Plan Aktivnosti

PLAN AKTIVNOSTI
ZAHTJEV ZA OKOLINSKU DOZVOLU

za punionicu ukapljenog naftnog plina (UNP) i tehničkih plinova
Korisnik
ISTRABENZ PLINI D.O.O. BREZA
Breza, april 2012.

PODACI O KORISNIKU
NOSILAC IZRADE:
Istrabenz plini, plinovi i plinske tehnologije d.o.o. Breza
Istrabenz plini d.o.o. Breza
Potkraj bb
71370 Breza, BiH
Tel: +387 32 789 300
Fax:+ 387 32 789 302
E-mail: istrabenzplini@istrabenzplini.si
Web: www.istrabenzplini.ba
OPERATOR POGONA:
Istrabenz plini d.o.o. Breza, Podružnica Tešanj
Kraševo bb
74260 Tešanj, BiH
Tel: +387 32 692 336
Fax:+ 387 32 699 181
PREDMET:
Zahtjev za okolinsku dozvolu punionice UNP-a na lokaciji Istrabenz plini d.o.o. Breza,
Podružnica Tešanj, Kraševo bb, Tešanj
BROJ PROTOKOLA:
167-z-04/12
VRIJEME IZRADE:
Maj, 2012
RADNI TIM:
Ismail Šenderović, dipl.ing.maš.
Đana Lelo, dipl.prof.soc.
TEHNIČKA OBRADA:
Đana Lelo, dipl.prof.soc.
2
SADRŽAJ
1. IME I ADRESA OPERATERA /INVESTITORA POGONA I ..................................................... 5

2. OPIS LOKACIJE I POGONA .............................................................................................. 6
2.1. OPIS ŠIRE LOKACIJE .................................................................................................. 6
2.1.2 Hidrološke karakteristike ........................................................................................... 7
2.1.3. Geološke karakteristike terena ................................................................................... 7
2.1.4. Klimatske prilike........................................................................................................ 7
2.1.5. Stanovništvo............................................................................................................. 8
2.1.6. Ocjena stanja lokaliteta ............................................................................................. 8
2.2. OPIS UŽE LOKACIJE POGONA ..................................................................................... 8
3. OPIS DJELATNOSTI PRAVNOG LICA, VRSTA PROIZVODA I GODIŠNJI KAPACITET
PROIZVODNJE, BROJ ZAPOSLENIKA ..................................................................................... 10
4. OPIS POGONA I POSTROJENJA (TEHNOLOŠKE I TEHNIČKE CJELINE SA ŠEMAMA I
POMOĆNE OBJEKTE, UKLJUČUJUĆI OPREMU ZA SMANJENJE NEGATIVNOG UTICAJA)............. 11
4.1. OPIS POSTROJENJA ..................................................................................................... 11
4.2. OPIS TEHNOLOŠKOG PROCESA .................................................................................... 16
4.2.1 Opis skladištenja i pretakanja....................................................................................... 16
4.2.2. PUNJENJE BOCA ........................................................................................................ 18
4.2.3. CJEVOVODNA INSTALACIJA........................................................................................ 19
4.2.4. ELEKTRO I GROMOBRANSKA INSTALACIJA ................................................................. 20
5. DATUM POČETKA RADA POSTROJENJA ........................................................................ 22
6. STUDIJA O ZAGAĐENOSTI U NULTOM STANJU KOJA OBRAĐUJE TRENUTNO STANJE
OKOLIŠA NA DATOJ LOKACIJI, POPIS MJESTA NASTANKA I KVANTITATIVNE I KVALITATIVNE
KARAKTERISTIKE SVIH OTPADNIH TOKOVA (OTPAD, BUKA, EMISIJE U ZRAK, OTPADNE VODE),
UZ PRIKAZ EMISIONIH MJESTA NA MAPI LOKACIJE (PODACI O MONITORINGU STANJA
OKOLIŠA NA DATOJ LOKACIJI) ............................................................................................ 23
6.1. OPIS STANJA LOKACIJE I POSTOJEĆI UTICAJI........................................................... 23
6.2.1.Klimatske karakteristike terena ................................................................................. 25
6.2.2. Geomorfološke, geološke i inženjerske karakteristike terena ...................................... 26
6.2.3. Flora ...................................................................................................................... 27
6.2.4. Fauna..................................................................................................................... 28
6.2.5. Prirodno i kulturno nasleđe ...................................................................................... 28
7. PORIJEKLO I TIPOLOGIJA OSNOVNIH ZAGAĐIVAČA ...................................................... 29
7.1. Buka ......................................................................................................................... 29
7.1.1.KVALITET ZRAKA ..................................................................................................... 30
7.1.2. Produkcija čvrstog otpada ....................................................................................... 31
7.1.3. Otpadne vode ......................................................................................................... 32
8. LISTA SIROVINA I POMOĆNIH MATERIJALA, UKLJUČUJUĆI HEMIJSKE SUPSTANCE I
GORIVO (NAZIV SIROVINE, GODIŠNJA POTROŠNJA, POTROŠNJA PO JEDINICI PROIZVODA,
UKUPNI GODIŠNJI TROŠAK, OPIS KOMPONENTI ILI OSOBINA SA ZNAČAJNIM EFEKTIMA PO
OKOLIŠ, METODA NABAVKE, SKLADIŠTENJA I TRANSFERA) .................................................. 33
8.1. UKAPLJENI NAFTNI PLIN (TNP) .................................................................................. 33
7.2. ARGON (komprimovani) ............................................................................................. 36
7.3. ACETILEN (rastvoren) ................................................................................................ 37
7.4. KISIK (komprimovani)................................................................................................ 37
7.5. DUŠIK (AZOT) ........................................................................................................... 38
7.6. UGLJIČNI DIOKSID .................................................................................................... 39
9. IZVOR VODOSNABDIJEVANJA, UKUPNU POTROŠNJU VODE I POTROŠNJA PO JEDINICI
PROIZVODA, IZVORE ENERGIJE, UKUPNA POTROŠNJA I POTROŠNA PO JEDINICI PROIZVODA40
10. MJERE ZA ODRŽAVANJE I ČIŠĆENJE OPREME ................................................................. 41
11. OPIS POSTOJEĆEG MONITORINGA ................................................................................. 42
12. OPIS POSTOJEĆIH MJERA PREVENCIJE NASTANKA EMISIJA, POSTOJEĆIH MJERA ZA
SVOĐENJE UPOTREBE SIROVINA, VODE I ENERGIJE NA MINIMUM, OPIS KONAČNOG
TRETMANA OTPADNIH TOKOVA (PREŠIŠĆAVANJE I KONAČNO ZBRINJAVANJE) I NJIHOVO
3
USPOREDBA SA ONIM DATIM U NAJBOLJOJ RASPOLOŽIVOJ TEHNOLOGIJI............................ 43
12.1. ZAŠTITA OD BUKE ................................................................................................... 43
12.2. UPRAVLJANJE OTPADOM.......................................................................................... 44
12.3. ZAŠTITA ZEMLJIŠTA ............................................................................................... 44
12.4. ZAŠTITA VAZDUHA .................................................................................................. 45
12.5. ZAŠTITA VODA ........................................................................................................ 46
12.6. NAJBOLJE RASPOLOŽIVE TEHNIKE – BAT (“Best Available Techniques”) ..................... 46
13. ANALIZA PODATAKA O POTROŠNJI SIROVINA I EMISIJAMA U SKLADU SA PROPISIMA O
GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA EMISIJA I PREPORUKAMA DATIM U DOKUMENTU NAJBOLJOJ
RASPOLOŽIVOJ TEHNOLOGIJI.............................................................................................. 49
13.1. BUKA I VIBRACIJE ................................................................................................... 49
13.2. ZAGAĐENJE VODA ................................................................................................... 51
13.3. ZAGAĐENJE ZEMLJIŠTA ........................................................................................... 51
14. SPISAK AKTIVNOSTI I MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA IZ POGONA I POSTROJENJA I
RACIONALIZACIJU POTROŠNJE SIROVINA I PRIRODNIH RESURSA (VODE I ENERGIJE) U
SKLADU SA NAJBOLJOM RASPOLOŽIVOM TEHNOLOGIJOM I ROKOVE ZA PREDUZIMANJE
PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI I MJERA .................................................................................... 52
14.1. MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA ................................................................................ 52
14.2. ROKOVI ZA PREDUZIMANJE PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI I MJERA .............................. 55
15. PRIJEDLOG MONITORING PLANA U SKLADU SA PROPISIMA I ROKOVI ZA PREDUZIMANJE
PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI I MJERA .................................................................................... 56
16. MJERE PLANIRANE ZA MONITORING PROIZVODNJE, NASTANKA OTPADA I EMISIJA......... 57
17. PLAN ZA SPRJEČAVANJE NESREĆA VELIKIH RAZMJERA I ROKOVI ZA PREDUZIMANJE
PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI I MJERA ODGOVORNE OSOBE U SKLADU SA PRAVILNIKOM O
SADRŽAJU IZVJEŠTAJA O STANJU SIGURNOSTI, SADRŽAJU INFORMACIJA O SIGURNOSNIM
MJERAMA I SADRŽAJU UNUTRAŽNJIH I SPOLJNIH PLANOVA INTERVENCIJE .......................... 58
17.1. SPREČAVANJE I KONTROLA NESREĆA VEĆIH RAZMJERA ........................................... 58
17.2. UNUTRAŠNJI I SPOLJNJI PLANOVI INTERVENCIJE..................................................... 60
17.3. IZVJEŠTAJ O STANJU SIGURNOSTI........................................................................... 61
18. NAČIN IZVJEŠTAVANJA O REZULTATIMA IZVRŠENJA MJERA............................................ 64
19. FINANSIJSKU PROCJENU ZA IZVRŠENJE PLANA NA GODIŠNJEM NIVOU .......................... 64
20. PLAN ZA PRESTANAK RADA UKOLIKO POSTROJENJE ODNOSNO POGON PRESTAJE S
RADOM PRIJE 31.12.2007. GODINE...................................................................................... 67
21. PRILOG ......................................................................................................................... 68
22. ZAKONSKI OKVIR........................................................................................................... 70
4
1. IME I ADRESA OPERATERA /INVESTITORA POGONA I
POSTROJENJA
Odgovorno lice podrazumjeva fizičko ili pravno lice koje rukovodi radom ili
kontroliše postrojenje, odnosno u onim slučajevima za koje je utvrđeno zakonom, lice
na koje je preneseno ovlaštenje odlučivanja o tehničkom funkcionisanju postrojenja, u
ovom slučaju objekat za skladištenje i pretakanje ukapljenog naftnog plina i skladište
tehničkih plinova na lokaciji Kraševo, Tešanj.
Puni naziv preduzeća: ISTRABENZ PLINI, plinovi i plinske tehnologije d.o.o. Breza
Skraćeni naziv preduzeća: ISTRABENZ PLINI d.o.o. Breza
Pravni oblik: D.O.O.
Adresa preduzeća: Potkraj bb, 71370 Breza
Adresa Podružnice: Kraševo bb, 74260 Tešanj
Telefon: +387 32 789 300

Fax: + 387 32 789 302
Direktor: ISMAIL ŠENDEROVIĆ
Telefon: +387 62 993 044
E-mail: ismail.senderovic@istrabenzplini.si
Kontakt osoba: Đana Lelo
Telefon: +387 62 151 306
E-mail: djana.lelo@istrabenzplini.si
5
2. OPIS LOKACIJE I POGONA
2.1. OPIS ŠIRE LOKACIJE
Lokacija predmetnog postrojenja „Istrabenz plini d.o.o. Breza, Podružnica Tešanj se

nalazi na području naseljenog urbanog područja mjesta Kraševo, opština Tešanj ukupne
površine 135.5 ha. Općina Tešanj obuhvata ukupnu površinu od 163 km² što čini % Ze
–Do kantona., nadmorska visina 230 m², klima umjereno kontinentalna. Općina Tešanj
se nalazi na prostoru između srednje i sjeveroistočne Bosne i Hercegovine i jedna je od
općina Zeničko –Dobojskog kantona. Najveći dio općine Tešanj čine brežuljkasto-
brdovita područja. Najznačajniji prirodni resursi na teritoriji općine su poljoprivredno i
šumsko zemljište, vodni resursi, rude i drugi mineralni resursi (mineralne vode), kao i
vegetacija ljekovitog i drugog bilja. Ukupan broj stanovnika općine Tešanj je oko 48.159
od čega je u naselju Kraševo 1.177 stanovnika koje prema gustini naseljenosti spada u
red mjesta koja su prenaseljena.
Slika 1. Lokacija naselja Kraševo mapom MZ općine Tešanj
6
2.1.2 HIDROLOŠKE KARAKTERISTIKE
Gotovo cijela teritorija općine Tešanj pripada slivu rijeke Usore koja predstavlja lijevu
pritoku rijeke Bosne. Režim vodotoka na teritoriji općine je aluvijalni. U ljetnom periodu
rijeka Usora ima minimalni protok tako da joj je odnos maksimalnog i minimalnog
protoka vrlo nepovoljan. Ostali vodotoci na području općine Tešanj su:
- dio rijeke Bosne (koja teče istočnim rubom općine) dužine oko 4 km,
- Pritoke Usore rijeka Tešanjka, Trebačka rijeka, rijeka Radušica, Talin potok, Grgin
potok, Lužanjka potok.
Takođe, brojni su prirodni izvori pitke vode, kao što su: Guber u Jablanici, Ključ u
Crnom Vrhu, Izvor u Putežiću, Ježevac u Kaloševiću, Stubanje u Bobarama, Ponikva u
Šijama, Studenac u Trepču i dr.
2.1.3. GEOLOŠKE KARAKTERISTIKE TERENA
U geološkom smislu općina Tešanj se nalazi u pojasu niskih unutrašnjih Dinarida i spada
u karakteristično brežuljkasto-brdovita područja sjeverne Bosne. Ravničarski dio općine
(nadmorska visnia od 148 do 200 m) se prostire uz rijeku Usoru, Radušicu, Tešanjku i
Bosnu.
Najveće površine ravničarskog zemljište imaju naselja Bobare, Drinčići, Piljužići,

Miljanovci (prostiru se sa lijeve strane rijeke Usore), zatim Jelah, Rosulje, Ljetinići i
Kraševo (prostiru se sa desne strane rijeke Usore) i polja u naselju Šije (prostiru se duž
lijeve obale rijeke Bosne).
Struktura pedološkog porivača je aluvijalna i semiglejna tla uz rijeku Usoru čije su

karakteristike da imaju malo humusa te da navodnjavanjem mogu dati visoke prinose,
sionice se prostiru sjeverno i južno od predhodnih, razvile su se u lapornim i
karbonatnim glinama, to su teška i glinovita tla crne boje, smeđa tla se nalaze na
različitoj geološkoj građi (krečnjaci, serpentine, gline), siromašna su humusom jer velika
količina padavina povećava spiranje zemljišta i humusa neophodnih za uzgoj bilja.
2.1.4. KLIMATSKE PRILIKE
Područje općine Tešanj pripada umjereno-kontintalnom klimatu koji obuhvata sjeverne

predjele Bosne i doline srednjih tokova sliva rijeke Save. Prosječne godišnje padavine
iznose 996,6 l/ m2. Maksimalne padavine se javljaju u maju i junu, a najmanje u martu i
septembru. Snježne padavine se najduže javljaju početkom godine, odnosno u januaru i
februaru.
Prosječna godišnja vlažnost zraka iznosi 80 %. Najveća vlažnost se javlja u toku zime, a
7
najmanja u ljetnom periodu.
Zbog zaklonjenosti ovog prostora brdima i šumama, hladniji uticaji sa sjevera su

smanjeni, tako da su rijetke velike hladnoće, dok su ljeta dosta topla i sa određenim
oscilacijama.
Prosječna godišnja temperatura za područje općine Tešanj je 12,08 º C. Najtopliji

mjesec je juli, a najhladniji januar. Temperaturni ekstremi ( - 18 ºC - min. temp ; 34 ºC
- max. temp.), ukazuje na pojavu znatnih temperaturnih kolebanja u odnosu na
prosječnu godišnju temperaturu.
2.1.5. STANOVNIŠTVO
Posljednje procjene Federalnog zavoda za statistiku govore da općina Tešanj ima

47.672 stanovnika koji žive u 41 naseljenom mjestu. Prema tim podacima, općina
Tešanj je druga po broju stanovnika u Zeničko – Dobojskom kantonu. Prosječna gustina
naseljenosti u decembru 2006. godine iznosila je 292 stanovnika po km², što je svrstava
na 7. mjesto po gustini naseljneosti u FBiH.
2.1.6. OCJENA STANJA LOKALITETA
Poslovno okruženje općine Tešanj je atraktivno, kako za domaće tako i za inostrane

investitore. U prilog ovoj konstataciji ide činjenica što Tešanj ima razvijenu industrijsku
kulturu i dugogodišnju tradiciju u proizvodnji autodijelova za vodeće svjetske
proizvođače. Uz ovo ističemo da postoji i veliko iskustvo u preradi tekstila i kože, kao i
specijalizovana znanja i vještine u proizvodnji namještaja prepoznatog i cijenjenog na
probirljivom svjetskom tržištu. Sve ovo je u uskoj vezi sa iskazanim preduzetništvom
poslovnih ljudi ovog kraja i aktivnostima općinske uprave usmjerenim ka razvoju
poslovne infrastrukture i poticanju razvoja privrede, poljoprivrede i obrta.
Povoljan geografski položaj i blizina svih vrsta saobraćaja, čini ovaj prostor izuzetno
atraktivnim za domaće i inostrane investitore. Upravo ta činjenica, opredjeljuje velik broj
investitora da vlastite pogone pozicioniraju u Tešnju, a ne negdje drugdje. Kvalitetno
osposobljena i raspoloživa radna snaga predstavlja ključnu konkurentsku prednost ove
sredine.
2.2. OPIS UŽE LOKACIJE POGONA
Poslovna parcela na kojoj su postavljena tri nadzemna rezervoara za skladištenje

ukapljenog naftnog plina, punionica plinskih boca, skladište tehničkih plinova i upravna
zgrada, obuhvata prostor urbanog naselja Kraševo uz vodotok rijeke Usore tretirano kao
poljoprivredno zemljište prema Regulacionom planu općine Tešanj, označeno sa k.č. br.
49 K.O. Kraševo, općtina Tešanj, ukupne površine 2 538 m2 (kopija kastarskog plana –
prilog 1).
8
Slika 2. Lokacija postrojenja prikazana katast. Planom
Pristup do poslovne parcele omogućen je preko javnog nekategorisanog puta (tzv.

„Mlinski put“), koji se direktno priključuje na magistralni put MP-4 (pravac Jelah -
Doboj).
Koordinate lokacije postrojenja:
N: 44º 41' 43,60",
E: 18 º 01' 54,96".
9
3. OPIS DJELATNOSTI PRAVNOG LICA, VRSTA PROIZVODA I
GODIŠNJI KAPACITET PROIZVODNJE, BROJ ZAPOSLENIKA
Društvo Istrabenz plini d.o.o. Breza je jedno od društava u u vlasništvu društva

Istrabenz plini d.o.o. Kopar, Slovenija i član je Istrabenz Grupacije. Osnovna djelatnost
vlasnika društva Istrabenz plini d.o.o. Breza, kao i samog društva je proizvodnja i
prodaja UNP -a za industrijsku upotrebu i domaćinstva, i tehničkih plinova za
industrijsku upotrebu.
Istrabenz plini d.o.o. jedno je od vodećih društava u proizvodnji i distribuciji plinova.

Sjedište Uprave je u Kopru, prisutni smo na tržištu širom Slovenije, Hrvatske, Srbije i
Bosne i Hercegovine. Društvo Istrabenz plini d.o.o. Breza nudi kompletna rješenja u vezi
sa UNP-om za upotrebu u industrijskim procesima ili u domaćinstvima.
Na predmetnoj lokaciji odvija se:
- Skladištenje ukapljenog naftnog plina u nadzemne spremnike,
- Punjenje odgovarjućih čeličnih boca ukapljenim naftnim plinom za domaćinstvo i

industiju,
- Snabdijevanje motornih vozila UNP-om (pretakanje UNP-a u rezervoare motornih

vozila),
- Skladištenje i prodaja UNP-a u čeličnim bocama
- Skladištenje i prodaja tehničkih plinova u bocma (kisik, acetilen, argon, ugljični

dioksid, dušik-azot).
Ukapljeni naftni plin se dovozi autocisternama iz kojih se pretače u nadzemne

spremnike. Skladištenje ukapljenog naftnog plina se vrši u tri nadzemna cilindrična
spremnika, sa ukupnim kapacitetom od 300 m3.
Punjenje ukapljenog naftnog plina u plinske boce vrši se u punionici koja je kapaciteta
100 boca/sat. U punionici se vrši punjenje čeličnih boca zapremine od 2 do 35 kg koje
se koriste u domaćinstvu i industriji.
U krugu skladišne lokaciji postavljen je nadzemi rezervoara zapremine do 5 m3 sa

dispanzerom (auto-skid) iz kojeg se vrši pretakanje tečnog naftnog plina u rezervoare
putničkih vozila. Ukupni godišnji promet ukapljenog naftnog plina podrazumjeva
količinu od oko 7000 t.
Tehnički plinovi se dopremaju kamionima već napunjeni u boce od 6 do 30 kg te se tako

skladište i prodaju. Tehnički plinovi se prodaju u bocama od 6 do 30 kilograma isključivo
za industrijsku upotrebu. Promet tehničkih plinova na godišnjem nivou podrazumjeva
sledeće količine:
∗ kisik 3000 kg,

∗ CO2 2400 kg,
∗ argon 360 kg,
10
∗ azot 300 kg,
∗ acetilen 400 kg.
U okviru kompleksa punionice UNP-a Istrabenz plini d.o.o, Podružnica Tešanj, trenutno
je zaposleno 10 radnika.
4. OPIS POGONA I POSTROJENJA (TEHNOLOŠKE I TEHNIČKE

CJELINE SA ŠEMAMA I POMOĆNE OBJEKTE, UKLJUČUJUĆI
OPREMU ZA SMANJENJE NEGATIVNOG UTICAJA)
4.1. OPIS POSTROJENJA
Kompleks punionice plina u okviru poslovne parcele, obuhvata sledeće objekte:
∗ Upravna zgrada,
∗ Objekat punionice ukapljenog naftnog plina (punjenje UNP-a u plinske boce),
∗ Tri nadzemna spremnika V= 100 m3 za skladištenje UNP-a sa pretakalištem i

pristupni put pretakalištu,
∗ Skladište tehničkih plinova,
∗ Plinska stanica za snabdijevanje motornih vozila UNP-om (nadzemni rezervoara

UNP-a sa automatom (dispanzerom) za pretakanje UNP-a u rezervoare motornih
vozila).
∗ Spremnik za toplifikaciju (rezervoar kapaciteta do 3 m³ za skladištenje UNP-a za

zagrijavanje prostorija)
∗ Hidrantska mreža,
∗ Pristupna saobraćajnica u krugu lokacije
∗ Požarni put, kružna saobraćajnica širine 3,5 m,
Skladištenje ukapljenog naftnog plina se vrši u tri nadzemna rezervoara zapremine po

100 m3. Dimenzije rezervoara su 3,0 x 15,0 m. Rezervoari su stabilni, cilindrični
nadzemni postavljeni na odgovarajuće armirano betonske stope koje su urađene pod
nagibom od 0,5 do 1% prema odvodu, tako da se istovremeno izbjegne skupljanje vode
i drugih nanosa ispod rezervoara.
11
Slika 2. Nadzemni spremnici za uskladištavanje UNP-a
Plašt rezervoara je cilindrični, vanjskog prečnika 3000 mm, debljine 16 mm. Dancad su
duboka R=8D, debljine 17 mm. Rezervoari su snabdjeveni sistemom za vodeno
hlađenje kao i svim potrebnim priključcima. Izvedba je u skladu sa JUS M.Z2.600.
U građevinskom smislu, rezervoari (dimenzija Ø3,0x15,0 m (100 m3) se oslanjaju na

armirano-betonske temelje MB30 dimenzija 3,5x0,8x0,7 m, pomoću armirano-betonskih
stopa (dim. 3,0x1,2x1,0 m), smeštene na tampon sloju od šljunka debljine 20 cm.
Cijelom površinom temelja i stopa, postavljena je armaturna mreža MAG500/560-Q-335,

i ±3R Ø14 spojena uzengijama Ø6/15 cm. Rezervoari se svojim osloncima (na osnom
rastojanju 13,0 m) oslanja na betonske temelje, a pričvršćuje anker zavrtnjima ∅22 mm
L=70 cm. Rezervoari su postavljeni u nagibu 0,5-1% prema otvoru za ispuštanje
kondenzata.
Armirano-betonska ploča (MB20) je dimenzija 1,3x0,8 m za pretakalište AC, debljine 10

cm. U gornjoj zoni ploče, (3 cm od vrha) postavljena je armaturna mreža MAG 500/560-
Q-131, a rubne grede sa ±2 Ø12 spojene su uzengijema 6/20/10 cm. Povezivanje
rezervoara sa pretakalištem izvršeno je sistemom cijevnog razvoda nadzemnim putem.
Rezervoari su udaljeni 15 m od pristupnog puta. (Prilog 2 šema rezervoara i
pretekališta)
Nadstrešnica za skladištenje tehničkih plinova, dimenzija: 5,6 x 10,0 m je izgrađena

desno od od ulazne kapije paralelno sa postojećom nadstrešnicom za prazne i pune
boce plina na udaljenosti od 11 m od iste. U skladištu tehničkih plinova (azot, acetilen,
argon, CO2 i kiseonik) tehnički plinovi se dovoze u odgovarajućim napunjenim bocama.
Nadstrešnica je u armirano betonskoj izvedbi platforme sa stubovima i krovnim
nosačima dovodnog krova od čeličnih valjanih profila i pokrovom od pocinčano
plastificiranog profilisanog lima. Visina platforme je podešena za utovar i istovar boca
tehničkih plinova odnosno izdignuta je iznad kote terena za 1,1 m. Svjetla visina
12
prostora je do 2,6 m dok je visina sljemena, 4.10 m. Završna obloga u boksovima
pojedinih tehničkih plinova je neiskreća i nezapaljiva, dok je podjela između boksova
žičana ograda od cijevnih profila sa čeličnom mrežom kao ispunom, visine do 0,15 m.
(Priliog 3 šema skladišta za tehničke plinove)
Pregled površina za skladište tehničkih plinova:
∗ skladište transportnih paleta 11,68 m2
∗ odjel za argon 8,21 m2
∗ odjel za azot 8,21 m2
∗ odjel za acetilen 8,21 m2
∗ odjel za CO2 8,21 m2
∗ odjel za kisik 8,21 m2
∗ rezervni odjel 8,21 m2
UKUPNO 60,94 m2
Nadstrešnica u kojoj je smješten nadzemni rezervoara zapremine po 5 m3 i automat

(dispanzer) za pretakanje UNP-a u automobile je u armirano betonskoj izvedbi sa
stubovima i krovnim nosačima dovodnog krova od čeličnih valjanih profila i pokrovom
od pocinčano plastificiranog profilisanog lima. Dimenzije nadstrešnice su 4 x 8 m sa
visinom od 5 m. (Prilog 4 šema auto skida)
Slika 4. Nadstrešnica sa automatom za istakanje UNP-a u rezervoare motornih vozila
13
Pregled površina za punionicu UNP-a:
∗ skladište praznih boca 12,25 m2
∗ punionica 15,75 m2
∗ skladište punih boca 12,25 m2
(Prilog 5 šema punionice čeličnih boca za UNP)

UKUPNO 40,25 m2
Objekat koji je funkcionalno namijenjen kao upravna zgrada firme, izgrađen je sa

prizemljem i spratom, tlocrtne dimenzije 15,4 x 8,5 m sa ukupnom korisnom površinom
objekta do 253 m2. ( Prilog 6 šema upravne zgrade)
Slika 5. Objekat Upravne zgrade
Objekat je izgrađen kao višenamjenski tako da se u objektu nalaze sledeći sadržaji:
PRIZEMLJE:
∗ prodajni prostor 49,87 m2
∗ info prostor 12,33 m2
∗ kancelarija 1 17,96 m2
∗ ostava 11,29 m2
14
∗ ulaz 12,79 m2
∗ sanitarni čvor 4,24 m2
UKUPNO 118,81 m2
SPRAT:
∗ sanitarni čvor 3,66 m2
∗ čajna kuhinja 11,76 m2
∗ hodnik 27,65 m2
UKUPNO 133,78 m2
UKUPNO (PRIZEMLJE I SPRAT): 252,59 m2
Spremnik za toplifikaciju poslovnih prostorija objekta poslovne zgrade u koji se skladišti

UNP-a nalazi se na bočnom dijelu poslovne zgrade, udaljen 3,5 m od poslovne zgrade i
1,5 m od od nekategorisanog sporednog puta sa lijeve strane poslovne zgrade i objekta
punionice UNP-a, zaštićen protivpožarnim zidom sa strane nekategorisanog puta i s
bočne strane prema poslovnoj zgradi. Rezervoar je spojen čeličnom plinskom cijevi do
obejkta poslovne zgrade. (Priliog 7 šema rezervoara za toplifikaciju)
Dovodna plinska cijev od rezervoara spojena je unutar poslovne zgrade sa plinskim

bojlerom Valiant atmoBLOCK Plus VUW 240-5 sa učinkom od 24 kW, koji je povezan s
mrežom izmjenične struje i odvodom dimnih plinova kroz isduvnu cijev ugrađenu na
bočnom zidu zgrade. Bojler vrši zagrijavanje vode te na taj način omogućava
zagrijavanje ukupne površine zgrade (prizemlja i sprata). Plinski bojler je instaliran na
zidu kupaonice prizemlja što je u skladu s njegovim karakteristikama jer ne zahtijeva
posebnu prostoriju. Ovaj uređaj predstavlja kompletnu plinsku centralu za grijanje, sve
funkcije sustava centralnog grijanja, kao što su optočna pumpa, ekspanzijska posuda,
priključni ormarić, cjelokupa regulacijski i sigurnosni set smješten je unutar uređaja.
(Prilog 8 šema uređaja i osnovne karakteristike)
Hidrantska mreža nalazi se unutar kruga punionice UNP-a, raspoređena je prema

propisima zaštite od požara.
Pristupna saobraćajnica omogućava ulaz sa glavne kapije od nekategorisanog lokalnog
15
puta do punionice UNP-a i pretakališta te takođe i skladišta tehničkih plinova.
Požarni put je kružni put širine do 3,5 m koji se proteže unutar punionice UNP-a po
rubnim dijelovima uz zaštitnu ogradu. Pristup protiv požarnom putu omogućen je iz dva
pravca sa glavne kapije ulaza u punionicu i sa sporedne kapije ulaza pored utakališta za
automobile.
4.2. OPIS TEHNOLOŠKOG PROCESA
4.2.1 OPIS SKLADIŠTENJA I PRETAKANJA
Tehnološki proces od dopreme plina auto-cisternama do njegovog plasmana na

distributivno područje se sastoji od niza tehnoloških faza. Prva faza je istakanje plina iz
autocisteme u stabilne rezervoare. Pražnjenje autocisteme se vrši pumpom. U toku
pretakanja kontrolišu se svi parametri plina, nivo tečne faze u rezervoaru, kao i protok
plina. U krugu plinske stanice (propan - butan plinske smješe), vrši se skladištenje UNP-
a u tri skladišna nadzemna rezervoara zapremina po 100 m3. Skladišni rezervoari pune
se do 86,7 m3 (računski izveden proračun). Tačnije propozicije punjenja daju se u
dokumentaciji rezervoara. Kontrola punjenja vrši se putem nivometra u smislu mjerenja
visine nivoa tekućine (mehanički nivometar montiran na dancetu rezervoara).
Dopunska kontrola može se vršiti na instrumentu koji kontrolira maksimalno dozvoljeno

punjenje (elektromagnetni nivometar - daljinska kontrola - u EEx ia CT4 izvedbi -
montiran na plaštu rezervoara). Rezervoar koji ne raspolaže sa ispravnim dvojnim
načinom mjerenja smatra se neispravnim i obavezno se prazni. U pravilu kada se
rezervoar puni, ne koristi se za istodobno punjenje boca u punionici. Rezervoar
predviđen za punjenje izoliran je od instalacije za daljnju otpremu plina.
Protivpožarne instalacije na rezervoaru se instaliraju prema propisima za polijevanje

rezervoara sa 10 litara/min/m2 tlocrtne površine rezervoara. Izvedena je zaštita sa
limovima za zaštitu rezervoara od insolacije. U tom slučaju stabilna instalacija
protupožarne vode služi za zaštitu rezervoara od plamena sa susjednog objekta. Količina
vode za tu svrhu je 5 litara /min/m2 tlocrtne površine rezervoara. Aparati za suho
gašenje požara namijenjeni su lokalnom požaru na priključnim armaturama i propisuju
se projektom rezervoarskog prostora, a odobravaju se od strane Općinske
protupožarne inspekcije.
16
Slika 6. Sredstva za zaštitu od požara
Kao najpovoljnije rješenje za lokaciju nadzemnih rezervoara, odabran je prostor na

kojem je ranije postavljen jedan spremnik UNP-a. Odabrana lokacija dozvoljava
prostorni smještaj skladišta UNP-a i sa uređenjem terena ispunjava uslove kao što su:
∗ rastojanje od prvog postojećeg spremnika od 2,5 m - obezbjeđenje transpotnog

puta za dovod plina, rastojanje od susjednih objekata veće od 7,5 m i eksplozije
nisu za očekivati. Istakanje cisterne predviđeno je u jednoj poziciji, pumpno
pretovarna stanica, opremljena mobilnom opremom za gašenje požara.
∗ zadržavanje auto cisteme izvan protivpožame instalacije nije dozvoljeno niti u

vrijeme potpuno zatvorenih i propisno plombiranih cisterni. Prije spajanja sa
instalacijom provjerava se veličina pritiska plina u cistemi.
Pražnjenje auto-cisteme obavlja se pomoću pumpnog postrojenja. U funkciji je samo

pretovar sa tečnom fazom. Otvaranjem i zatvaranjem odgovarajućih zapornih ventila
ostvaruju se veze između rezervoara, cisteme i pumpe.U toku pretakanja kontrolišu se
svi parametri plina (pritisak, temperatura), nivo tečne faze u rezervoaru, te protok plina
preko pokazivača i registratora protoka plina.
17
Slika 7. Pozicija za pretaknje UNP-a
4.2.2. PUNJENJE BOCA
Proces punjenja boca sadržaja od 2 kg do 35 kg UNP-a, odvija se u objektu punionice

boca, koja je postojeća i u funkciji. Ručno se prihvataju boce sa dostavnog vozila,
skladištenja ili sa otpreme i voze u punionicu. Kontrola skladištenja u skladištu punih
boca sadrži:
∗ skladište praznih boca,
∗ ulaznu kontrolu - vizuelni pregled boca i kontrola težine na kontrolnoj vagi,
∗ pripajanje i punjenje boca - punjenje se obavlja preko držača protiv prevrtanja,
∗ isključenje boca sa punilišta,
∗ ručna dopremu i otpremu boca sa punilišta,
∗ kontrolu na nepropusnost u betonskom vodonepropusnom koritu i
∗ skladištenje punih boca.
Punjenje boca vrši se pumpom koja se nalazi izvan objekta punionice boca. Postavljena
je pored rezervoara i cjevovodom povezana sa rampom za punjenje i stanicom sa
vagama za punjenje. Na instalaciji pumpi postavljen je prestrujni ventil, preko koga
pumpa vraća plin u rezervoar, u trenutku prestanka punjenja boca prilikom zatvaranja
pištolja za punjenje boca.
18
Slika 8. Punionica i skladište punih i praznih boca UNP-a
U toku punjenja pumpa stalno radi, bez obzira da li se u tom vremenu vrši punjenje
boca na vagama. Ako pneumatski pištolj za punjenje nije aktiviran, pumpa u tom
slučaju preko prestrujnog ventila vraća plin u rezervoar.
4.2.3. CJEVOVODNA INSTALACIJA
Sistem plinovoda povezuje pripojena mjesta istakališta i rezervoare. Na ovoj tehnološkoj

liniji nalaze se dvije pumpe sa pripadajućirn armaturama. U svrhu pretakanja koristi se
pumpni sistem istakališta, a uslovi punjenja u smislu zaštite od prepunjenja moraju biti
obavljeni prema uputstvima (punjenje putem volumetra ili kontrolom signalnog uređaja
maksimalnog dozvoljenog punjenja). Cjevovodi od pumpnih agregata do punilišnih
mjesta - tlačni cjevovodi - nemaju posebnih tehničkih uslova, pa prema tome nije
propisan minimum armature i sl.
Tlačni plinovodi pumpnih agregata imaju na sebi ugrađene sigurnosne ventile,

protulomne i sigurnosne prestrujne ventile. Sigurnosni ventili ugrađuju se na svim
cijevnim sekcijama koje su ograničene zapomim organima. Sigurnosni ventili opružne
izvedbe ispuštaju prekomjerni tlak u slobodnu atmosferu. Pritisak otvaranja ventila u
visokotlačnom cijevnom sistemu je 16 bar. Sigurnosni prestrujni ventili ugrađuju se u
tlačnom dijelu plinovoda za povrat viška plina u usisni plinovod ili u rezervoar. Putem
ovih sigurnosnih prestrujnih ventila regulira se radni tlak tehnologije punjenja. U slučaju
iznenadnog prekida punjenja, a uz rad pumpi došlo bi do hidrauličnog udara -
nekontroliranog tlaka.
Prestrujni ventili izvedeni su konstruktivno sa membranom ili oprugom. Izlaz iz

prestrujnog ventila spaja se na bilo koji cjevovod koji odvodi plin u rezervoar. Armatura
protiv loma cijevi ili bilo kakvoga loma u sistemu plinovoda, ugrađuje se u istakalištu
radi zaštite fiksnih instalacija i njihova sadržaja u slučaju loma fleksibilnih cijevi. Ove
19
armature omogućavaju protok u oba smjera, a blokadu vrše u jednom smjeru u slučaju
porasta brzine protoka. Pored ovih armatura ugrađuje se niz drugih armatura sa kojima
rukovaoc organizira tehnološki proces, kao što su npr, termometri, manometri,
regulatori protoka itd.
4.2.4. ELEKTRO I GROMOBRANSKA INSTALACIJA
Objekat je priključen na N.N. mrežu prema elektroenergetskoj saglasnosti nadležne

elektrodistribucije. Objekat punionice je podjeljen na više objekata od kojih se pojedini
nalaze u zoni opasnosti, pa je shodno tome i izvedena elektroinstalacija.
Upravna zgrada se nalazi van zona opasnosti i za nju je izvedena klasična

elektroinstalacija rasvjete i priključnica. Blok punionice sa skladišnim prostorom punih i
praznih boca se nalazi u zoni opasnosti. Blok punionice se osvjetljava rasvjetom
izvedenoj u eksplozivno zaštićenoj izvedbi. Razvod je izveden sa glavnog razvodnog
ormara postavljenog na fasadi upravne zgrade.
Prema odabranom tehnološkom procesu plinske instalacije pumpa vrši pretakanje

propan-butan plina, tj. može da puni ili prazni rezervoare. Za pogon se koristi normalna
elektro oprema montirana u eksplozivno zaštićenom ormaru sa nivoom zaštite Exdell B
T5. Izbor punjenja odnosno pražnjenja rezervoara vrši se preko glavne sklopke na
komandnom ormaru "GRO".
Objekat punionice sastoji se od: prostorije za punjenje boca, prostorije za skladištenje

praznih boca, prostorije za skladištenje punih boca. Prostorija za punjenje boca 10 i 35
kg propan-butan plina sadrži svu potrebnu plinsku i pneumatsku instalaciju za punjenje
boca. Kontrolu napunjenosti boca od 2 do 35 kg u objektu punionice kontroliše
kontrolna elektronska vaga. S obzirom da u toku tehnološkog procesa pretakanja i
punjenja boca propan-butan plinom mogu nastati eksplozivne smjese koje mogu biti
uzrok eksplozije i požara, cjelokupan prostor plinske stanice je podijeljen u zone
opasnosti, definisne Elaboratom zaštite od požara. Prema standardu JUS N.S8.090,
propan-butan plin spada u eksplozivnu grupu A i temperaturni razred T1 (propan) i T2
(butan). Na osnovu klasifikacije prostora i određivanja zona opasnosti, prema standardu
JUS.N.S8.007, izvršen je smještaj i izbor elektro opreme. Napajanje, upravljanje i
signalizacija rada uređaja u plinskoj stanici ostvarena je sa komandnog ormara.
Rasvjeta na prostoru plinske stanice propan-butan plina odnosi se na vanjsku rasvjetu.

Napajanje i uključenje reflektora je ostvareno sa GRO. Na osnovu zona opasnosti
određen je izbor elektro opreme i protueksplozijske zaštite istih. Izvršen je pravilan izbor
elektro opreme koja smanjuje opasnosti od:
20
∗ struje kratkog spoja,
∗ nastanka požara uslijed preopterećenja,
∗ dodira dijelova pod naponom,
∗ električnog udara,
∗ prevelikog pada napona,
∗ uticaja vode, vlage i prašine na elektro opremu,
∗ udara groma,
∗ eksplozije,
∗ statičkog elektriciteta.
Osim navedene protueksplozijske zaštite predviđena i minimalna mehanička zaštita.
Za zaštitu objekata na prostoru plinske stanice UNP-a od atmosferskog elektriciteta

predviđena je gromobranska instalacija na principu zatvorene kavezne mreže (Faradejev
kavez) sa Fe/Zn trakom. Glavni dijelovi gromobranske instalacije na pomenutim
objektima su: hvataljke, odvodi i uzemljivač. Na glavne odvode priključene su metalne
mase izlaznih cijevi za energetske instalacije kao i sve metalne mase prozora i vrata,
slivnika i drugih. Svi odvodi na objektima imaju rastavnu spojnicu odnosno mjerno
mjesto. Osim ovog uzemljenja, izvedeno je i uzemljenje i povezivanje svih metalnih masa
u zemlji i nad zemljom. Zaštita od statičkog elektriciteta izvedena je u objektu punionice i
plinske instalacije nadzemnih rezervoara UNP-a. Sprječavanje nagomilavanja statičkog
elektriciteta izvedeno je zaštitnim uzemljenjem.
21
5. DATUM POČETKA RADA POSTROJENJA
Postrojenje „punionice plina“ „PLIN KOMERC“ d.o.o. Tešanj, počelo je sa

radom 1999. godine. Prvobitni kapacitet „punionice plina“ sa jednim nadzemnim
spremnikom iznosio je 100 m3 UNP-a.
Eksploatacija dva nadzemna spremnika za tečni naftni plin zapremine po 100 m3 i

punionice UNP-a, te upotreba dograđenog dijela upravne zgrade počela je 2007.
god. (Rješenje o upotrebi građevine, br. 12-23-3411/07 od 12.06.2007. god. –
prilog 9).
Izgradnja pretakališta za automobile i stavljanje iste u funciju izvršena je 2004.

godine.
22
6. STUDIJA O ZAGAĐENOSTI U NULTOM STANJU KOJA OBRAĐUJE
TRENUTNO STANJE OKOLIŠA NA DATOJ LOKACIJI, POPIS
MJESTA NASTANKA I KVANTITATIVNE I KVALITATIVNE
KARAKTERISTIKE SVIH OTPADNIH TOKOVA (OTPAD, BUKA,
EMISIJE U ZRAK, OTPADNE VODE), UZ PRIKAZ EMISIONIH
MJESTA NA MAPI LOKACIJE (PODACI O MONITORINGU
STANJA OKOLIŠA NA DATOJ LOKACIJI)
Osnovu za svako istraživanje okoliša na određenom prostoru mora predstavljati

detaljna analiza postojećeg stanja. Samo detaljno poznavanje nultog životne sredine
može poslužiti kao osnova na koju se mogu realno preslikavati svi budući odnosi i
donijeti ispraavni zaključci u pogledu negativnih posljedica i potrebnih mjera zaštite.
Karakteristike ekoloških potencijala čine kombinacije međusobnih uticaja prirodnih
faktora kao što su zemljište, voda, vazduh, reljef, flora i fauna. Svaki od ekoloških
potencijala nastao na ovaj način posjeduje određene funkcije koje su u stvari od
prvorazrednog značaja za analizu opšte problematike okoliša na posmtranom lokalitetu.
6.1. OPIS STANJA LOKACIJE I POSTOJEĆI UTICAJI
Posmatrna lokacija je dobro saobraćajno obezbjeđena. Glavni pristup kompleksu

punionice ostvaruje se preko asfaltnog puta (nekategorisanog javnog puta) koji na
udaljenosti od oko 400 m od kompleksa punionice izlazi na magistralni put M-4 (Jelah –
Doboj).
Sa dvije strane poslovne parcele postoji izgrađen put, tako da je omogućeno kružno
odvijanje saobraćaja. Na istočnoj strani parcele je glavni ulaz, sa kliznom kapijom i
ulazom za lica koja koriste usluge punionice. Izlaz za transportna motorna vozila je na
zapadnoj strani lokacije.
23
Slika 7. Glavni pristup sa lokalnog puta
Cjelokupna parcela je ograđena industrijskom metalnom ogradom. Sve radno –

manipulativne površine unutar poslovne parcele su asfaltirane i prekrivene betonskim
slojem.
Kompleks sa objektom punionice UNP-a i skladištem tehničkih plinova je većim dijelom

okružen poljoprivrednim površinma (oranice, pašnjak, voćnjak). Najbliži objekti
stanovanja (privatne kuće) nalaze se na udaljenosti od cca 100 m južno od granice
poslovne parcele.
Slika 8. Najbliži objekti stanovanja
Na lokaciji je izveden priključak na lokalni vodovod preko kojeg se objekti punionice

snabdijevaju sanitarnom i protivpožarnom vodom. Unutar posmatrnog obuhvata
24
kompleksa punionice plina postavljena je vanjska hidrantska mreža.
Lokalitet na kojem su izgrađeni objekti punionice UNP-a i skladište tehničkih plinova

nalazi se na desnoj obali rijeke Usore, i omeđen je lokalnim nekategorisani putem, sa
kotom terena koja je niža za cca 1, 5 m u odnosu na gornji pojas prema objektu bunara,
udaljenog cca 200 m od posmatranog postrojenja. Pristup lokalitetu je sa asfaltnog puta
Karuše-Jelah, od kojeg se odvaja lokalni put koji vodi do objekta bunara. Poslovna
parcela označena sa objektima punionice UNP-a i skladišta tehničkih gasova se dijelom
nalazi u području II zaštitne zone bunara za vodosnabdijevanje „Kraševo“.
Na užoj lokaciji postrojenja ne postoji javna kanalizaciona mreža, tako da je dispozicija

fekalnih voda iz objekta mokrog čvora riješena priključkom na vodonepropusnu septičku
jamu.
Snabdijevanje punionice plina električnom energijom izvršeno je priključkom na lokalnu

NN mrežu, prema uslovima nadležne „elektrodistribucije (elektroenergetska saglasnost).
Najveća zagađenja okoliša, na užoj lokaciji punionice plina potiču od buke i otpadnih
gasova koji se pojavljuju kao rezultat intezivnog saobraćaja na magistralnom putu M-4,
te poslovnih objekata koji se nalaze neposredno uz isti put.
6.2. KVALITET OKOLIŠA NA UŽEM PODRUČJU
6.2.1.KLIMATSKE KARAKTERISTIKE TERENA
Područje opštine Tešnja odlikuje kontinentalna klima, ali neposredno preovlađuje

umjereno-kontinentalna klima, sa karakteristikama manjih količina padavina, ali i
relativno ujednačenom rasporedu u toku godine.
Prema statističkim podacima Hidrometeorološkog zavoda BiH, važniji klimatološki

elementi, utvrđeni kao prosjek za period 1961. - 1986. god. za područje opštine Tešanj
su slijedeći:
a) Temperatura vazduha:
- srednja godišnja temperatura je 10,5oC;
- srednja minimalna mjesečna temperatura je 5,6 oC;
- srednja maksimalna temperatura je 16,3 oC;
- apsolutna minimalna temperatura je -32,2 oC izmjerena u januaru;
25
- apsolutna maksimalna temperatura je 40,0 oC izmjerena u julu,
b) Padavine:
- srednje mjesečne padavine su 73,71 l/m2, odnosno godišnje 885 l/m2;
- srednja maksimalna mjesečna količina padavina je 160,6 l/m2;
- srednja minimalna mjesečna količina padavina je 17,1 l/m2,
c) Vjetrovi:
- različitog su smjera, inteziteta i brzine;
- najzastupljeniji vjetrovi su iz pravca N i NNE (16,4 %), uz promjenljivu

brzinu od 1,9-3,1 m/s;
- drugi po učestalosti su vjetrovi iz pravca S i SE (16,3%), ali sa nešto

većim brzinama (2,3-3,5 m/s);
- u toku godine od 365 dana, prosječno 185 dana nisu vjetrovi.
6.2.2. GEOMORFOLOŠKE, GEOLOŠKE I INŽENJERSKE KARAKTERISTIKE TERENA
Hidrografska mreža šireg područja je dobro razvijena i sakuplja padavine šireg prostora
predmetne lokacije. Osnovni hidrološki pečat ovom području daje rijeka Usora.
Šire područje ispitivanog terena izgrađeno je od mezozojiskih tvorevina (gornjotrijaski,

gornjojurski i kredne), negonih (miceonskih slatkovodni sedimenti) i kvartarnih (terasni,
poluvijalni i aluvijalni) sedimenata.
U geološkoj građi terena zastupljeni su sedimenti: trijasa, tercijara i kvartara. Tercijar je

zastupljen sedimentima srednjeg eocena koji su izdvojeni u faciji fliša i krečnjaka.
Eocenski fliš predstavljaju: pjeskoviti laporci, glinci i pješčari. Eocenski krečnjci su
razvijeni preko ove laporovite-pješčarske serije sedimenata.
26
Ovi krečnjaci su dobrim dijelom otkriveni na površini terena. Pojavljuju se najčešće u
obliku bankova i slojeva i generalno zaliježu prema jugu. Prosječan padni ugao bankova
i slojeva je 300. Prema boji i kvalitetu u njima se izdvajaju: sivo-bijeli, bijeli, sivo-smeđi,
sivo-žuti dolomitični i sivi do tamno-sivi krečnjaci.
Slika 9. Korito rijeke Usore
Rasjedna tektonika je ostavila najveći odraz na građu lokacije. Uočena su dva sistema
rasjeda. Jedan sistem ima generalni pravac pružanja ZSZ- IJI, a drugi SI-JZ. Rasjedi koji
pripadaju prvom sistemu su mlađi i presijecaju i dislociraju rasjede drugog sitema. Iako
je rasjedna tektonika imala uticaj na morfologiju stijenskog masiva, ona nije bitno
narušila njenu homogenost u pogledu osnovnih strukturnih oblika i njihovih elemenata
pada.
Krečnjački masiv je oštećen brojnim pukotinama i prslinama, što takođe ukazuje da je

ovo područje bilo zahvaćeno intenzivnim tektonskim kretanjima. Pukotine možemo
svrstati u dva osnovna sistema. Jedan sistem pukotina je pravca pružanja sjeverozapad
- jugoistok i paralelan je sa pravcem pružanja slojeva, dok mu je smjer pada suprotan
od pada slojeva. Drugi sistem ima pravac pružanja sjeveroistok-jugozapad, odnosno
okomit je na pravac pružanja slojeva a smjer pada mu je prema jugozapadu. Pukotine
su zapunjene kalcitom i glinovitim materijalom što u kvalitativnom smislu predstavlja
onečišćenje korisne mineralne sirovine.
6.2.3. FLORA
Uvažavajući sve prostorne odnose u okviru analiziranog područja problematika flore je

razmatrana kroz odlike šumskih, žbunastih, zeljastih, akvatičnih ekosistema kao i kroz
fenomene njihove strukture.
Uz rijeku Usoru na vlažnim zemljištima javljaju se obično vrbe (Salicetum albe), johe
(Alnus alba) i druge higrofilne vrste karakteristične za vlažna staništa. U posmatranom
području ne egzistiraju zaštićene vrste livadskog i šumskog rastinja.
27
6.2.4. FAUNA
Rasprostranjenost faune je uslovljena prostornom cjelinom koja obuhvata šire područje.

Njihova međuzavisnost uslovljena je načinom razmnožavanja, ishranom i adaptacijom
usljed promjena ekoloških faktora, te zato svaka promjena i narušavanje životnih uslova
doprinosi migriranju ili nestajanju mnogih životinjskih vrsta. Stanište predstavlja vrlo
složen prirodni sistem koji je jako osjetljiv na različite uticaje i na mnoge promjene koje
doprinose migriranju životinjskih vrsta. Stanje rasprostranjenosti faune u neposrednoj
blizini pomatranog lokaliteta obilježavaju negativne posljedice koje su prije svega
rezultat visokog stepena izgrađenosti šire okoline (veće koncentarcije stambeno-
individualnih objekata, proizvodni kapciteti, saobrćjnice i sl.).
Broj i zastupljenost životinjskih vrsta na nekom području predstavlja jedan od

mehanizama za utvrđivanje biološke raznolikosti. Na osnovu utvrđenih Ustavnih
obaveza, Parlament Federacije BiH je donio „Zakon o lovstvu” kojim je utvrđeno koje
vrste faune pripadaju kategoriji divljači i stepen njihove zaštite (trajna ili povremena
zaštita), a nadležno Ministarstvo se dodatno obavezalo na donošenje podzakonskih
akata koji propisuju trajnu zaštitu životinjskih vrsta. U kategoriju „trajno zaštićenih
vrsta” što istovremeno podrazumjeva proganjanje ili namjerno uznemiravanje) uvrštene
su sve rijetke i prorijeđene autohtone i migratorne vrste divljači na našim prostorima, sa
ciljem da im se tom mjerom obezbjedi opstanak, reprodukcija i normalan razvoj u našim
krajevima.
Gusta šipražja, pašnjaci, livade, izvorišta, manji vodotoci (potoci) u neposrednom slivu
su prirodna staništa osebujnog životinjskog svijeta (vodozemaca, gmizavaca, insekata,
ptica, zvjerčica i visoke divljači). Na ovom području egzistiraju brojne vrste divljači od
kojih su najbitniji: zvjerčice (lisica, kuna zlatica, tvor, lasica), te izuzetno bogat ptičiji
svijet (golub, lastavica, jastreb kokošar, vrana, svraka i dr.).
6.2.5. PRIRODNO I KULTURNO NASLEĐE
Opisivanje i evidencija činilaca postojećeg stanja u okviru analiziranog područja zahtjeva

svestrani napor u smislu detaljnog istraživanja prirodnog i kulturnog naslijeđa. Uvidom u
postojeću plansku i projektnu dokumentaciju, kao i obilaskom terena na užem području
predmetne lokacije, utvrđeno je da u bližoj okolini ne postoje objekati od prirodnog i
kulturno – istoriskog značaja.
28
7. PORIJEKLO I TIPOLOGIJA OSNOVNIH ZAGAĐIVAČA
Osnovna zagađenja okoliša koja se pojavljuju i koja se mogu pojaviti kao rezultat rada
„punionice plina“ odnosno aktivnosti unutar poslovnog kompleksa „ISTRABENZ PLINI“
d.o.o. Breza, Podružnica Tešanj na lokaciji Kraševo su:
produkcija komunalnog otpada,
emisija buke i otpadnih gasova od motornih vozila,
otpadne oborinske vode sa otvorenih manipulativnih površina i
produkcija otpadnih sanitarnih voda.
U nastavku, dati su podaci o ocjeni stanja okoliša, odnosno vrijednosti pojedinih

parametara zagađenja na lokalitetu „ISTRABENZ PLINI “ d.o.o.Breza, Podružnica Tešanj
(kvalitet zraka, intezitet ukupnog nivoa buke u krugu postrojenja, vrste čvrstog otpada).
7.1. BUKA
Mjerenje intenziteta buke izvršeno je u skladu sa Zakonom o zaštiti od buke ZDK (

«Sl.novine ZDK» 02/08) i Pravilnikom o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma
(Službeni list SRBiH br. 46/89) i ISO preporukama, institucija koja je vršila mjerenje
buke je Institut za građevinarstvo IG Banja Luka.
Rezultati mjerenja 15. minutnog ekvivalentnog nivoa buke (Leq) u krugu punionice
plina, izvršenog 25.06.2009. god. prikazani su u Tabeli 6.1.
Tabela 6.1. Rezultati mjerenja 15. min. ekvivalentnih nivoa buke
MJERNO MJESTO IZMJERENI NIVO DOZVOLJENI NIVO

BUKE BUKE
Leq dB (A)
DAN NOĆ DAN NOĆ
1. M1 52,6 - 70 70
2. M2 54,9 - 70 70
29
3. M3 51,8 - 70 70
4. M4 49,7 - 70 70
Vrijednost izmjerenih 15-min. ekvivalentnih nivoa buke u okolini kompleksa punionice

UNP-a i skladišta tehničkih plinova ISTRABENZ PLINI d.o.o.Breza, Podružnica Tešanj na
lokaciji Kraševo, obzirom na namjenu posmatranog područja ne prelazi granične
vrijednosti buke normirane Zakonom o zaštiti od buke ZDK ( «Sl.novine ZDK» 02/08) i Pravilnikom
o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma („Službeni list SR BiH“ br. 46/89).
Prema članu 4. istog Pravilnika, mjerenja su urađena na propisanoj visini na nivou
terena na udaljenosti najmanje 3 m od prepreka koje reflektuju buku te se može se dati
pozitivna ocjena uticaja predmetnog postrojenja na najbliže objekte stanovanja-privatne
kuće uzimajući u obzir da nije bilo promjena unutar postrojenja - punionice plina u
smislu dodatno ugrađenih elemanata, odnosno uređaja koji prouzrokuju buku.
Mjerenje intenziteta buke izvršeno je na 4 mjerna mjesta instrumentom bukomjer -

INTEGRATING SOUND LEVEL DATALOGGER, Model 407780, proizvođača EXTECH (Slika
1.), korištenjem filtra "A".
Mjerenja intenziteta buke na odabranom lokalitetu obavljena pri uobičajenom

intenzitetu eksploatacije postrojenja - punionice plina. (Prilog 10)
7.1.1.KVALITET ZRAKA
Na lokalitetu postrojenja Punionice plina u naselju Kraševo, opština Tešanj provedeno je

jednodnevno (24 satno) mjerenje polutanata u zraku pomoću pokretnog ekološkog
labaratorija. Mjerenje je trajalo u periodu 04.06.2012. godine.
Mjerenje koncentracije SO2 i NO2 , izvršeno je pomoću analizatora ambijentalnog zraka

tipa HORIBA 370. Instrument posjeduje tipski certifikat BAS EN ISO/IEC 17025:2006.
Mjerenje količine suspendovanih čestica izvršeno je automatskom mjernom opremom

ISOSTACK BASIC proizvođača Tecora. Instrument odgovoara karakteristikama BAS EN
12341.
Mjerenje izvršeno od strane Instituta za zaštitu, ekologiju i obrazovanje Tuzla.
Usrednjena prosječna koncentracija SO2 u toku 24-h mjernog perioda iznosila je 31,3
µg/m3. Prilokom mjerenja koncentracija SO2 zabilježene su promjenjive vrijednosti, u
početnim i zadnjim časovima mjernog perioda vrijednost su dosezale do 56,7 µg/m3,
koja je ispod granične vrijednosti od 90 µg/m3. Prosječna koncentracija ukupnih PM10
čestica iznosila je 19,4 µg/m3. Najviša koncentracija ukupno lebdećih čestica od 23,5
µg/m3 registrovana je u jednom kratkom vremenskom intervalu na kraju 24-h mjernog
perioda. Izmjerene koncentracije ULČ predstavljaju opterećenje okolne atmosfere, ali u
manjem obimu pošto su ispod granične vrijednosti od 150 µg/m3.
Prilikom mjerenja NO2 prosječna količina u toku 24-h mjernog perioda iznosila je 12,0
30
µg/m3 , a najveća vrijednost izmjerena je sredinom dana i dosezala je 20,4 µg/m3 .
Zaključak je da rezultati mjerenja sumpor oksida, azot oksida i suspendovanih čestica u

zraku na lokaciji Punionice plina u Kraševu pokazuju da su prosječne vrijednosti niže od
graničnih. Na osnovu izmjerenih vrijednosti i usporedbom sa propisanim graničnim
vrijednostima iz Pravilnika o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definisanju
vrste zagađujućih mateija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka (Sl.
Novine FBiH br.1/12), može se zaključiti da tehnološki proces koji se odvija u krugu
kompleksa Punionice plina na navedenoj lokaciji nema nepovoljan utjecaj na kvalitetu
zraka. (Prilog 11, Izvještaj o kvaliteti zraka)
Tabela 7.1. Rezultati mjerenja parametara kvalitete zraka-mjerno mjesto MM1
Period
usrednjavanja min SO2 NO2 PM10
30 23,5 9,7 5,7
60 34,2 11,5 6,2
90 26,9 15,7 7,4
120 30,5 10,4 5,9
150 37,4 9,6 7,8
180 20,1 7,4 9,2
210 28,5 8,2 16,5
240 24,2 14,1 10,6
270 36,9 20,4 8,6
300 45,8 15,7 9,7
330 19,5 12,5 12,1
360 27,1 7,4 9,5
390 22,2 16,8 5,4
410 35,8 15,4 8,6
440 37,9 18,3 7,8
470 29,5 10,9 15,6
500 56,7 9,5 23,5
530 48 10,3 17,7
560 31,8 8,8 13,8
590 28,2 7,4 9,6
620 38,1 9,9 5,2
650 22,8 11,1 7,1
680 20,5 16,1 9,9
710 21,7 13,7 10,5
Prosjek 31,3 12 19,4
Maksimalno 56,7 20,4 23,5
7.1.2. PRODUKCIJA ČVRSTOG OTPADA
Frakcije otpada koje se pojavljuju unutar kompleksa punionice plina su:
otpadna ambalaža od papira i kartona – šifra: 15 01 01,
31
otpadna ambalaža od plastike – šifra: 15 01 02,
miješana ambalaža - šifra: 15 01 06,
staklena ambalaža - šifra: 15 01 07,
biorazgradivi otpad – šifra 20 02 01,
miješani komunalni otpad – šifra: 20 03 01,
muljevi iz septičkih jama - šifra 20 03 04,
komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način - 20 03 99.
Shodno Pravilniku o kategorijama otpada sa listama («Službene novine Federacije BiH»

br. 09/05), gore navedene vrste otpadnih komponenti ne svrstavaju se u opasni otpad.
Ove zagađujuće komponente po količini i svom intenzitetu, ne predstavljaju značajne

činioce, ali u određenim uslovima mogu uticati na nepovoljnu sliku poslovnog subjekta
koji obavlja poslove skladištenja i prodaje UNP-a i tehničkih plinova.
Emisije osnovnih zagađujućih komponenti koje se pojavljuju unutar kompleksa

„punionice plina“ prikazane su na „mapi emisija“ (Prilog 12).
7.1.3. OTPADNE VODE
U toku obavljanja djelatnosti u punionici UNP-a nastaju slijedeće otpadne vode:
površinsko -oborinske vode sa krovova i manipulativnih prostora koje se

smatraju nezagađujućim
površinsko- oborinske vode nastale na na platoima za pretakanje UNP-a

(pretakalište autocisterni, pretakanje plina u automobile) smatraju se
zagađujućim zbog mogućih motornih ulja i masti iz vozila koja se kreću na
pretakalištu (autocisterna) i u koja se vrši pretakanje UNP-a (za pogon
automobila)
Otpadne vode nastaju kao posljedica redovnih aktivnosti u procesu proizvodnje
(čišćenje,sanitacija, vanjsko pranje, sredstva za pranje).
sanitarne otpadne vode koje po sastavu odgovaraju komunalnim otpadnim

vodama
Recepijent svih otpadnih voda je zatvorena nepropusna septička jama koja se redovno
čisti, odnosno prazni od strane ovlaštenih preduzeća.
32
8. LISTA SIROVINA I POMOĆNIH MATERIJALA, UKLJUČUJUĆI
HEMIJSKE SUPSTANCE I GORIVO (NAZIV SIROVINE,
GODIŠNJA POTROŠNJA, POTROŠNJA PO JEDINICI
PROIZVODA, UKUPNI GODIŠNJI TROŠAK, OPIS KOMPONENTI
ILI OSOBINA SA ZNAČAJNIM EFEKTIMA PO OKOLIŠ, METODA
NABAVKE, SKLADIŠTENJA I TRANSFERA)
8.1. UKAPLJENI NAFTNI PLIN (UNP)
Ukapljeni naftni plin (UNP) je smjesa zasićenih ugljovodonika propana i butana

(njegovih izomera) te raznih primjesa: propana, butana, etana. Pri normalnim uslovima
je u gasovitom stanju i teži je od zraka, a prelazi u tečno stanje pri pritisku od 1,7 do
7,5 bar. Neotrovan je, bez boje i mirisa stoga mu se pri proizvodnji dodaje odorans za
otkrivanje u slučaju propuštanja instalacija. Shodno JUS N.S8.003, JUS Z.CO.010 i JUS
Z.CO.012 plinska propan-butan smjesa ima sljedeće karakteristike:
Tabela 7.1. Fizičko - hemijske karakteristike propan butana
Propan Butan
Hemijska formula C3H8 C4H10
Molekulska masa g/mol 44,097 58,124
Sadržaj ugljika % 81,7 82,7
Sadržaj vodika % 18,3 17,3
Relativna gustoća plina u odnosu na zrak na 15° C i 1.552 2.090

1013 mbar
Tačka ključanja na 1013 mbar °C - 42,2 -0,5
Tačka smrzavanja °C -186 -150
Tačka rosišta °C -42 -1
Kritična temperatura °C 96,80 152,3
Kritični pritisak bar 42,40 34,70
Gustoća na kritičnim parametrima kg/l 0,226 0,226
Gustoća tekuće faze na t = 15°C kg/l 0,507 0,583
33
Gustoća plinske faze na t = 0°C i p = 1013 mbar kg/m3 2,004 2,703
Donja toplinska moć kJ/kg 46347 45720
Donja 'toplinska moć kJ/m3 92863 120998
Potrebna količina zraka za sag. l m3 plina m3 23,86 31,02
Potrebna količina kisika za sag. l m3 plina m3 5,00 6,5
Temperatura paljenja °C 500 429
Najveća temperatura izgaranja sa zrakom °C 1925 1895
Najveća temperatura izgaranja sa kisikom °C 2850 2850
Donja granica eksplozivnosti (plin sa zrakom) % 2 1,7
Gornja granica eksplozivnosti (plin sa zrakom) % 9,5 8,5
Donja granica eksplozivnosti (plin s kisikom) % 2 1,7
Gornja granica eksplozivnosti (plin s kisikom) % 55 49
Stehiometrijski odnos 4,6 3,6
Maksimalni pritisak eksplozije bar 8,58 8,58
Maksimalna brzina plamena cm/s 38,5 38
Temperaturni razred T2 T2
Eksplozivna grupa plinova A A
U krugu predmetne punionice plina,ukapljeni naftni plin (UNP) čuva se u tri nadzemna
cilindrična spremnika zapremine po 100 m3. Nadzemni spremnici postavljeni na
odgovarajuće temelje, na otvorenom prostoru.
Čelične boce sa UNP-om, čuvaju se u dijelu skladišnog objekta površine 12,25 m2, gdje
je omogućeno prirodno provjetravanje. Boce kapaciteta 2 - 35 kg se uskladištavaju na
ravnom terenu. Pritisak u bocama kreće se u intervalu od 6 do 10 bar-a. Na vrhu punih
boca postoji stalni „plinski“ prostor, jer se boce nepune do vrha tekućinom.
U krugu punionice nalazi se rezervoar za toplifikaciju poslovnih prostorija objekta

poslovne zgrade u koji se skladišti UNP-a. Skladištenje UNP-a je uobičajeno u grijnom
periodu i vrši se pretakanjem UNP-a auto-cisternom.
Ukoliko dođe do istjecanja UNP-a na skladišnom spremniku čiji su uzroci zatajenje

ventila sigurnosti na skladišnim spremnicima uslijed ne baždarenja istih u propisanom
roku. Ne otvaranje ventila sigurnosti vodi ka prepunjavanju skladišnog spremnika,
uslijed povećanja vanjske temperature i povećanja plinske faze može doći do pucanja
34
spremnika, nagle ekspanzije UNP-a i eksplozije. Takođe, moguće je istjecanje plina na
prirubničkim spojevima uslijed oštećenih ili dotrajalih zaptivki,
potrebno je slijediti slijedeću proceduru:
1. odmah pristupiti zatvaranju (izoliranju) spremniku zatvaranjem ventila na

pripadajućem cjevovodu,
2. upozoriti druge uposlenike na pojavu izvanredne situacije,
3. aktivirati mlaznice za hlađenje spremnika,
4. obustaviti sve tehnološke operacije na lokaciji,
5. pristupiti otklanjaju uočenog uzroka istjecanja plina.
Ukoliko je došlo do istjecanja plina, pojave plamena i eksplozija potrebno je preduzeti

slijedeće:
1. odmah pristupiti gašenju, zatvaranjem pripadajući ventila, aktivirati mlaznice za

hlađenje spremnika, gašenje izvoditi vanjskim hidrantima,
2. upozoriti ostale uposlene, koji moraju pristupiti gašenju, ako se požar ne može
ugasiti raspoloživim sredstvima i ljudstvo i ukoliko prijeti njegovo proširenje,
obavjestiti vatrogasce, hitnu pomoć i policiju o nastaloj situaciji i obimu nesreće,
3. pri pojavi eksplozija potrebno je aktivirati mlaznice za hlađenje spremnika i izvršiti
evakuaciju administrativnog osoblja, gašenju i saniranju dijelova pogona smije se
pristupiti nakon prestanka eksplozija.
Upravljanje izvanrednim situacijama na pretakalištu mogu se kao i kod skladišnih

spremnika podijeliti na plan pri istjecanju plina iz spremnika vozila za istakanje UNP-a i pri
požaru na vozilu za prijevoz opasnih materija.
Pri istjecanju UNP-a iz spremnika vozila potrebno je:
1. prekinuti proces istakanja UNP-a zatvaranjem ventila na pretakalištu

2. pokušati zatvoriti nastalu pukotinu, drvenim ili plastičnim čepom koristeći alat koji
ne iskri,
3. ukoliko to nije moguće aktivirati mlaznice za hlađenje cisterne,
4. obavjestiti odgovornu osobu koja će o nastalom incidentu obavjestiti policiju i
vatrogasce.
Ukoliko je došlo do pojave požara na vozilu za prijevoz opasnih materija potrebno je

poduzeti slijedeće:
1. odmah pristupiti gašenju aparatima za početno gašenje požara aktivirati

mlaznice za hlađenje spremnika,
2. obavjestiti odgovornu osobu koja će o nastalom incidentu obavjestiti policiju i
vatrogasce.
Po dolasku vatrogasne jedinice rukovođenje akcijom gašenja požara preuzima član

vatrogasne ekipe. Sve uposlene potrebno je upoznati sa propisanim mjerama i postupcima u
incidentnim situacijama prema Programu obuke.
35
7.2. ARGON (KOMPRIMOVANI)
Hemijska formula: Ar. Sastav: prema JUS H. F1. 0. Agregatno stanje: gas. Boja:
bezbojan gas. Miris: nikakva opomena putem mirisa. Klasa opasne materije:
ADR/RID broj: Klasa 2, cifra 1A,
ADR/RID br. opasnosti: 20,
UN-broj: 1006,
oznaka ADR: list opasnostil 2; negoriv, neotrovan gas.
Komprimovani argon nema toksično djelovanje na čovjeka. Velike koncentracije Ar

mogu prouzrokovati gušenje. Simptomi mogu biti gubitak sposobnosti kretanja i svijesti,
žrtva ne primjećuje gušenje. Kategorija (stepen) zapaljivosti: nije zapaljiv, zagušljivac.
Sredstvo za gašenje: sva poznata sredstva za gašenje mogu biti upotrebljena. Granice
eksplozivnih smješa: nema (donja/gornja). Tačka topljenja: -189° C (na 1.013 bar).
Tačka ključanja: -186° C (na 1.013 bar). Kancerogenost: ne. Djelovanje požara može
prouzrokovati pucanje (eksploziju) posude. Ne polimerizuje.
Slika 10. Boca sa komprimovanim argonom
Argon se čuva u specjalnim bocama težine do 30 kg, ispod nadstrešnice tehničkih

plinova, koja je udaljena cca 11 m od objekta „punionice“, na dobro provjetrenom
prostoru.
36
7.3. ACETILEN (RASTVOREN)
Naziv materije: acetilen (disugas). Hemijska formula: C2H2. Sastav: JUS H. F1. 020.
Agregatno stanje: gas. Boja: bezbojan gas. Miris: ima miris bijelog luka. Klasa opasne
materije:
ADR/RID-broj Klasa 2, Broj 4 F,
ADR/RID br. opasnosti: 23,
UN-broj: 1001,
oznaka prema ADR: list opasnostil 3: gorivi gas.
Zapaljivost materije: veoma zapaljiv. Sredstvo za gašenje: sva poznata sredstva za

gašenje mogu biti upotrebljena. Granice eksplozivnih smješa, donja/gornja (vol. % u
vazduhu): 2,4 -83. Tačka topljenja: -80,8 °C (na 1.013 bar). Tačka ključanja: -84 °C (na
1.013 bar). Kancerogenost: ne. Radioaktivnost: ne. Ostala opasna svojstva materije:
Acetilen je lakši od vazduha. Može se sakupiti u zatvorenim prostorima, naročito ispod
tavanice. Postoji rizik od eksplozije pri isticanju iz posude. Djelovanje požara može
prouzrokovati pucanje/eksploziju posude. Sa vazduhom može da stvori eksplozivnu
smjesu. Kod visokih temperatura ili pritisaka ili uz prisustvo katalizatora može se burno
razložiti. Sa bakrom, srebrom i živom stvara eksplozivne acetilide. Ne koristiti se nikakva
legura sa više od 70% bakra. Rastvoren je u rastvaraču koji se nalazi u poroznoj masi.
Sa materijama koje podspješuju gorenje može burno da reaguje. Ne polimerizuje.
ČUVANJE: Acetilen se čuva u specjalnim bocama zapremine 30-40 litara, unutar

skladišta tehničkih gasova, na dobro provjetrenom prostoru. Uskladištava se na način da
se onemogući prodiranje vode u posudu sa gasom. Oprema je propisno uzemljena.
Izbjegava se kontakt sa čistim bakrom, živom, srebrom i mesingom koji sadrži više od
70% bakra. Pri čuvanju, boce sa gasom se drže daleko od izvora paljenja, uključujići
elektrostatičko pražnjenje. Prilikom skladištenja drži se daleko i od oksidirajućih gasova i
materijala koji podspješuju gorenje.
Boce sa gasom acetilena čuvju se u čeličnim bocama zapremine 30-40 litara, u skladištu
tehničkih plinova, na dobro provjetrenom mjestu, pri temperaturi nižoj od 50º C.
7.4. KISIK (KOMPRIMOVANI)
Hemijsko ime, formula: kisik, O2. Sastav: JUS H. F1. 010. Agregatno stanje: gas. Boja:
bezbojan gas. Miris: nikakva opomena putem mirisa. Klasa opasne materije:
37
ADR/RID-broj Klasa 2, cifra 1 O,
ADR/RID br. opasnosti 25,
UN-Broj 1072
Oznaka ADR: list opasnostil 2: negoriv, neotrovan gas.
List opasnosti 05: materijal koji potpomaže paljenje.
Opasne komponente: nema. Toksičnost materije: proizvod nema toksično djelovanje na

čovjeka. Dugotrajno udisanje koncentracija preko 75% može da prouzrokuje mučninu,
osjećaj vrtoglavice, kašalj sa gušenjem i grčeve. U radnoj sredini potrebno je izbjegavati
atmosferu obogaćenu kiseonikom (> 23%). Kategorija (stepen) zapaljivosti: nije
zapaljiv, potpomaže gorenje. Sredstvo za gašenje: sva poznata sredstva za gašenje
mogu biti upotrebljena. Granice eksplozivnih smješa (donja/gornja): nema. Tačka
topljenja: - 219 ° C (na 1, 013 bar). Tačka ključanja: - 183° C (na 1, 013 bar).
Kancerogenost materije (klasifikacija): nije kancerogana. Radioaktivnost: ne.
Ostala opasna svojstva materije: gas je teži od vazduha, može se sakupiti u zatvorenim
prostorima, naročito na podu ili u nižim prostorijama, sa gorivim i redukcionim
sredstvima burno da reaguje, jako oksidiše organske materije. Rizik od eksplozije postoji
kod isticanja na organske građevinske materijale (drvo, asfalt...). Pospješuje
sagorjevanje. Djelovanje požara može prouzrokovati pucanje/eksploziju posude. Ne
polimerizuje. Kod skladištenja sa gorivim gasovima ili materijalima drži se na propisnoj
udaljenosti od drugih.
SKLADIŠTENJE: Tehnički plin – kisik, skladišti se u čeličnim bocama kapaciteta 30-40

litara u natkrivenom dijelu skladišta tehničkih plinova, tj. prostoru koji je dobro
provjetren. Čuva se daleko od izvora paljenja, uključujući elektrostatičko pražnjenje.
Čelične boce skladište se na dobro provjetrenom mjestu, na temperaturi nižoj od 50º C.
7.5. DUŠIK (AZOT)
Hemijska formula: N2. Sastav: prema JUS H. F1. 012. Dušik je neotrovan plin, bez boje i
mirisa, negoriv i inertan, lakši je od zraka (odnos gustine plin/zrak=0,967 pri p=1 bar,
t=15 º C. Dušik imanjuje sadržaj kisika u zraku, odnosno potiskuje zrak. Djeluje
ugušujuće i bez upozorenja. Opasnost od gušenja može se nastati u blizini otvora
rezervoara ili pri naginjanju rezervoara. Ispareni, hladni dušik je teži od zraka i može se
nakupiti u području bliže podu prostorije ili u prostorijama koje leže niže.
Zbog niže temperature ključanja, može kondenzovati kisik iz okolnog zraka. Na ovaj
način u otvorenim rezervoarima s tečnim dušikom mogu nastati neželjena nakupljanja
kisika. Nakupine kisika se lijepe za vanjski zid neizoliranih dijelova – npr. Cijevovodi
38
ispunjeni dušikom. Zbog toga se metalni zamrznuti dijelovi koji su u kontaktu sa
okolnim zrakom moraju izolovati samo sa negorivim materijalima.
Klasa opasne materije: ADR/RID-broj: klasa 2, cifra 1A,
ADR/RID br. opasnosti 20
UN-broj 1066
Oznaka prema ADR: list opasnosti 2: negoriv.
Granice eksplozivnih smješa (donja/gornja): nema. Tačka topljenja: -210° C (na 1.013
bar). Tačka ključanja: -196° C (na 1.013 bar).
Dušik - tehnički plin, skladišti se u čeličnim bocama kapaciteta do 30 kg, u natkrivenom

dijelu skladišta tehničkih plinova, tj. prostoru koji je dobro provjetren.
7.6. UGLJIČNI DIOKSID
Ugljični dioksid je bezbojan nezapaljiv plin, djeluje inertno, utekućen i sa netralno do

blago kiselkastim mirisom (ukusom). Djeluje ugušujuće kada u zatvorenoj prostoriji
potisne kiseonik. Koncetracija 3-5 Vol % ugljičnog dioksida u zraku može da izazove
nadražaje centra za disanje, a koncetracija 7-10 Vol % ugljičnog dioksida u zraku
dovodi do gubitka svijesti.
Ugljen dioksid je teži od zraka (odnos gustine uglj. dioksid/zrak= 1,53). Pri oslobađanju
se hladi ispod temperature sublimacije (-78,5° C) i tada nastaje “suvi led”. U slučaju
lokalnog nagomilavanja ugljen-dioksida u prostorijma postoji opasnost od gušenja. Zbog
mogućnost nastanka statičkog elektriciteta, pri upotrebi ukapljenog ugljen-dioksida,
skladišni spremnici i cjevovodi su propisno uzemljeni.
Ugljični dioksid čuva se odgovrajućim posudama-bocama kapaciteta od 6 do 30 kg, u

natkrivenom dijelu skladišta tehničkih plinova, tj. prostoru koji je dobro provjetren.
39
9. IZVOR VODOSNABDIJEVANJA, UKUPNU POTROŠNJU VODE I
POTROŠNJA PO JEDINICI PROIZVODA, IZVORE ENERGIJE,
UKUPNA POTROŠNJA I POTROŠNA PO JEDINICI PROIZVODA
Snabdjevanje ispravnom sanitarnom vodom i vodom za protivpožarne potrebe

za kompleks punionice plina ISTRABENZ PLINI d.o.o.Breza, Podružnica Tešanj na
lokaciji Kraševo, ostvareno je priključkom na javnu vodovodnu mrežu Izvorišta Kraševo
u nadležnosti JP RAD Tešanj. Voda se upotrebljava za sanitarne potrebe, kvašenje i
pranje otvorenih manipulativnih površina u krugu punionice plina, te za potrebe zaštite
od požara - snabdijevanje vanjske hidrantske mreže sa pritiskom od 3 bara.
Potrošnja tj. količina utrošene vode evidentira se preko vodomjernog pokazivača -

vodomjera. Sanitarna voda je odvojena od priključka hidrantske mreže te se i njena
potrošnja evidentira odvojeno od potrošnje hidrantske mreže. Srednja godišnja
potrošnja vode podrazumejva količinu od oko 110 m3 vode.
Za potrebe punionice plina koristi se električna energija, neophodna za pokretanje

elektroenergetskih uređaja i postrojenja, za osvetljavanje radnih prostorija unutar
namjenskih objekta kao i prostora u neposrednoj okolini istih. Priključak na
elektroenergetsku mrežu, izveden je prema uslovima nadležne elektrodistribucije.
Srednji godišnji utrošak električne energije za kompleks punionice plina iznosi cca 25
100 kWh.
Potrošnja
el.energije Potrošnja Proizvodnja
KW/h vode u m³ kg
Januar 3.151 9 3.850
Februar 2.768 10 3.620
Mart 2.625 11 3.500 5.000
April 2.327 9 3.450 4.000
Maj 2.355 6 3.450 3.000
Juni 2.062 9 3.250 2.000 Potrošnja el.energije KW/h
Juli 2.215 9 3.400 1.000 Potrošnja vode u m³
August 2.531 9 3.430 0
Septembar 2.571 10 3.440 Proizvodnja kg
Septembar
Novembar
Decembar
Mart
Maj
August
Januar
Februar
Oktobar
April
Juni
Juli
Oktobar 3.281 11 4.100

Novembar 2.978 4 3.640
Decembar 3.109 7 4.220
Ukupno: 31.973 104 43.350
Tabela i grafikon potrošnje vode i el.energije u odnosu na proizvodnju 2011. godine
Za toplifikaciju poslovne zgrade koristi se propan butan plin, i njegova potrošnja u toku
grijene sezone iznosi 3.000 kg u 2011. godini.
40
10. MJERE ZA ODRŽAVANJE I ČIŠĆENJE OPREME
Osnovne mjere za održavanje i čišćenje opreme instalirane unutar kompleksa

punionice plina i skladišta tehničkih plinova su:
standardne mašinske, elektro i gromobranske instalacije potrebno je perodično

pregledati, tj. moraju biti atestirane i ispitani od strane ovlaštene institucije,
pristupni putevi i manipulativne površine unutar kruga punionice UNP-a i skladišta

tehničkog plina redovno se čistite i peru vodom,
snabdijevanje UNP-om i tehničkim plinom osigurani su preko ovlaštenog dobavljača

uz poštovanje svih propisa i normativa važećih za ovu vrstu energenata.
radi sprečavanja posljedica nestručnog rukovanja postrojenjem i instalacijama

dozvoljeno je rukovanje samo ovlašćenom i osposobljenom licu, a na vidnim
mjestima istaknuta su odgovarajuća uputstva za rukovanje kao i potrebna
upozorenja i zabrane (Prilog 13 Izvještaji o osposobljenosti uposlenika).
plinovi se dopremaju preko distributera ovlaštenih za transport zapaljivih i

eksplozivnih materija, specijalnim namjenskim vozilima-autocisternama, tako da ne
postoji opasnost od eventualnog ispuštanja u okolinu. Istakanje UNP-a u nadzemne
spremnike (postavljeni prema važećim propisima za ovu vrstu opreme), punjenje
čeličnih boca UNP-om, te skaldištenje tehničkih plinova vrši se uz striktno poštovanje
određenog protokola i pridržavanje mjera zaštite od požara i eksplozija.
za sprečavanje eventualnih akcidentnih situacija i regulisanja ponašanja zaposlenog

osoblja u slučajevima oštećenja, havarije postrojenja, instalacije i prateće opreme,
pridržava se svih mjera zaštite i definisanih postupaka ponašanja u uputstvima za rad
i održavanje proizvođača opreme i sredstava, internim uputstvima korisnika, kao i
mjera zaštite na radu i protivpožarne zaštite predviđenih odgovarajućim pravilnicima.
elaboratima, planovima, zakonskim aktima i drugim važećim propisima.
prostor na kojem se nalaze nadzemni spremnici sa UNP-om, skladište i punionica plin

adekvatno je označen postavljenim tablama upozorenja i zabrane sa sledećim
natpisima:
41
ZABRANJENO PUŠENJE I PRISTUP OTVORENIM PLAMENOM,
OPASNOST OD POŽARA I EKSPLOZIJA,
OBAVEZNA UPOTREBA ALATA KOJI NE VARNIČI,
STOP! CISTERNA PRIKLJUČENA (KOD ISTAKANJA PLINA).
Slike (Priog 14) 1.2.3.4.5.
postojeću višekomorna septička jamu održava se u funkcionalnom stanju, tj.

periodično se vrši njeno čišćenje.
nadzemni cilindrični spremnici za uskladištenje TNP-a i druge plinske instalacije

atestirani su i ispitani na probni pritisak, kompaktnost izolacije i zaštićeni od
korozije shodno zakonskim propisima (Prilog 15 Rješenja o upotrebi)
Ispitivanja posude zračnog kompresora vrši se periodično u skladu sa Zakonom i

pravilnicima te nalogom termoenergetskog inspektora (Prilog 16)
Baždarenje i ispitivanje čeličnih plinskih boca vrši se svake 5 godine (Prilog 17)
Pregled i kontrola uređaja auto skida vrši se u skladu sa Zakonom i Pravilnicima te

preporukama inspektora (Prilog 18, postavljena nova oprema)
11. OPIS POSTOJEĆEG MONITORINGA
U toku dosadašnjeg rada punionice plina ISTRABENZ PLINI d.o.o. Breza,

Podružnica Tešanj na lokaciji Kraševo izvršeno je djelimično praćenje stanja okoliša -
analiza otpadnih voda koje se emituju sa radnih i manipulativnih površina, monitoring
kvaliteta zraka, kvalitativno-kvantitativna analiza zemljišta, mjerenje buke,
meteoroloških parametara itd.
U cilju utvrđivanja postojećeg stanja okoliša na lokalitetu punionice plina ISTRABENZ

PLINI d.o.o. Breza, Podružnica Tešanj, na lokaciji Kraševo, od strane „INZIO“ d.d. Tuzla
u periodu 03./04.06.2012. godine izvršeno je mjerenje imisionih koncentracija
relevantnih pokazatelja kvaliteta zraka a mjerenje ukupnog nivoa buke koja se emituje
42
u okolinu prilikom odvijanja uobičajenih aktivnosti unutar kompleksa punionice i
skladišta plina vršeno je od strane Instituta za građevinarstvo „IG“ d.o.o. Banja Luka u
periodu 25./26.06.2009. godine (Prilog 19 Rezultati mjerenja buke)
Mjerenje kvaliteta zraka i ukupnog nivoa buke u krugu kompleksa punionice i skladišta
plina, izvršeno je pri normalnom radu postrojenja na definisanim mjernim mjestima.
12. OPIS POSTOJEĆIH MJERA PREVENCIJE NASTANKA EMISIJA,

POSTOJEĆIH MJERA ZA SVOĐENJE UPOTREBE SIROVINA, VODE I
ENERGIJE NA MINIMUM, OPIS KONAČNOG TRETMANA OTPADNIH
TOKOVA (PREŠIŠĆAVANJE I KONAČNO ZBRINJAVANJE) I
NJIHOVO USPOREDBA SA ONIM DATIM U NAJBOLJOJ
RASPOLOŽIVOJ TEHNOLOGIJI
12.1. ZAŠTITA OD BUKE
Na prostoru pretakališta i punionice plina buka se pojavljuju u periodičnim i

kratkotrajnim intervalima pri radu pumpnog postrojenja i kompresora. Izvor buke
predstavljaju i motorna vozila koja pristupaju na plinsku stanicu radi snabdijevanja UNP-
om.
Obzirom na udaljenost postrojenja punionice plina u odnosu na susjedne objekte

stanovanja (privtne kuće) i nizak intezitet buke koji se prenosi u bližu okolinu, shodno
Zakonom o zaštiti od buke ZDK ( «Sl.novine ZDK» 02/08) i Pravilniku o dozvoljenim
granicama intenziteta zvuka i šuma („Službeni glasnik SR BiH“ br. 46/89), ne očekuje se
prekoračenje graničnog nivoa buke u okoliš.
Uređaji tj. postrojenja koja emituju buku konstruisani su tako da u spoljnu sredinu ne
prenose buku preko dozvoljenog nivoa. (Prilog 20 Osnovne karakteristike kompresora)
Negativan uticaj buke na bližu okolinu se ne očekuje u nedozvoljejnoj mjeri pa se i ne

predlažu dodatne zaštitne mjere.
43
12.2. UPRAVLJANJE OTPADOM
Komunalni čvrsti otpad (ostaci od hrane, biorazgradivi otpad, te papirna, staklena, PVC
ambalaža, miješani otpad i sl.) koji se produkuje unutar kompleksa punionice plina
sakuplja se u tipski kontejner zatvorenog tipa. Ovaj metalni kontejner zapremine 1 100
litara, postvljen je na nepropusnoj asfaltnoj podlozi u neposrednoj blizini objekta
upravne zgrade.
Slika 11. Tipski kontejner za sakupljanje komunalnog otpada
Od ostalih otpadnih komponenti koje se pojavljuju u krugu punionice plina možemo

svrstati i mulj iz nepropusne septičke jame koja prihvata fekalne vode iz mokrog čvora.
Navedene vrste otpadnih komponenti shodno Pravilniku o kategorijama otpada sa

listama («Službene novine Federacije BiH» br. 09/05) ne svrstavaju se u opasni otpad.
Za propisno zbrinjavanje ovog otpada obezbjeđen je ugovor sa ovlaštenim komunalnim

preduzećem, koje nakupljeni otpad preuzima i prevozi do mjesta konačnog odlganja, na
lokalnu deponiju.
12.3. ZAŠTITA ZEMLJIŠTA
U toku rada pogona punionice plina, zagađenje zemljišta može se pojaviti kao posljedica
nekontrolisanog prolijevanja opasnih i štetnih materija kao štu dizel gorivo, istrošena
motorna ulja, akumulatorske tekućine (u slučaju mehaničkog oštećenja kućišta
akumulatora) iz motornih vozila koja pristupaju na poslovnu parcelu ili nepropisnim
odlaganjem čvrstog otpada na otvorene površine.
Prekrivanjem otvorenih manipulativnih površina nepropusnim slojevima asfalta i betona,

te postavljanjem kontejnera za sakupljnaje komunalnog otpada, čišćenjem i posipanjem
pijeskom i sitnim kamenom slobodnih otvorenih mnipulativnih površina, opasnosti
44
zagađenja zemljišta od ovih materija su svedene na minimum.
12.4. ZAŠTITA VAZDUHA
Mogućnost nastajanja i podizanja prašine sa otvorenih manipulativnih i skladišnih

površina u krugu punionice plina je ograničena i minimizirna jer su iste prekrivene
asfaltnim ili betonskim slojem.
Kao što je naprijed navedeno na posmatranoj lokaciji vrši se samo pretakanje i

distribucija UNP-a, i distribucija tehničkih plinova. Prilikom obavljanja pretakanja u
tipske čelične boce, tačnije prilikom spajanja i otpajanja boca nakon završenog
pretakanja, u zrak se mogu emitirati manje količine plina iz pretakačkog crijeva. To
znači da se emisija događa samo povremeno zbog diskontinuiranosti procesa, ili u
slučaju neispravnosti plinskih instalacija. Ove neznatne koncetracije plina se u zraku
obično i brzo razrijede, tako da nema značajnog utjecaja na okoliš, floru i faunu, a kako
UNP nema toksična svojstva, nepostoje ni nepovoljni utjecaji na vodu i zemljište.
Uzimajući u obzir da je propan-butan plina teži od zraka, da bi se spriječilo njegovo

nakupljanje iznad same površine tla, sve otvorene površine u neposrednoj blizini
objekta punionice i nadzemnih spremnika plina su asfaltirane i uređene bez udubljenja.
Samo u slučaju akcidenta, ukoliko bi došlo do isticanja većih količina plina, mogu se
javiti veći problemi kao što su požar i eksplozije.
Uzrok zagađenja zraka na lokaciji punionice plina predstavljaju motorna vozila koja
pristupaju na plinsku stanicu, odnosno koja se snabdijevaju ukapljenim naftnim plinom i
koriste ostale usluge punionice plina. Obzirom na trenutni kapacitet punionice plina, u
normalnim okolnostima ne predviđa se prekomjerno zagađenje vazduha otpadnim
gasovima koje emituju motorna vozila.
Pored otpadnih gasova koje oslobađaju motorna vozila, na lokalitetu punionice

plina, u zimskom periodu pojavljuje se i otpadni gas koji se emituju iz objekta
plinskog bojlera –kotlovnice (sagorjevanje energenta – ukapljeni naftni plin), a za
potrebe zagarijavanje prostorija unutar upravne zgrade. U cilju kontrole kvaliteta
otpadnih gasova koji se emituju iz kotlovničkog postrojenja, Investitor će
periodičnio obavljati mjerenje emisije otpadnih gasova (standardnih polutanata
definisanih važećim podzkonskim aktima što će doprinijeti zaštiti tj. poboljšanju
kvaliteta zraka na lokaciji punionice plina).
45
12.5. ZAŠTITA VODA
Na užem području punionice plina trenutno nije izgrađena javna kanalizaciona mreža.
Za propisnu dispoziciju fekalnih voda iz objekta mokrog čvora izgrađen je poseban
seperatni sistem koji ove otpadne vode odvodi u sabirni šaht a odatle direktno u
nepropusnu septičku jamu bez preljeva. Ovaj objekat za prihvat otpadnih voda se
redovno čisti odnosno održava u funkcionalnom stanju.
U toku obavljanja navedenih djelatnost pretakanja odnosno skladištenja i distribucije

UNP-a i tehničkih plinova u krugu kompleksa „punionice“, ne produkuju se otpadne
tehnološke vode. U objektima i na otvorenim povšinama ne čuvaju se tečna goriva,
sredstava za podmazivanje i dr. opasne i agresivne supstance koje bi mogle dovesti do
zagađenja podzemnih i površinskih voda.
Za tretman i dispoziciju otpadnih oborinskih i zauljenih voda sa otvorenih manipulativnih

površina u krugu punionice plina odnosno nadstrešnice s automatima za utaknje
ukapljenog naftnog plina u rezervoare motornih vozila, planirana je ugradnja jednog
seperatorskog prečistača. Seperatorski prečistač je potrebno projektovati tako da se
omogući zadovoljavajući kvalitet efluenta koji se dalje odvodi i ispušta u recipijent.
12.6. NAJBOLJE RASPOLOŽIVE TEHNIKE – BAT (“BEST AVAILABLE

TECHNIQUES”)
U ovom slučaju (skladištenje i pretakanje propan-butana), najbolje raspoložive

tehnologije koje definiraju najefektniji i najnapredniji sistem razvoja aktivnosti i
načina rada koji ukazuje na praktičnu pogodnost primjena određenih tehnologija u
cilju sprečavanja, tamo gdje to nije izvodljivo, smanjenje emisija u okoliš, su one
koje su definirane u Reference Document on Best Available Techniques for the
Waste Treatments Industries, August 2006. i Reference Document on Best Available
Techniques in Common Waste Water and Waste Gas Treatment / Management
Systems in the Chemical Sector, February 2003., a odnose se na otpad i otpadne
vode.
Na osnovu definicija ovih BAT-ova ali i odredaba zakonskih i pozakonskih akata,

određene su norme i standardi za poređenje sa planiranim mjerama prevencije
nastanka emisija otpadnih tokova za Podružnicu Tešanj.
U narednoj tabeli (12.1)daje se prikaz svih očekivanih emisija uz planirane mjere

prevencije, konačan tretman i usporedba sa nabolje raspoloživim tehnologijama
(BAT-ovi).
46
R/br. Očekivane Planirane mjere Konačan Usporedba sa BAT-ovim i
emisije prevencije tretman važećim propisima
1. OTPAD
1.1. -U skladu sa Zakonom o

upravljanju otpadom („Sl.novine
FBiH“, broj 33/03 i 72/09),
Kontrola produkcije, Sklopiti ugovor sa -U skladu sa Uredbom o
-Pravilno privremeno firmom selektivnom prikupljanju i
odlaganje, koja je ovlaštena označavanju otpada („Sl.novine
-Preuzimanje od ovlaštene za FBiH“, broj 38/06),
Papirni otpad firme zbrinjavanje ove - Pravilnikom o uslovima za
(reciklaža). vrste prenos obaveza upravljanja
otpada. otpadom sa proizvođača i
prodavača na operatera sistema
za prikupljanje otpada
(„Sl.novine FBiH“, broj 9/05).
1.2. - U skladu sa Zakonom o

Sklopiti ugovor sa upravljanju otpadom („Sl.novine
-Kontrola produkcije, firmom FBiH“, broj 33/03 i 72/09) i
Komunalni -pravilno privremeno koja je ovlaštena Pravilnikom o uslovima za
otpad odlaganje za prenos obaveza upravljanja
zbrinjavanje ove otpadom sa proizvođača i
vrste prodavača na operatera sistema
otpada. za prikupljanje otpada
(„Sl.novine FBiH“, broj 9/05).
2. ZRAK
2.1. Emisija iz -Redovna mjerenja emisija Mjerenja vrši Usporedba sa normama iz

gasova ovlaštena Pravilnika o graničnim
plinskog
iz dimnjak kotlovnice, organizacija vrijednostima emisije u zrak iz
bojlera- -Redovno održavanje i postrojenja za sagorijevanje („Sl.
kotlovnice remont, Novine FBiH“, broj 12/05).
3. OTPADNE VODE
3.1. Sanitarne Redovno čišćenje i Zaključiti ugovor sa -Identifikacija tokova otpadnih

pražnjenje nepropusne ovlaštenom voda prema njihovim
otpadne
septičke jame organizacijom za stupnjevima zagađenja.
vode čišćenje i odvoz
ovog otpada
3.2. Izgraditi prihvatni -Identifikacija tokova otpadnih

šaht za oborinske voda prema njihovim
-Redovno mjerenje, vode stupnjevima zagađenja.
ispitivanje oborinskih voda
u prihvatnom šahtu, Zaključiti ugovor sa Odvajanje zauljene vode koja se
ovlaštenom skuplja sa manipulativnih površina i
Oborinske organizacijom za
- Redovno čišćenje i njihov dalji tretman.
vode sa pražnjenje nepropusne čišćenje i odvoz
krovova i septičke jame, ovog otpada
manipulativnih
- Izgradnja bioseperatora Izgradnja
površina (odvajača ulje-voda) bioseperatora
(odvajača ulje-
voda)
4. PRIMJENA SIGURNOSNIH MJERA PRI RADU
47
U cilju sprečavanja:
- Nekontrolisanog isticanja
zapaljivih gasova,
- Nastanka bilo kakvog
izvora Primjena odredaba iz Zakona o
paljenja, prometu eksplozivnih materija,
- Eksplozije rezervoara, Prema internim zapaljivih tečnosti i gasova,
- Eksplozije boca i baterija, dokumentima – („Sl.list SRBiH“, broj 39/89 i
- Ulaska vozila bez ADR interna 36/90), Zakona o zaštiti od
certifikata, kontrola i nadzor i požara i vatrogastvu,( „Sl.novine
Nadzor nad: ovlaštene FBiH“, broj 65/09,), itd.) i
- Ispravnosti hidrantske organizacije internih upustava za rad i
mreže, prema planu. rukovanje materijama i
- Ispravnosti aparata za sredstvima rada.
gašenje,
- Ispravnosti sistema
dojave,
- Ispravnosti el. mreže,
- Ispravnosti boca,
- Ispravnosti instalacija za
punjenje,
- Ispravnog vođenja
tehnološkog
procesa,
- Provođenje propisanih
mjera
zaštite od požara i
eksplozija,
- Ispravnosti svih
mjernoregulacionih
uređaja.
5. BUKA
Redovna periodična Periodično Usporedba sa odredbama

mjerenja ispitivanje Zakona o zaštiti od buke
nivoa buke, prema važeći (“Sl.novine ZDK”,broj 02/08)
- Pravilna upotreba propisima
sredstava koja
emituju buku,
- Redovno održavanje
sredstava
koja emituju buku.
12.1. Mjere očekivanih emisija i poređenje predloženih mjera sa najboljim

raspoloživim tehnologijama
48
13. ANALIZA PODATAKA O POTROŠNJI SIROVINA I EMISIJAMA U
SKLADU SA PROPISIMA O GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA EMISIJA
I PREPORUKAMA DATIM U DOKUMENTU NAJBOLJOJ
RASPOLOŽIVOJ TEHNOLOGIJI
13.1. BUKA I VIBRACIJE
Uzimajući u obzir vrstu djelatnosti koja se obavlja obavlja unutar kompleksa punionice
plina (pretakanje UNP-a, skladištenje i prodaja UNP-a i tehničkih plinova), te izmjerene
nivoe buke na otvorenom prostoru, ne očekuje se prekogranično emitovanje buke u
okoliš, prema najbližim objektima stanovanja – privatnim kućama. Prema Zakonom o
zaštiti od buke ZDK ( «Sl.novine ZDK» 02/08) i Pravilniku o dozvoljenim granicama
intenziteta zvuka i šuma („Službeni glasnik SRBiH“ br. 46/89) najviši dozvoljeni nivo
izražen A-ponderisanim nivoom u dB (A), dat je u Tabeli 12.2.
Tabela 12.2. Najviši dozvoljeni nivoi spoljašne buke
NAMJENA PROSTORA NAJVIŠI DOZVOLJENI NIVOI

SPOLJAŠNJE BUKE db (A)
PERIOD
DAN NOĆ
PODRUČJE ZA ODMOR I REKREACIJU,
BOLNIČKE ZONE I OPORAVIŠTE,
KULTURNO-ISTORIJSKI LOKALITETI, 50 40
VELIKI PARKOVI
TURISTIČKA PODRUČJA, MALA SEOSKA 50 45

NASELJA, KAMPOVI I ŠKOLSKE ZONE
ČISTO STAMBENA NASELJA 55 45
POSLOVNO-STAMBENA PODRUČJA,
TRGOVAČKO-STAMBENA PODRUČJA,
DJEČIJA IGRALIŠTA 60 50
GRADSKI CENTAR, ZANATSKA,

TRGOVAČKA, ADMINISTRATIVNO-
UPRAVNA ZONA SA STANOVIMA, ZONE 65 55
DUŽ AUTOPUTEVA I MAGISTRALNIH
SAOBRAĆAJNICA
70 70
INDUSTRIJSKA SKLADIŠNA I SERVISNA
PODRUČJA I TRANSPORTNI TERMINALI
BEZ STANOVANJA*
* - na granici predmetne zone buka ne smije prelaziti max. dozvoljene

nivoe
49
Po svom značaju obzirom na ograničenost dejstava u konkretnom slučaju, vibracije su
manje izražene u odnosu na buku i aerozagađenje ali u određenim situacijama mogu
predstavljati relevantnu činjenicu u smislu negativnih uticaja. Generisane vibracije su u
suštini posljedica vibriranja tri glavna sistema, koji se mogu opisati kao:
sistem uređaja, kao cjeline, čije sopstvene frekvencije u zavisnosti od tipa

kreću od 1-10 Hz,
sistem elastično obješenih masa sa sopstvenom frekvencijom od 10-20 Hz,
sistem pojedinačnih konstruktivnih sklopova, koji osciliraju na mnogo višim

frekvencijama.
Negativne posljedice vibracija na građevinske objekte ogledaju se prvenstveno u

zamoru materijala, koji dovodi do skraćenja vijeka njihovog trajanja. Efekti vibracija na
čovjeka i druge organizme ogledaju se kroz direktna mehanička dejstva promjenjivog
ubrazanja na pokretne dijelove ljudskog tijela kao i kroz sekundarna biološka i
psihološka dejstva usljed nadražaja i oštećenja nervnih receptora. U ovom domenu ne
postoji veifikovana nacionalna regulativa, tako da je uobičajeno korištenje
internacionalnog standarda ISO 2631 i DIN 4150.
Tabela 12.3. KB-parametri prema DIN 4150
NAMJENA VRIJEME KB-VRIJEDNOST

PROSTORA
RIJETKE
VIBRACIJE
USTALJENE
VIBRACIJE
Čisto stambeno, opšte Dan 0,2 (0,15) 4

stambeno,vikend
naselja, niska gradnja Noć 0,15 (0,1) 0,15
Seoskao područje, Dan 0,30 (0,2) 8

mješovito područje,
centralne zone. Noć 0,20 0,20
Trgovačka zona Dan 0,40 12
(uključeni i biroi) Noć 0,3 0,30
Industrijska područja Dan 0,6 12
Noć 0,4 0,40
50
Ostala područja Dan 0,1 do 0,6 4-12
posebne namjene
Noć 0,1 do 0,4 0,15-0,40
13.2. ZAGAĐENJE VODA
U fazi eksploatacije predmetnog postrojenja, zagađenje podzemnih i površinskih voda

može se očekivati samo kao posljedica:
nefunkcionalnosti i propusnosti postojeće višekomorne septičke jame,
nepropisnog odbacivanja produkovanog komunalnog otpada na otvorene

površine i
nekontrolisanog odvođenja zagađenih oborinskih i zauljenih voda sa

manipulativnih površina u krugu punionioce plina, odnosno nepostaojanja
seperatorskog prečistača za prihvat ovih otpadnih voda.
Meteorolške osnove za kvantifikaciju zagađivača nastalih spiranjem manipualtivnog i

skladišnog platoa zasnivaju se na modelskim zakonitostima koje za osnovu imaju
funkcionalnu zavisnost u odnosu na kapacitet pogona, saobraćajno opterećenje i
strukturu otpadnih komponenti koji se produkuju na posmatarnom lokalitetu.
13.3. ZAGAĐENJE ZEMLJIŠTA
Kod zemljišta kao osnovnog prirodnog elementa, posebno treba istaći da zemljište kao
složeni ekološki sistem reaguje na vrlo male promjene, u kom smislu dolazi i do
degradacije njegovih osnovnih karakteristika. Posebna činjenica nam nameće obavezu
da se za svaki konkretan slučaj istraži veliki broj mogućih uticaja koji se mogu
sistematizovati u dvije osnovne grupe:
zagađenja zemljišta i
degradacija zemljišta.
Obzirom na činjenicu da na navedenom lokalitetu ne postoji izgrađena kanalizaciona

mreža, zaštita podzemnih voda i zemljišta od zagađenja fekalnom otpadnom vodom,
51
riješena je izgradnjom funkcionalne višekomorne vodonepropusne septičke jame u
neposrednoj blizini objekta upravne zgrade. Sve manipulativne površine u krugu pogona
punionice plina su presvučene asfltnim slojem, čime se onemogućava degradacija i
zagađenje zemljišta.
14. SPISAK AKTIVNOSTI I MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA IZ

POGONA I POSTROJENJA I RACIONALIZACIJU POTROŠNJE
SIROVINA I PRIRODNIH RESURSA (VODE I ENERGIJE) U SKLADU
SA NAJBOLJOM RASPOLOŽIVOM TEHNOLOGIJOM I ROKOVE ZA
PREDUZIMANJE PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI I MJERA
14.1. MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA
Uspješnost svakog rješenja u cilju zaštite okoliša obuhvata potpuno analiziranje i

definisanje svih kategorija negativnih uticaja. U tom smislu se uvijek, kao prioritet,
postavlja obaveza o njihovom definisanju u odnosu na osnovne prirodne činioce. Domen
osnovnih prirodnih činilaca sačinjavaju: klima, voda, zrak, tlo, flora, fauna, pejzaž, i
gledano kroz prizmu ekosistema, predstavljaju potpuno uređen i samoregulišući
mehanizam. Svi procesi unutar elemenata ovog složenog sistema se odvijaju na osnovu
zavisnosti jednih od drugih, bilo da se radi o organskim ili neorganskim elementima, u
kom smislu svako postrojenje i tehnološki proces sa svojim specifičnim karakteristikama
u određenim okolnostima može dovesti do poremećaja međusobnih odnosa. Promjene
se kreću od sasvim neznatnih pa do tako drastičnih da pojedini elementi potpuno mogu
izgubiti svoja osnovna obilježja. Sistemski pristup navedenim odnosima kroz analizu
kriterijuma odnosno u većini slučajeva daje zadovoljavajuće rezultate, ali samo kod
njihove objektivne kvantifikacije i doslednog poštovanja međusobnih odnosa.
U smislu iznesenih činjenica kao polazna osnova ove analize data je tipologija osnovnih
zagađenja, njihovo porijeklo i moguće djelovanje u smislu poboljšanja. Na osnovu
podataka iz Tabele 13.1 može se zaključiti da se osnovna zagađenja kod posmatranog
postrojenja - punionice plina, mogu pojaviti kao rezultat nepropisne dispozicije
produkovanog komunalnog otpada, nefunkcionalnosti i propusnosti septika za prihvat
fekalnih voda, nepostojanja „seperatorskog prečistača“ za prihvat oborinskih i zauljenih
voda sa otvorenih manipulativnih površina, zatim tehničke neispravnosti spremnika
UNP-a, plinskih, električnih i dr. instalacija, nepridržavanja uputstava o propisnom
rukovanjau i skaldištenju UNP-a i tehničkih gasova i sl. Ova stvarna i potencijalna
zagađenja po količini i svom intenzitetu ne predstavljaju značajne činioce, ali u
određenim uslovima mogu uticati na opštu i nepovoljnu sliku o predmetnom postrojenju
– punionici UNP-a i skaldištu tehničkih plinova.
52
Tabela 13.1. Osnovni oblici zagađenja unutar kompleksa punionice UNP-a
OBLICI ZAGAĐENJA PORIJEKLO

MJERE SMANJENJA
EMISIJA
ZAGAĐENJE Redovno čišćenje i pregled

POVRŠINSKIH I postojeće septičke jame za
Otpadne sanitarne vode
PODZEMNIH VODA prihvat fekalnih voda iz mokrog
vode iz objekta mokrog
čvora;
čvora upravne zgrade;
Izgradnja „seperatorskog
Otpadne oborinske i
prečistača“ za uklanjenja
zauljene vode sa
masnoća i inertnog materijala iz
otvorenih manipulativnih
oborinskih i zauljenih voda sa
površina u krugu
otvorenih površina Otpadne
punionice plina;
obirinske vode koje se
produkuju u krugu punionioce
plina potrebno je prethodno
tretirati u seperatorskom
prečistaču, ostvarujući tako
potreban stepen prečišćavanja
PSP %, a zatim prečišćene kao
efluent zadovaljavajućeg
kvaliteta putem izgrađenog
sistema cjevovoda, odvoditi u
kanalizacionu mrežu kad se za
to steknu uvjeti a do tada u već
izgrađenu nepropusnu septičku
jamu, koja će se redovno čistiti
od strane preduzeća ovlaštenog
za takve poslove
OTPAD Sakupljanje otpadaka u tipske

kontejnere zatvorenog tipa i
odvoz na lokalnu deponiju
Nepropisno odbacivanje
produkovanog organskog i
neorganskog otpadnog
materijala (ostaci od
hrane, razna amblaža,
papir, plastika, staklo i sl.)
53
ZAGAĐENJE ZEMLJIŠTA Odlaganje otpada u tipske
kontejnere koji su postavljeni
Odbacivanje
na nepropusnu podlogu;
produkovanog organskog i
neorganskog otpadnog Propisno uskladištenje plinova i
materijala na otvorene rukovanje sa drugim opasnim i
površine u krugu štetnim materijama;
punionice;
Prekrivanje manipulativnih
Nekontrolisano i slučajno površina nepropusnim
prosipanje tečnih goriva, (betonskim ii asfaltnim) slojem;
motornih ulja i sl. štetnih
Saniranje i ozelenjavanje
materija na propusne
degradiranih površina unutar
površine;
obuhvata punionice plina.
Stalna degradacija
zemljišta od strane vozila i
lica koja pristupaju na
poslovnu parcelu i sl.
ZAGAĐENJE VAZDUHA Periodični pregled, servisiranje i

održavanje u ispravnom stanju
Tehnička neispravnost i
spremnika, boca i plinskih
propusnost spremnika za
instalcija;
UNP, boca za tehničke
plinove i plinskih instalcija; Mjerenje emisije otpadnog plina
u dimovodu kotlovnice,
Prekogranične emisione
vrijednosti zagađujućih Redovno čišćenje površina na
materija u otpadnom gasu otvorenom prostoru u krugu
(dimu) iz kotlovničkog punionice.
postrojenja i motornih
vozila koja pristupaju na
prostor punionice plina.
BUKA Neipravnost kompresora,

pupmnih postrojenja i
Ispravnost i redovan tehnički
sistema izduvnih gasova
pregled sredstava i uređaja koji
od motornih vozila i dr.
emetuju buku najvećeg
sredstava kao
inteziteta.
najdominantnijih izvora
buke.
54
14.2. ROKOVI ZA PREDUZIMANJE PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI I MJERA
Tabela 14.1. Rokovi za preduzimanje predviđenih aktivnosti i mjera
PREDVIĐENA AKTIVNOST /MJERA ROK IZVRŠENJA
1. Za propisnu dispoziciju i fizički tretman septembar 2014.

oborinskih i zauljenih voda koje se emituju sa
otvorenog manipulativnog platoa u krugu
nadstrešnice sa automatima za utakanje
tečnog naftnog plina u rezervoare motornih
vozila, predvidjeti ugradnju „seperatorskog
prečistača“. Seperator masnooća i
suspendovanog materijala projektovati na septembar 2014.
način da se omogući zadovaljavajući stepen
prečišćavanja otpadne vode koja će se nakon
fizičkog tretmana direktno odvoditi u
recipijent. Za efluent koji se ispušta i odvodi iz
seperatorskog prečistača, uspostaviti
kontinuirani monitoring koji podrazumjeva
uzorkovanje i fizičko - hemijsku analizu
otpadne vode.
2. Za zbrinjvanje mulja koji će se sakupljati u

„seperatorskom prečistaču“ a koji je
kategorisan je kao opasna otpadna
komponenta koja se ne mješa sa komunalnim
otpadom, osigurati ugovor sa operaterom
ovlaštenim za upravljanje opasnim otpadom.
55
15. PRIJEDLOG MONITORING PLANA U SKLADU SA PROPISIMA I
ROKOVI ZA PREDUZIMANJE PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI I MJERA
U cilju uspostavljanja kontinuiranog praćenja stanja okoliša u krugu kompleksa

punionice plina ISTRABENZ PLINI d.o.o. Breza, Podružnica Tešanj na lokalitetu Kraševo,
tj. minimiziranja negativnih uticaja na okoliš koji se mogu pojavitu u toku eksploatacije
postrojenja, a u skladu sa važećim propisima iz oblasti zaštite okoliša, neophodno je
vršiti permanentan monitoring osnovnih elemenata okoliša. U „planu monitoringa“
moraju biti definisani sljedeći stavovi:
predmet monitoringa;
parametar koji se osmatra;
mjesto vršenja monitoringa;
način vršenja monitoringa odabranog faktora/vrsta opreme za monitoring;
vrijeme vršenja monitoringa, stalan ili povremen monitoring;
razlog zbog čega se vrši monitoring određenog parametra.
Tabela 15.1. Monitoring okoliša predviđen za postrojenje - punionicu plina
PREDMETMO PARAMETAR KOJI SE MJESTO VRIJEME I RAZLOG ROK

NITORING OSMATRA VRŠENJA NAČIN MONITORINGA
A MONITOR VRŠENJA
INGA MONITORNGA
KVALITET Osnov. fizičko hemijski Na mjestu Dva puta u toku Kontrola kvaliteta Septembar
OTPADNE parametri: pH, T, suspendov. prihvatnog kalendarske godine efluenta, određivanje
VODE - materije, BPK5, HPK, nitriti, šahta po jedan uzorak u uticaja na recipijent; 2012
nitrati, ukupni N, sulfidi, masti i oborinskih i skladu sa
EFLUENTA
ulja, sulfati, fosfati, hloridi drugih voda Pravilnikom
OTPADNI Parametri otpadnog plina Unutrašnjost U skladu sa Kontinuirano praćenje Decembar

PLIN definisani pravilnikom* odvodnika Pravilnikom emisije otpadnog gasa
(dimovoda) jednom godišnje u toku 2012
otpadnog grijne sezone
gasa iz
kotlovničkog
postrojenja
56
BUKA Ukupni 15. minutni ekvivalentni Izvan U skladu sa Ocjena uticaja buke na Kontinuira
nivo buke poslovne Pravilnikom najbliže objekte
no
parcele stanovanja i okoliš.
praćenje
Prema članu 89. Zakona o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH” br. 33/03)
Operator postrojenja je dužan da provodi samomonitoring emisija i uticaja koje pogon i
postrojenje izazivaju. Operator je dužan da obezbijedi provjeru usklađenosti rada
pogona i postrojenja sa zakonskim zahtjevima koju provode stručne institucije svake tri
godine, ukoliko nije drugačije određeno okolinskom dozvolom ili posebnim propisom.
Nedostaci utvrđeni prilikom provjere pogona i postrojenja moraju se odmah sanirati.

Nadležnom ministarstvu podnosi se izvještaj o provjeri i sanacionim mjerama koje se
preduzimaju u slučaju utvrđenih nedostatak
16. MJERE PLANIRANE ZA MONITORING PROIZVODNJE,

NASTANKA OTPADA I EMISIJA
Obzirom na prirodu tehnološkog procesa odnosno aktivnosti koje se odvijaju u

okviru kompleksa punionice UNP-a i skladišta tehničkih plinova, vrstu i količinu
zagađujućih supstanci koje se pojavljuju i emituju u okoliš, mjere planirane za
monitoring elemenata okoliša prikazane su u prethodnom poglavlju (br. 14.). Pored
navedenog „monitoring plana“ koji je planiran za ISTRABENZ PLINI d.o.o.Breza,
Podružnica Tešanj na lokaciji Kraševo, u cilju potpunije zaštite odnosno kontinuiranog
praćenja stanja okoliša na posmatranom lokalitetu, potrebno je sprovoditi i ostale
aktivnosti i mjere:
voditi dnevnik u koji se upisuju podaci važni za odvijanje radnih procesa, a

osobito podaci o: količini i vrsti produkovanog otpadnog materijala, načinu
dispozicije i privremenog čuvanja sakupljenog otpada (dnevno, mjesečno,
godišnje). Sastavni dio dnevnika mora biti: dokumentacija o tehničko-
tehnološkoj opremljenosti punionice plina, zaštitnoj opremi radnog osoblja,
količini utrošenih energenata i hrane, podaci o godišnjoj produkciji i količini
prikupljene sekundrne sirovine i poduzete mjere po nalogu nadležne inspekcije
za zaštitu okoliša,
nadzemne spremnike UNP-a, boce za skladištenje tehničkih plinova, električne,

gromobranske, plinske i dr. instalacije postrojenja punionice kontrolisati i
periodično ispitivati u propisanim rokovima, iste održavati u ispravnom stanju, na
poslovima manipulisanja UNP-om i tehničkim plinovima angažovati stručno
57
osposobljene radnike,
operator postrojenja je dužan da osigura adekvatno održavanje pogona i

redovnu kontrolu rada tehničkih uređaja. U slučaju nesreća koje vode
prekoračenju graničnih vrijednosti emisija operator je dužan odmah preduzeti
sanacione mjere u cilju ponovnog uspostavljanja usklađenosti sa propisima.
Ukoliko nesreća može da prouzrokuje ozbiljnu prijetnju po ljudsko zdravlje ili
okoliš operator je dužan da smanji ili privremeno obustavi rad postrojenja,
za povremeno održavanje i čišćenje„separatorskog prečistča“ (planiran da se

izgradi) i postojeće septičke jame obezbjediti ugovor sa nadležnom komunalnim
preduzećem.
17. PLAN ZA SPRJEČAVANJE NESREĆA VELIKIH RAZMJERA I

ROKOVI ZA PREDUZIMANJE PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI I MJERA
ODGOVORNE OSOBE U SKLADU SA PRAVILNIKOM O SADRŽAJU
IZVJEŠTAJA O STANJU SIGURNOSTI, SADRŽAJU INFORMACIJA O
SIGURNOSNIM MJERAMA I SADRŽAJU UNUTRAŽNJIH I SPOLJNIH
PLANOVA INTERVENCIJE
17.1. SPREČAVANJE I KONTROLA NESREĆA VEĆIH RAZMJERA
Prema članu član 66. Zakona o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH” br.
33/03) aktivnosti ili pogoni i postrojenja koja ugrožavaju ili mogu ugroziti okoliš ili koja
imaju ili mogu imati negativan uticaj na okoliš biće podvrgnuta posebnom režimu
kontrole. Kontrola se provodi:
utvrđivanjem da li su ispunjenje posebne obaveze i uvjeti propisani za aktivnosti

ili pogone i postrojenja;
utvrđivanja da li su ispunjeni uvjeti utvrđeni u okolinskoj dozvoli;
obavještavanjem nadležnog ministarstva o stanju sigurnosti i planu sprečavanja

nesreća većih razmjera prije izgradnje ili početka rada pogona i postrojenja;
vođenjem registra o zagađenosti okoliša;
redovnom inspekcijskom kontrolom i

58
nalaganjem sanacionih mjera za sprečavanje zagađenosti.
Punionica i skladište plina mora biti izgrađeno i funkcionirati tako da se:
ne ugrožava niti ometa zdravlje ljudi i ne predstavlja nesnosnu/pretjeranu

smetnju za ljude koji žive na području uticaja postrojenja ili za okolinu zbog
emisija supstanci, buke, mirisa, vibracija ili toplote ili saobraćaja, ili od samog
postrojenja;
preduzmu sve odgovarajuće preventivne mjere tako da se spriječi zagađenje i da

se ne prouzrokuje značajnije zagađenje;
izbjegava produkcija otpada; a ukoliko dolazi do stvaranja otpada količina će se

svesti na najmanju moguću mjeru ili će vršiti reciklaža ili ukoliko to nije tehnički
ili ekonomski izvodljivo, otpad se odlaže a da se pri tom izbjegava ili smanjuje
bilo kakav negativan uticaj na okoliš;
energetski i prirodni resursi efikasno koriste;
preduzmu neophodne mjere za sprečavanje nesreća i ograničavanje njihovih

posljedica i preduzmu neophodne mjere nakon prestanka rada postrojenja da bi
se izbjegao bilo kakav rizik od zagađenja i da bi se lokacija na kojoj se
postrojenje nalazi vratila u zadovoljavajuće stanje. Zadovoljavajuće stanje znači
da su ispunjeni svi standardi kvaliteta okoliša koji su relevantni za lokaciju
postrojenja naročito oni koji se tiču zaštite zemljišta i vode
Navedeni zahtjevi predstavljaju opće obaveze operatora koje se trebaju ispuniti tokom
izgradnje, rada i prestanka rada predmetnog postrojenja.
Operator pogona i postrojenja dužan je preduzeti preventivne mjere neophodne za

sprečavanje nesreća većih razmjera i ograničiti njihov uticaj na ljude i okoliš. Operator
je dužan u bilo koje vrijeme prezentirati nadležnom ministarstvu dokaz o preduzetim
mjerama.
Prema članu 76. Zakona o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH” br. 33/03)
Operator pogona i postrojenja dužan je obavijestiti nadležno ministarstvo o nesreći
većih razmjera i čim budu dostupni dostaviti podatke o:
okolnostima nesreće;
59
opasnim supstancama koje su prisutne;
procjeni uticaja nesreće na ljude i okoliš,
hitnim mjerama koje su preduzete.
Operator je dužan obavijestiti nadležno ministarstvo o preduzetim mjerama za

ublažavanje posljedica nesreće i sprečavanje pojave novih nesreća. Ukoliko dalja istraga
otkrije dodatne činjenice operator ih je dužan dostaviti nadležnom ministarstvu.
Operator je dužan da izradi Plan sprečavanja nesreća većih razmjera kojim se postiže
visoki nivo zaštite ljudi i okoliša putem odgovarajućih sredstava, struktura i sistema
upravljanja, organizacije i kadrova, identifikacija i procjene opasnosti, kontrole rada,
planiranja interventnih mjera i provođenja monitoringa. Operator je dužan da izvrši
procjenu stanja sigurnosti za nove pogone i postrojenja u roku od najmanje tri mjeseca
prije početka gradnje ili puštanja u rad pogona i postrojenja.
17.2. UNUTRAŠNJI I SPOLJNJI PLANOVI INTERVENCIJE
Prema članu 83. važećeg Zakona o zaštiti okoliša operator postrojenja je dužan da izradi
Unutrašnji plan intervencije koji sadrži mjere koje će se preduzeti u slučaju nesreće
većih razmjera i dostaviti ga organu nadležnom za upravljanje u vanrednim situacijama
radi izrade spoljnjih planova intervencije za mjere koje će se preduzeti izvan pogona i
postrojenja.
Cilj izrade planova intervencije je da se:
kontroliraju nesreće tako da se njihove posljedice svedu na najmanju moguću

mjeru i da se ograniči štetan uticaj po ljude, okoliš i imovinu;
primjenjuju mjere koje su neophodne za zaštitu ljudi i okoliša od uticaja nesreća

većih razmjera;
prenesu neophodne informacije javnosti i nadležnim službama i organima koje

se nalaze u datom području i
omogući revitalizacija i čišćenje okoliša nakon nesreća većih razmjera.
Unutrašnji i spoljnji planovi intervencija moraju biti primijenjeni bez odlaganja u slučaju
nesreća većih razmjera ili u slučaju pojave nekontroliranog incidenta koji bi mogao
dovesti do nesreće većih razmjera.
60
Planovi moraju biti razmotreni, provjereni, i ukoliko je neophodno, promjenjeni i
revidirani od operatora ili nadležnog ministarstva u vremenskim intervalima ne dužim od
tri godine, uzimajući u obzir promjene do kojih je došlo u radu pogona i postrojenja, u
planovima intervencije ili u novim tehnološkin saznanjima.
Ciljevi sprečavanja nesreća većih razmjera i ograničavanja njihovih posljedica uzimaju

se u obzir pri izradi dokumenata prostornog uređenja i donošenju odluka, u skladu sa
Zakonom o prostornom uređenju, posebno prilikom određivanja lokacija za nove
pogone
i postrojenja, promjena nastalih na postojećim pogonima i postrojenjima i novih

građevina (kao što su saobraćajnice, javna mesta i stambena područja) u blizini
stambenih oblasti.
Kod izrade unutrašnjih i spoljnih planova mora se voditi računa o udaljenosti između
pogona i postrojenja i stambenih područja, javnih mjesta i područja posebne prirodne
osjetljivosti ili interesa. Kod postojećih pogona i postrojenja vlasnik i nadležni organ
moraju da vode računa o potrebi primjene dodatnih tehničkih mjera kako se ne bi
povećao rizik po ljude ili okoliš.
Operatori pogona i postrojenja pravilnika dužni su izraditi Unutarnji plan intervencije.

Unutarnjim planom intervencije se definiraju mjere koje je potrebno poduzeti unutar
kruga pogona i postrojenja a u slučaju nesreće većih razmjera.
Spoljnim planom intervencije se definišu mjere koje je potrebno poduzeti izvan kruga
pogona i postrojenja a u slučaju nesreće većih razmjera.
17.3. IZVJEŠTAJ O STANJU SIGURNOSTI
Prema članu 78. važećeg Zakona o zaštiti okoliša za pogone i postrojenja u kojima su
opasne supstance prisutne u količinama navedenim u provedbenom propisu, operator je
dužan da izradi Izvještaj o stanju sigurnosti iz kojeg se vidi da su:
plan sprečavanja nesreća većih razmjera i sistem sigurnosnog upravljanja za

njeno provođenje počeli da se provode;
rizici od pojave većih nesreća identificirani i da su preduzete neophodne mjere

za identificiranje takvih nesreća i ograničavanje njihovih posljedica;
odgovarajuća sigurnost i pouzdanost uključene u projektovanje, gradnju,

61
funkcionisanje i održavanje pogona i postrojenja i
napravljeni unutrašnji planovi intervencija koji pružaju informacije za donošenje

Spoljnog plana.
Ovaj Izvještaj mora da sadrži dovoljno informacija kako bi nadležno ministarstvo moglo
odrediti lokacije za nove aktivnosti u blizini postojećih pogona i postrojenja i revidiranu
listu opasnih supstanci prisutnih u datom pogonu i postrojenju.
Operator vrši reviziju Izveštaja o stanju sigurnosti najmanje svakih pet godina. Na
zahtjev nadležnog ministarstva ili samoinicijativno, operator vrši izmjenu Izvještaja o
stanju sigurnosti sa obrazlaženjem za novonastalo činjenično stanje i nove tehnologije
vezano za pitanja sigurnosti.
Izvještaj o stanju sigurnosti za postojeće pogone i postrojenja dostavlja se nadležnom

ministarstvu u roku od dvije godine od dana stupanja na navedenog zakona. Izvještaj o
stanju sigurnosti pogona i postrojenja mora biti dostupan javnosti.
U slučaju promjena u radu pogona i postrojenja ili količini opasnih supstanci koje mogu
da rezultiraju pojavom nesreća većih razmjera operator je dužan da preispita i, ukoliko
je to neophodno, promjeni Plan sprečavanja nesreća većih razmjera ili Izvještaj o stanju
sigurnosti.
Operator je dužan da dostavi informacije o sigurnosnim mjerama Federalnom

ministarstvu, pravnim i fizičkim licima na koja može da utiče nesreća većih razmjera a
prouzrokuje je pogon i postrojenje, kao i o adekvatnom ponašanju u slučaju nesreće.
Informacija će biti ponovo razmotrena svake treće godine ili, ukoliko je to neophodno,
ponovljena i revidirana u slučaju promjena u radu postrojenja najmanje svake pete
godine. Informacija mora biti dostupna javnosti.
Izvješće o stanju sigurnosti treba da sadrži:
Plan sprječavanja nesreća većih razmjera;
opis lokacije pogona i postrojenja;
opis pogona i postrojenja;
identifikaciju i analizu mogućih rizika i mjere prevencije,
mjere zaštite i plan intervencije kojima se sprječava širenje posljedica nesreće.
Sistemom sigurnosnog upravljanja se utvrđuje organizacijska struktura, podjela

62
odgovornosti, razrađuju procedure, procesi i vrši raspodjela resursa u cilju sprječavanja
nastanka nesreća velikih razmjera. Sistem sigurnosnog upravljanja se provodi
donošenjem Plana sprječavanja nesreća većih razmjera. Plan sadrži sljedeće podatke:
1. organizacijsku struktura i kadrovi gdje ce se opisati uloge i odgovornosti osoblja

koje je zaduženo za upravljanje nesrećama većih razmjera na svim nivoima
organizacije, te opisati ucešce uposlenih i osoba koje po osnovu ugovora rade u
krugu pogona i postrojenja;
2. identifikacija i evaluacija nesreća većih razmjera gdje će se opisati usvojene i

implementirane procedure za sistematsku identifikaciju nesreća većih razmjera
koje su posljedica normalnog i abnormalnog rukovanja pogonom i postrojenjima,
te procijeniti vjerovatnoća i frekvencija njihovog dešavanja.
3. kontrola rada pogona i postrojenja gdje će se opisati usvojene i implementirane

procedure i uputstva za siguran rad uključujuci održavanje postrojenja, procesa,
opreme i privremene zastoje.
4. upravljanje promjenama u radu postrojenja gdje će se opisati usvojene i
implementirane procedure za planiranje modifikacije postojećih ili projekta novih
instalacija, procesa ili skladišnih objekata.
5. plan upravljanja u izvanrednim situacijama gdje će se opisati usvojene i

implementirane procedure za identifikaciju predvidljivih izvanrednih situacija, za
pripremu, testiranje i kontrolu tih planova po kojima će se reagovati u slučaju
izvanrednih situacija, te za pružanje obuke za osoblje. Program obuke će se
organizovati za sve zaposlene u krugu pogona i postrojenja, uključujući osobe
koje rade po osnovu ugovora;
6. praćenje djelotvornosti (monitoring) gdje će se opisati usvojene i

implementirane procedure za redovnu procjenu usklađenosti sa ciljevima
postavljenim operaterovim planom za sprječavanje nesreca većih razmjera, te
procedure za ispitivanje i poduzimanje korektivnih mjera u slučaju
neusklađenosti. Procedure trebaju opisati operatorov sistem izvještavanja o
nesrećama većih razmjera, posebno onih koje su posljedice neuspjelih mjera
zaštite, kao i način provođenja istrage i buduće aktivnosti zasnovane na
praktičnim iskustvima;
7. audit i kontrola gdje će se opisati usvojene i implementirane procedure za

periodičnu sistematsku ocjenu plana sprječavanja nesreća većih razmjera, te
efikasnosti i primjenjivosti sistema sigurnosnog upravljanja, kao i procedure za
dokumentovanu kontrolu uspješnosti sistema sigurnosnog upravljanja i njegovo
noveliranje od strane rukovodstva.
63
18. NAČIN IZVJEŠTAVANJA O REZULTATIMA IZVRŠENJA MJERA
Način izvještavanja o rezultatima izvršenja mjera obuhvata niz aktivnosti u

smislu administrativnog regulisanja određenih pojava koje u koliko se na vrijeme ne
regulišu mogu izazvati određene negativne posljedice koje se vrlo teško dovode u
prihvatljive granice. Ove mjere podrazumjevaju sljedeće aktivnosti:
obezbjediti instrumente da se u toku izvođenja svakodnevnih radnih

aktinosti, vrši permanentna kontrola, u smislu mogućih uticaja na okoliš,
obezbjedi instrumente u okviru ugovorene dokumentacije, o neophodnosti

poštovanja svih propisanih mjera u fazi eksploatacije postrojenja punionice
plina,
obezbjedi instrumente da na realizaciji poslova iz domena monitoringa

emisija zagađujućih materija u okoliš, budu angažovani subjekti koji imaju
stručni kadar za ispunjavanje definisanih zadataka u oblasti zaštite okoliša,
obezbjedi instrumente o neophodnosti stručnog usavršavanja radnog osoblja

u domenu eksploatacije punionice plina, sa aspekta upravljanja okolišem u
konkretnim prostornim okolnostima.
Sve analize o izvršenim mjernjima emisija zgađujućih materija u okviru kompleksa

punionice plina ISTRABENZ PLINI d.o.o. Breza, Podružnica Tešanj na lokalitetu Kraševo,
Investitor će dostavljati nadležnom inspekcijskom organu uprave, javnosti, nadležnim
Ministarastvima, te drugim Institucijama kojima ta nadležnost pripada Zakonom.
19. FINANSIJSKU PROCJENU ZA IZVRŠENJE PLANA NA

GODIŠNJEM NIVOU
Finansijska procjena za izvršenje „Plana'' na godišnjem nivou za punionicu plina

„ISTRABENZ PLINI “ d.o.o. Breza, Podružnica Tešanj na lokalitetu Kraševo prikazana je
u Tabeli 19.1.
64
Tabela 19.1. Finansijska procjena za izvršenje Plana na godišnjem nivou
FINANSIJSKA PROCJENA ZA 2012. GOD.
PREDMET Rok izvršenja Iznos
(KM)
septembar 1.000, 00
2012. god.
Nabavka adsorpcionih sredstava
(uljni adsorbri) za suvo čišćenje
otvorenih manipulativnih površina
u krugu punionice plina..
Izgradnja prihvatnog šahta za oktobar 2.000,00

prijem oborinskih voda na istočoj 2012.god.
strani lokacije
(KM)
Uklanjanje odbačenih predmeta i Januar 3.000, 00

sitnog otpada, sanacija i nasipanje
pijeskom degradiranih površina 2013. god.
unutar poslovne parcele.
Obuka i provjera znanja uposlenika, Maj 5.000,00

redovni pregledi i kontrole
ispravnosti uređaja i opreme 2013. god.
(KM)
Projektovanje i ugradnja August 5.000, 00

„seperatorskog prečistača“ za
prihvat i fizički tretman oborinskih i 2014. god.
zauljenih voda koje se emituju sa
otvorenog manipulativnog platoa u
krugu nadstrešnice sa automatima
za utakanje ukapljenog naftnog
plina.
65
Ugovor sa operaterom ovlaštenim za Septembar 1.000,00
upravljanje opasnim otpadom – za 2014. god.
zbrinjvanje mulja iz „seperatorskog
prečistača“.
PREDMET
Rok izvršenja Iznos
(KM)
Izgradnja sistema dojave požara Decembar

unutar kompleksa Punionice plina
2015 god. 15.000

(KM)
Nabavka i postavljanje posebnih August 2.000,00

kontejenera za odvajanjanje otpada 2016.god.
(papir, PET ambalaža)
UKUPNO KM 34.000,00
Na osnovu predhodno urađene analize, iskustevnih metoda i drugih proračuna za

izvršenje Plana aktivnosti sa mjerama i rokovima za postepeno smanjenje emisija,
odnosno zagađenja i usaglašavanje sa najboljom raspoloživom tehnikom za punionicu
plina „ISTRABENZ PLINI“ d.o.o. Breza, Podružnica Tešanj na lokalitetu Kraševo,
predviđena je finansijska investicija u iznosu od 34.000 KM.
66
20. PLAN ZA PRESTANAK RADA UKOLIKO POSTROJENJE
ODNOSNO POGON PRESTAJE S RADOM PRIJE 31.12.2007.
GODINE
Obzirom da je postrojenje ISTRABENZ PLINI d.o.o. Breza, Podružnica Tešanj na

lokaciji Kraševo nastavilo sa radom i poslije 31.12.2007. godine, nije ni predviđen plan
za presatnk rada istog. Investitor je obavezan da kontinuirano sprovodi zaštitne mjere u
toku eksploatacije postrojenja sa osvrtom na sljedeće preporuke:
U slučaju preuređenja postojećeg postrojenja ili eventualne dogradnje novih pomoćnih

objekata, predvidjeti ugradnju konstruktivnih materijala, koji ne sadrže toksične ili
radioaktivne elemente, ili druge materijale opasne i štetne po okoliš.
U slučaju eventualnog prestnka rada punionice plina potrebno je izraditi „Plan za

presatnk rada“ te izvršiti rekultivaciju terena koja prvenstveno podrazumjeva
stabilizaciju zemljišta, te ozelenjavanje iskorišćenih ili degradiranih površina unutar
obuhvata postrojenja, sa odgovarajućim biljnim vrstama.
67
21. PRILOG
1. Kopija kastarskog plana, K.O. Kraševo, imovinska geodetska uprava Tešanj,
2. Šema pretakališta i rezervoara,
3. Šema skladišta za tehničke plinove,
4. Šema auto skida,
5. Šema punionice čeličnih boca,
6. Šema upravne zgrade,
7. Šema rezervoara za toplifikaciju,
8. Šema bojlera i osnovne karakteristike,
9. Rješenje o upotrebi građevine. br: 12-23-3411/07, od 12.06.2007. god,

Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline,
Zeničko-dobojski kanton,
10. Mjerenje buke, izvještaj,
11. Izvještaj o kvalitetu zraka,
12. Mapa emisija,
13. Izvještaj o osposobljenosti uposlenika,
14. Natpisi, slike zabrana,
15. Rješenja o upotrebi rezervoara,
16. Izvještaj ispitivanja posude zračnog kompresora,
17. Baždarenje i ispitivanje plinskih boca,
18. Pregled i kontrola auto skida,
19. Rezultati mjerenja buke,
20. Osnovne karakteristike kompresora,
21. Zapisnik o stručnom nalazu (ispitivanje kompresora, pumpi, auto skid

jedinice),
22. Protokol o električnom mjerenju i ispitivanju,
23. Urbanistička saglasnost br: 05/1-23-1-2172/99, od 04.09.1999. god, Služba

za urbanizam, stambene i inspekcijeske poslove, općina Tešanj, Zeničko-
dobojski kanton
24. Urbanistička saglasnost br: 12-23-5018/04, od 06.11.2006. god, Ministarstvo

za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline, Zeničko-
68
dobojski kanton,
25. Rješenje o izmjeni urbanističke saglasnost br: 12-23-5018/04, od

07.06.2007. god, Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i
zaštitu okoline, Zeničko-dobojski kanton,
26. Odobrenje za izgradnju br. 05/1-23-2-2963/99, od 17.12.1999. god, Služba z

urbanizam, stambene i inspekcijske poslove, općina Tešanj,
27. Odobrenje za građenje br: 14-23-466/01, od 25.01.2001. god, Ministarstvo

za urbanizam, prostorno uređenje i zaštitu okoline, Zeničko-dobojski kanton,
28. Odobrenje za građenje br: 12-23-2633/07, od 07.06.2007. god, Ministarstvo

prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline, Zeničko-dobojski
kanton,
29. Mišljenje u postupka izdavanja vodoprivredne saglasnosti br: 03-143-1/99,

od 02.03.1999.god, JP Vodno područje rijeke Save,
30. Vodoprivredna saglasnost br: 06/07-25-419-2/99, od 18.11.1999. god,

Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, Zeničko-dobojski
kanton,
69
22. ZAKONSKI OKVIR
1. Zakon o zaštiti okoliša (Službene novine Federacije BiH” br. 33/03),
2. Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti okoliša (“Službene novine

Federacije BiH” br. 38/09),
3. Zakon o zaštiti zraka («Službene novine Federacije BiH» br. 33/03 ),
4. Pravilnik o monitoringu kvaliteta zraka («Službene novine Federacije BiH» br.

12/05),
5. Pravilnik o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka («Službene novine Federacije

BiH» br. 12/05),
6. Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja («Službene novine Federacije

BiH» br. 12/05),
7. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak

(«Službene novine FBiH» br. 12/05),
8. Zakon o zaštiti voda („Službene novine FBiH“ br. 33/03),
9. Zakon o vodama („Službene novine FBiH“ br. 18/98),
10. Odluka o maksimalno dopuštenim koncetracijama radionuklida i opasnih tvari u

međurepubličkim vodotokovima, međudržavnim vodama i vodama obalnog mora
(“Službeni list RBIH“ br. 02/92, 13/94,).
11. Odluka o maksimalno dopuštenim koncetracijama radionuklida i opasnih tvari u

međurepubličkim vodotokovima, međudržavnim vodama i vodama obalnog mora
(„Službeni list SFRJ“ br. 08/78),
12. Pravilniku o vrstama, načinu i obimu mjerenja i ispitivanja upotrijebljene i

iskorištene vode i ispuštene zagađene vode (“Službeni list SRBiH“ br. 38/76),
13. Pravilnik o vrstama, načinu i obimu mjerenja i ispitivanja iskorištene vode,

ispuštene otpadne vode i izvađenog materijala iz vodotoka („Službeni list BiH“
br. 48/98),
14. Uputstvo o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u zemljištu

i metode njihovog ispitivanja („Službene novine FbiH“ br. 11/99),
15. Zakon o zaštiti prirode («Službene novine Federacije BiH» br. 33/03),
16. Zakon o upravljanju otpadom («Službene novine Federacije BiH» br. 33/03),
17. Pravilnik o uvjetima za prijenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvođača i

prodavača na operatera sistema za prikupljanje otpada («Službene novine
Federacije BiH» br. 09/05),
70
18. Pravilnik o kategorijama otpada sa listama («Službene novine Federacije BiH»
br. 09/05),
19. Pravilnik o postupanju s otpadom koji se ne nalazi na listi opasnog otpada ili čiji
je sadržaj nepoznat («Službene novine Federacije BiH» br. 09/05),
Uredba o selektivnom prikupljanjum pakovanju i označavanju otpada (“ Službene

novine Federacije BiH” br. 38/06),
20. Zakon o prikupljanju, proizvodnji i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih

materijala (“Službene novine FbiH” br. 35/98),
21. Zakon o vodama («Službene novine Federacije BiH», br. 33/03),
22. Pravilnik o uvjetima i kriterijima koje moraju ispunjavati nositelji izrade Studije
utjecaja na okoliš i visini naknade i ostalih troškova nastalih u postupku procjene
utjecaja na okoliš (“Službene novine Federacije BiH” br. 68/05),
23. Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o uvjetima i kriterijima koje moraju

ispunjavati nositelji izrade Studije utjecaja na okolis i visini naknade i ostalih
troskova nastalih u postupku procjene utjecaja na okolis (“Službene novine
Federacije BiH” br. 29/08),
24. Pravilnik o sadržaju izvješća o stanju sigurnosti, sadržaju informacija o

sigurnosnim mjerama i sadržaju unutarnjih i spoljnih planova intervencije
(“Službene novine Federacije BiH” br. 68/05),
25. Pravilnik o rokovima za podnošenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za

pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o
zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH” br. 68/05),
26. Pravilnik o izradi godišnjih/polugodišnjih programa inspekcije zaštite okoliša

(“Službene novine Federacije BiH” br. 68/05),
27. Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na

okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izrađeni i pušteni u rad samo
ako imaju okolinsku dozvolu (“Službene novine Federacije BiH” br. 19/04),
28. Pravilnik o uslovima za podnošenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za

pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o
zastiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH” br. 68/05),
29. Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o uvjetima za podnošenje zahtjeva

za izdavanje okolinske dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole
prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije
BiH” br. 29/08),
30. Pravilnik o donošenju najboljih raspoloživih tehnika kojima se postižu standardi

kvaliteta okoliša (“Službene novine Federacije BiH” br. 92/07),
31. Pravilnik o registrima postrojenja i zagađivanjima (“Službene novine Federacije

BiH” br. 82/07).
71
32. Zakon o zaštiti od buke (Sl.novine ZDK br.02/08)
72

Plan Aktivnosti - SkladiÅ¡Ta I Punionice Plina (LPG)

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Plan Aktivnosti - SkladiÅ¡Ta I Punionice Plina (LPG)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZAHTJEV ZA OKOLINSKU DOZVOLU

Breza, april 2012.

1. IME I ADRESA OPERATERA /INVESTITORA POGONA I ..................................................... 5

Telefon: +387 32 789 300

Lokacija predmetnog postrojenja „Istrabenz plini d.o.o. Breza, Podružnica Tešanj se

Slika 1. Lokacija naselja Kraševo mapom MZ općine Tešanj

2.1.3. GEOLOŠKE KARAKTERISTIKE TERENA

Najveće površine ravničarskog zemljište imaju naselja Bobare, Drinčići, Piljužići,

Struktura pedološkog porivača je aluvijalna i semiglejna tla uz rijeku Usoru čije su

2.1.4. KLIMATSKE PRILIKE

Područje općine Tešanj pripada umjereno-kontintalnom klimatu koji obuhvata sjeverne

Zbog zaklonjenosti ovog prostora brdima i šumama, hladniji uticaji sa sjevera su

Prosječna godišnja temperatura za područje općine Tešanj je 12,08 º C. Najtopliji

Posljednje procjene Federalnog zavoda za statistiku govore da općina Tešanj ima

2.1.6. OCJENA STANJA LOKALITETA

Poslovno okruženje općine Tešanj je atraktivno, kako za domaće tako i za inostrane

2.2. OPIS UŽE LOKACIJE POGONA

Poslovna parcela na kojoj su postavljena tri nadzemna rezervoara za skladištenje

Pristup do poslovne parcele omogućen je preko javnog nekategorisanog puta (tzv.

Koordinate lokacije postrojenja:

N: 44º 41' 43,60",

Društvo Istrabenz plini d.o.o. Breza je jedno od društava u u vlasništvu društva

Istrabenz plini d.o.o. jedno je od vodećih društava u proizvodnji i distribuciji plinova.

Na predmetnoj lokaciji odvija se:

- Skladištenje ukapljenog naftnog plina u nadzemne spremnike,

- Punjenje odgovarjućih čeličnih boca ukapljenim naftnim plinom za domaćinstvo i

- Snabdijevanje motornih vozila UNP-om (pretakanje UNP-a u rezervoare motornih

- Skladištenje i prodaja UNP-a u čeličnim bocama

- Skladištenje i prodaja tehničkih plinova u bocma (kisik, acetilen, argon, ugljični

Ukapljeni naftni plin se dovozi autocisternama iz kojih se pretače u nadzemne

U krugu skladišne lokaciji postavljen je nadzemi rezervoara zapremine do 5 m3 sa

Tehnički plinovi se dopremaju kamionima već napunjeni u boce od 6 do 30 kg te se tako

∗ kisik 3000 kg,

4. OPIS POGONA I POSTROJENJA (TEHNOLOŠKE I TEHNIČKE

4.1. OPIS POSTROJENJA

Kompleks punionice plina u okviru poslovne parcele, obuhvata sledeće objekte:

∗ Objekat punionice ukapljenog naftnog plina (punjenje UNP-a u plinske boce),

∗ Tri nadzemna spremnika V= 100 m3 za skladištenje UNP-a sa pretakalištem i

∗ Skladište tehničkih plinova,

∗ Plinska stanica za snabdijevanje motornih vozila UNP-om (nadzemni rezervoara

∗ Spremnik za toplifikaciju (rezervoar kapaciteta do 3 m³ za skladištenje UNP-a za

∗ Pristupna saobraćajnica u krugu lokacije

∗ Požarni put, kružna saobraćajnica širine 3,5 m,

Skladištenje ukapljenog naftnog plina se vrši u tri nadzemna rezervoara zapremine po

U građevinskom smislu, rezervoari (dimenzija Ø3,0x15,0 m (100 m3) se oslanjaju na

Cijelom površinom temelja i stopa, postavljena je armaturna mreža MAG500/560-Q-335,

Armirano-betonska ploča (MB20) je dimenzija 1,3x0,8 m za pretakalište AC, debljine 10

Nadstrešnica za skladištenje tehničkih plinova, dimenzija: 5,6 x 10,0 m je izgrađena

Pregled površina za skladište tehničkih plinova:

∗ skladište transportnih paleta 11,68 m2

∗ odjel za argon 8,21 m2

∗ odjel za azot 8,21 m2

∗ odjel za acetilen 8,21 m2

∗ odjel za CO2 8,21 m2

∗ odjel za kisik 8,21 m2

∗ rezervni odjel 8,21 m2

Nadstrešnica u kojoj je smješten nadzemni rezervoara zapremine po 5 m3 i automat

Slika 4. Nadstrešnica sa automatom za istakanje UNP-a u rezervoare motornih vozila

∗ skladište praznih boca 12,25 m2

∗ skladište punih boca 12,25 m2

(Prilog 5 šema punionice čeličnih boca za UNP)

Objekat koji je funkcionalno namijenjen kao upravna zgrada firme, izgrađen je sa