povjerenstvo
gradsko izborno povjerenstvo
Državno izborno povjerenstvo

14. Na koji se način bira gradonačelnik?

većinom glasova svih birača upisanih u popis birača grada
većinom glasova svih birača upisanih u popis birača županije
većinom važećih glasova svih birača koji su glasovali
većinom glasova svih birača koji su glasovali

15. Tko upravlja upravnim tijelom grada?

gradonačelnik
zamjenik gradonačelnika
predstojnik
pročelnik

16. Kojem se tijelu može izjaviti žalba protiv pojedinačnog akta koje je donijelo
upravno tijelo općine?
izvršnom tijelu općine
predstavničkom tijelu općine
nadležnom upravnom tijelu županije
nadležnom tijelu državne uprave

17. U kojem je roku predsjednik gradskog vijeća dužan dostaviti novi statut grada
nadležnom tijelu državne uprave na nadzor zakonitosti?
u roku od 8 dana
u roku od 15 dana
u roku od 30 dana
u roku od 45 dana

105
18. Koje tijelo donosi rješenje o raspuštanju gradskog vijeća?
Hrvatski sabor
Vlada Republike Hrvatske
Ministarstvo pravosuđa i uprave
Ustavni sud Republike Hrvatske

19. Tko ne može predložiti raspisivanje referenduma u županiji?

župan
20 % ukupnog broja birača u županiji
većina vijeća mjesnih odbora
najmanje jedna trećina članova županijske skupštine

20. Tko može raspustiti vijeće mjesnog odbora u općini?

gradonačelnik
općinski načelnik
gradsko vijeće
općinsko vijeće

106
 5. Osnove Europske unije

1. Što od navedenog nije bio poticaj za stvaranje Europske zajednice za ugljen i čelik?
želja za održavanjem mira između država članica
želja za omogućivanjem sigurnog života
želja za stvaranjem jake vojne sile
želja za omogućivanjem gospodarskog rasta

2. Što od navedenog jest moto Europske unije?

Ujedinjeni u raznolikosti
Jednakost i zajedništvo
Rast i humanost
Zajedno u miru

3. Koje su godine potpisani Ugovori o osnivanju Europske ekonomske zajednice i

Europske zajednice za atomsku energiju?
1953. godine
1955. godine
1957. godine
1960. godine

4. Koja je od navedenih država potpisala Pariški ugovor 1951. godine?

Norveška
Savezna Republika Njemačka
Švedska
Ujedinjeno Kraljevstvo

5. Koja je od navedenih država postala članica Europske unije 1995. godine?

Austrija
Litva
Luxemburg
Španjolska

6. Što od navedenog jest uvjet za članstvo u Europskoj uniji?

dobro opremljena vojska
funkcionalno tržišno gospodarstvo
kvalitetan sustav obrazovanja
uspostavljen sustav za smanjivanje siromaštva

107
7. Koji je od navedenih poslova u nadležnosti Europskog revizorskog suda?
upravljanje jedinstvenom valutom Europske unije
odlučivanje oko propusta u radu Europske komisije
provjera ispravne provedbe proračuna Europske unije
nadziranje provedbe odredbi osnivačkih ugovora od strane država članica Europske unije

8. Koji je od navedenih poslova u nadležnosti Europske komisije?

odlučivanje oko propusta u radu Europskog parlamenta
odlučivanje oko izbora predstavnika država članica u Europskom vijeću
promicanje prepoznatljivosti Europske unije
nadziranje provedbe rada nacionalnih parlamenata država članica Europske unije

9. Koji je od navedenih poslova u nadležnosti Europskoga gospodarskog i socijalnog

odbora?
upravljanje proračunom Europske unije
predstavljanje organiziranoga civilnog društva
odlučivanje oko izbora predstavnika u Europskom parlamentu
nadziranje rada nacionalnih vlada država članica Europske unije

10. Tko su dioničari Europske investicijske banke?

sve države Europe
države članice Europske unije
Vijeće Europske unije i Europsko vijeće
Europski parlament i Europska komisija

11. Koje od navedenih područja ulazi u zajedničku nadležnost država članica

Europske unije i Europske unije, prema Ugovoru iz Lisabona (2009.)?
industrija
obrazovanje
promet
kultura

12. Čime je od navedenog započeo proces ostvarivanja jedinstvenog tržišta Europske

unije?
uspostavljanjem Eurozone
uspostavljanjem zajedničke carinske tarife
uspostavljanjem bankovne unije
uspostavljanjem strukturnih fondova

108
13. Koja od navedenih država članica Europske unije koristi euro kao valutu?
Danska
Mađarska
Slovačka
Švedska

14. Koji od navedenih fondova Europske unije omogućuje poticanje gospodarskog

razvoja u regijama koje zaostaju u razvoju?
Kohezijski fond
Europski fond za regionalni razvoj
Fond solidarnosti Europske unije
Međunarodni monetarni fond

15. Koje od navedenih prava Republika Hrvatska nije dobila formalnim statusom
kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji?
pravo otvaranja pristupnih pregovora
pravo korištenja pretpristupnog programa ISPA
pravo korištenja pretpristupnog programa PHARE
pravo potpisivanja Ugovora o pristupanju RH EU

16. Koje je godine Republika Hrvatska zaključila pregovore o pristupanju Europskoj

uniji?
2010. godine
2011. godine
2012. godine
2013. Godine

17. U kojem području, Republika Hrvatska, svoju nadležnost nije u potpunosti

prenijela na Europsku uniju?
u području tržišnog natjecanja na zajedničkom tržištu
u području zajedničke trgovinske politike
u području carinske politike
u području kulture

18. Koje je godine Republika Hrvatska stekla pravo uporabe sredstava iz strukturnih i
kohezijskih fondova Europske unije?
2005. godine
2011. godine
2013. godine
2016. godine

109
19. Koliko predstavnika Republika Hrvatska ima u Europskom vijeću?
1
2
3
4

20. Od kada Republika Hrvatska ima predstavnika na Sudu Europske unije?

od 2005. godine
od 2009. godine
od 2011. godine
od 2013. godine

110
 6. Osnove upravnog postupka, upravnog spora i uredskog poslovanja

1. Kako se naziva načelo upravnog postupka prema kojem se pravomoćna odluka

javnopravnog tijela može poništiti, ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima propisanim
zakonom?
načelo zakonitosti
načelo pomoći stranci
pravo stranke na pravni lijek
načelo zaštite stečenih prava stranaka

2. Kako se određuje mjesna nadležnost u upravnim stvarima koje se odnose na

nekretninu?
prema prebivalištu stranke
prema boravištu stranke
prema mjestu gdje se nekretnina nalazi
prema mjestu gdje je nekretnina upisana u zemljišne knjige

3. Koja je od navedenih tvrdnji vezana za područje primjene Zakona o općem

upravnom postupku točna?
Zakon o općem upravnom postupku primjenjuje se samo ako je to propisano posebnim zakonom.
Zakon o općem upravnom postupku primjenjuje se u postupanju u svim upravnim stvarima.
Zakon o općem upravnom postupku primjenjuje se ako nije drukčije propisano uredbom.
Zakon o općem upravnom postupku primjenjuje se samo u statusnim predmetima.

4. Tko je od navedenih službena osoba javnopravnog tijela ovlaštena za rješavanje o

upravnoj stvari?
osoba koja ima punomoć stranke za rješavanje u upravnom postupku
osoba u opisu poslova koje je rješavanje u upravnim stvarima
osoba koja zastupa stranku u upravnom postupku po službenoj dužnosti
osoba koja ima saznanja o određenim činjenicama i svoja saznanja može priopćiti u upravnom
postupku

5. Koje od navedenih nadležnosti mora imati javnopravno tijelo da bi se dvije upravne

stvari ili više njih zaključkom spojile u jedan postupak?
opću i postupovnu nadležnost
stvarnu i opću nadležnost
stvarnu i mjesnu nadležnost
postupovnu i mjesnu nadležnost

111
6. Što će učiniti službena osoba ako utvrdi da zakonski zastupnik stranke u upravnom
postupku ne ulaže dovoljno pozornosti u zastupanju stranke?
o tome će obavijestiti tijelo koje je odredilo zakonskog zastupnika i imenovati privremenog
zastupnika stranke
o tome će obavijestiti tijelo koje je odredilo zakonskog zastupnika i imenovati stručnog pomagača
stranke
o tome će obavijestiti stranku i imenovati opunomoćenika stranke
o tome će obavijestiti stranku i imenovati stručnog pomagača stranke

7. Što se podrazumijeva pod neposrednim rješavanjem upravne stvari?

rješavanje na mjestu očevida
rješavanje temeljem izjave svjedoka
rješavanje bez provedbe vještačenja ako tako odluči službena osoba
rješavanje bez provedbe ispitnog postupka u slučajevima propisanim zakonom

8. U odnosu na koje od navedenih osoba s kojima je u srodstvu, svjedok u upravnom

postupku nema pravo uskratiti svjedočenje?
u odnosu na srodnike u ravnoj liniji
u odnosu na srodnike u pobočnoj liniji do trećeg stupnja srodstva
u odnosu na srodnike po tazbini do drugog stupnja srodstva
u odnosu na srodnike po tazbini do trećeg stupnja srodstva

9. Na koji se način ne računaju rokovi u upravnom postupku?

na sate
na dane
na mjesece
na godine

10. Što će učiniti dostavljač ako naslovljenu osobu ne zatekne na mjestu dostave,
prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku za osobnu dostavu?
ostavit će obavijest u poštanskom sandučiću naslovljene osobe da u određeni dan i sat bude na
mjestu dostave
pismeno će odmah ubaciti u poštanski sandučić naslovljene osobe
pismeno će uručiti drugoj odrasloj osobi ako ona na to pristane
pismeno će bez obzira na razloge vratiti pošiljatelju

11. U kojem će od navedenih slučajeva drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu?

ako utvrdi da žalba nije dopuštena
ako utvrdi da žalba nije pravodobna
ako utvrdi da su u prvostupanjskom postupku činjenice pogrešno utvrđene
ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden

112
12. Zbog kojeg od navedenih razloga zainteresirana osoba može izjaviti prigovor
javnopravnom tijelu?
ako javnopravno tijelo, na zahtjev zainteresirane osobe, ne ispravi očite pogreške u rješenju
ako javnopravno tijelo, na zahtjev zainteresirane osobe, ne donese zaključak o izuzeću službene
osobe
ako javnopravno tijelo, na zahtjev zainteresirane osobe, ne donese rješenje u propisanom roku
ako javnopravno tijelo, na zahtjev zainteresirane osobe, ne izda obavijest o načinu zaštite njezinog
prava u propisanom roku

13. Kad se izvršenje provodi po službenoj dužnosti?

kad je to u interesu stranke
kad to nalaže javni interes
kad to odredi službena osoba javnopravnog tijela
kad to odredi čelnik javnopravnog tijela

14. Koje je od navedenih načelo upravnog spora?

načelo izjašnjavanja stranke
načelo neposrednog rješavanja
načelo ispitnog postupka
načelo jednakosti stranaka

15. Tko je od navedenih nadležan za rješavanje upravnih sporova?

upravna tijela
tijela jedinice područne samouprave
upravni sudovi
specijalizirani sudovi

16. Što se od navedenog uređuje Uredbom o uredskom poslovanju?

mjere za neplaćanje upravnih pristojbi
pravila dostave u uredskom poslovanju
pravila i mjere uredskog poslovanja
pravila i mjere korištenja službenih pečata

17. Kako se naziva pisani zapis telefonskih razgovora i usmenih uputa od značaja za
postupanje u određenom predmetu, prema Uredbi o uredskom poslovanju?
naputak
prilog
zabilješka
službena bilješka

113
18. U koju se evidenciju uredskog poslovanja upisuje predmet otvoren povodom
zahtjeva stranke za odlučivanje o nekoj upravnoj stvari?
evidenciju predmeta neupravnog postupka
evidenciju predmeta upravnog postupka prvog stupnja
evidenciju predmeta upravnog postupka drugog stupnja
evidenciju zaprimljenih pošiljki

19. U kojem se tijelu zaprima zahtjev za povrat pristojbe od pravnih osoba s javnim
ovlastima?
u tijelu za čiji je rad plaćena pristojba
u nadležnoj ispostavi Ministarstva unutarnjih poslova
u nadležnom upravnom odjelu županije prema sjedištu pravne osobe s javnim ovlastima
u nadležnoj ispostavi Ministarstva financija, Porezne uprave prema sjedištu pravne osobe s javnim
ovlastima

20. Što od navedenog ne sadržava natpisna ploča županije?

adresu sjedišta županije
naziv županije
naziv tijela županije
sjedište županije

114