GRAFI KI FAKULTET ZAGREB SVEU ILI TE U ZAGREBU

PROCESOR CPU

SEMINARSKI RAD
Kolegij: INFORMATIKA

Zagreb, 20. Prosinac 2011. Mentor: Izvn.prof. Antun Koren student: Sabina Hajrudinovi

Page 1

Sadr aj:
1. UVOD................................................................................................................ 2 2. OSNOVNA STRUKTURA ................................................................................. 3 3. UNUTARNJE KOMPONENTE ARHITEKTURE ................................................ 4 3.1. Registri........................................................................................................ 4 3.2. Kontrolna jedinica........................................................................................ 4 3.3. Integrirana izvr na jedinica......................................................................... 5 3.4. Jedinica pomi nog zareza........................................................................... 5 3.5. Primarni(L1) cache i cache kontroler.......................................................... 5 4. PROCES PROIZVODNJE ................................................................................ 6 4.1. Tehnologija procesa.................................................................................... 7 4.2. Veli ina el. kruga......................................................................................... 7 4.3. Veli ina ipa................................................................................................ 7 5. BRZINA PROCESORA ..................................................................................... 8 5.1. Snaga procesora i napajanje...................................................................... 8 5.2. Vanjsko i unutarnje napajanje..................................................................... 8 5.3. Kontrola potro nje energije......................................................................... 9 6. HLA ENJE PROCESORA ............................................................................... 9 6.1. Problemi kod hla enja procesora............................................................ 10 6.2. Pasivni hladnjaci..........................................................................................10 6.3. Aktivni hladnjaci...........................................................................................11 7. BUDU NOST (DVIJE I VI E JEZGRI).12 7.6. Snaga zagrijavanja...................................................................................... 13 7.8. Kraj jednog doba......................................................................................... 14

1) UVOD
Dakle, skoro nakon pola stolje a od pojave prvih ra unala, a i prvih procesora kao njihovog temeljnog strojnog elementa, mo emo re i da su procesori do ivjeli brojne promjene i pobolj anja sukladno s pove anim potrebama koje su se postavljale pred kompjutersku obradu podataka. No, sami razvoj procesora idili no je tekao sve do po etka 70-ih godina i ugl. su bili orjentirani na makrora unala i ra unala posebnih namjena. Po etkom 70-ih godina i otkri em ipa-mikro ipa po inje nova era u razvoju procesora. Central processing unit (CPU) je sredi nji, centralni procesor. Katkad se naziva samo procesoraom. Cpu je mozak ra unala koji obavlja najve i dio operacija tijekom obrade podataka, ujedno je i najva niji dio ra unalnog sustava gledano s motri ta ra unalne snage. Na osobnim ra unalima radnim stanicama, sredi nji je procesor smje ten u jednom ipu koji se naziva mikroprocesorom. Kod velikih strojeva, sredi ni procesor zahtjeva jednu ili vi e tiskanih plo a. Komponenta CPU-a su aritmeti ko-

Page 2

logi ka jedinica koja izvodi aritmeti e i logi ke operacije, te kontrolna jedinica koja iz memorije vadi naredbe, dekorira ih i izvodi, pozivaju i aritmeti ko-logi ku jedinicu kada je to potrebno.

Slika 1

Procesor ima zna ajnu ulogu u sljed im bitnim karakteristikama ra unala:  Perfomanse- procesor ima najva niju ulogu u perfomansama(mogli bismo re i u sirovoj snazi) ra unala. Dok druge komponente isto imaju va nu ulogu u perfomansama sra unala, sposobnosti i brzini procesora odre uju maksimalne perfoanse sistema. Druge komponente samo dozvoljavaju procesoru da dosegne svoju punu brzinu i snagu.  Programska podr ka noviji, br i procesori omogu avaju upotrebu najnovijih programa. Novi procesori kao npr. Pentium sa MMX tehnologijom omogu ava upotrebu specijaliziranih programa, koji jo vi e podi u perfomanse ra unala, neupotrebljivih na ranijim ra unalima.  Pouzdanost i stabilnost kvaliteta procesora je jedan od faktora koji odre uje pouzdanost ra unala. Dok je ve ina procesora vrlo pouzdana, neki nisu. To tako er ovisi o generaciji procesora, starosti i koliko energije tro e.  Potro nja energije i hla enje obi no procesor tro i vrlo malo energije nasprem drugih sistemskih ure aja. Noviji procesori konzumiraju sve vi e i vi e energije. Potro nja energije direktno utje e na grijanje procesora pa sve do sveukupne stabilnosti hla enja ure aja.  Podr ka mati ne plo e ovisno za koji se procesor odlu ili, treba obratiti pozornost o vrsti ipa na mati noj plo i, te o vrsti utora za procesor. Mati na plo a tako er puno utje e na stabilnost, pouzdanost i brzinu sustava.

2) OSNOVNA STRUKTURA
Procesorove glavne komponente su:  Jezgra srce same jedinice za izvr avanje. Pentium ima dvije paralelne proto ne cjeline koje mu omogu uju da ita,interpretira, izvr ava i alje dvije instrukcije istovremeno.  Predvi a grana ova jedinica poku ava pogoditi koje e se sekvenca izvr iti svaki put kada program sadr i uvjetno preskakanje (conditional jump), tako da Prefetch (dohvati unaprijed) i Decode Unit (jedinica za dekodiranje) mogu dobiti instrukcije unaprijed.

Page 3

 Floating Point jedinica tre a izvr na jedinica u Pentiumu, gdje se izvr avaju ne cijeli prora uni.  Primarni cache Pentium ima dva on-chip cache-a od 8 KB svaki, jedan za kodove a drugi za podatke, koji su mnogo br i nego ve i eksterni sekundarni cache.  Sabirni ko su elje ovo dovodi mje avinu kodova i podataka u CPU, odvaja dva spremna za upotrebu, i tada ih rekombinira i alje natrag van.

Svi elementi ptocesora dr e korak sa satnim mehanizmom (clock), koji diktira brzinu procesora. Prvi mikroprocesor imao je sat na 100 KHz, dok primjerice pentium pro ima sat na 200 KHz, koji kuca pribli no 200 milijnuna puta u sekundi. Kako sat otkucava tako se doga aju razne stvari. Programsko brojilo (PC) je interna memorijska lokacija koja sadr i adresu sljede e instrukcije koju e izvr iti. Kada do e vrijeme izvr enja, kontrolna jedinica prenosi instrukciju iz memorije u instrukciju registra (IR). U isto vrijeme, PC se pove ava tako da pokazuje na sljede u instrukciju u nizu; sada procesor izvr ava instrukciju koja se nalazi u IR. Neke instrukcije obavlja i sama kontrolna jedinica pa ako npr.instrukcija ka e sko i na lokaciju 2459, vrijednost 2459 se zapisuje u PC tako da procesor izvr ava tu instrukciju sljede u.Mnoge instrukcje zahtjevaju aritmeti ku i logi ku jedinicu (ALU). Ovo radi zajedno sa registrima osnovne namjene privremenim skladi nim mjestima koja mogu biti u itana iz memorije ili zapisana u memoriju. Tipi na ALU instrukcija bi mogla biti; dodaj sadr aj neke memorijske lokacije registru osnovne namjene. ALU tako er mijenja i bitove u status registra (SR) kada se pojedina instrukcija izvr i; ovaj registar sadr i informaciju o rezultatu prija njih instrukcija kao to je npr., sko i na adresu 7654 ako je prija nja instrukcija ostvarila prekora enje.

3) UNUTARNJE KOMPONENTE ARHITEKTURE

Ovaj dio opisuje razli ite komponente koji ine unutarnju strukturu modernog procesora. Poput svakog slo enog djeli a opreme, procesor je interno razlomljen na male djeli e od kojih svaki ima svoju funkciju. Kako oni dijeluju ovisi o raznim faktorima i to se razlikuje od stroja do stroja, ali ipak svi imaju svoje osnovne djelove. Mnoge od njih nazivamo jedinice.

3.1

Registar

Registri su prostori za skladi tenje unutar samog procesora u koji se spremaju podatci koje procesor obra uje. Svaki procesor ima po nekoliko registara, neki su za posebne namjene, a neki su za op u

Page 4

namjenu. Registri su najbr a memorija PC-a, ak br a i od L1 cache-a zato to su direktno spojeni na procesorsku logiku. Ve ina operacija se obavlja preko registara, jer procesor ne mo e direktno izvoditi aritmeti ke funkcije u memoriji. Ako npr., elimo dodati 1 memorijsko j lokaciji, procesor e normalno to u initi tako to e u itati po etnu vrijednost iz memorije u registar, dodati 1 registru te zatim spremiti dobivenu vrijednost u memoriju. To se naravno doga a veoma brzo procesora i neovisno o korisniku. Veli ina (u bitovima) registara procesora e odrediti koli inu podataka mo e procesirati u nekom vremenu. Ponekad ujemo pri u o 16- bitnom ili 32-bitnom procesoru to se zapravo odnosi na veli inu registra unutra procesora. esto se krivo poistovje uje irina sabirnice s veli inom procesora ; a zapravo svaki predstavljeni procesor u zadnjih nekoliko godina je 64-bitni.

3.2

Kontrolna jedinica

Kontrolna jedinica je zapravo sklop koji kontrolira protok informacija kroz procesor, i kontrolira aktivnost ostalih jedinica unutar njega. Na neki na in to je mozak unutar mozga budu i da kontrolira ono to se doga a unutar procesora, to u djelovima kontrolira ostatak PC-a. Funkcijekoje kontrolna jedinica izvodi variraju zbog unutarnje arhitekture PC-a. Na obi nom procesoru koji prirodno izvr ava x86 instrukcija, kontrolna jedinica izvr ava zadatke dodavanja podataka, dekodiranja podataka, odre uje izvr avanje i spremanje rezultata. Na procesorima sa RISC jezgrom, kontrolna jedinica ima znatno vi e posla. Kontrolira prijenos x86 instrukcija RISC mikroinstrukcija i raspore uje mikroinstrukcije izme u raznih izvr nih jedinica. Na nekim procesorima kontrolna jedinica mo e biti rascjepkana na dijelove zbog slo enosti zadataka koje mora izvoditi.

3.3

Integrirana izvr na jedinica

Ve ina posla koji se izvodi na PC-u je ostvarena sa integriranim informacijama, to jest sa cijelim brojevima i podacima koji su predstavljeni kao cijeli brojevi. Integrirane jedinice sa injavaju cijeli brojevi, slova i sli ni podaci. Ne-cijeli brojevi su nazvani tbrojevi pomi nog zarezat. Njima se upravlja druga ije, koriste i jedinicu pomi nog zareza. Integrirana izvr na jedinica je sklop u kojem se izvr avaju instrukcije i izvr ava posao. Stariji procesori imaju samo po jednu od tih jedinica te su instrukcije procesirane sekvencijski. Noviji zapravo koriste nekoliko tih izvr nih jedinica omogu uju i simultano izvo enje instrukcija to pobolj ava ukupnu izvedbu. Napredniji procesori imaju pojedine izvr ne jedinice posebno namijenjene za izvr avanje samo odre enih instrukcija.

3.4

Jedinica pom nog zareza

Jedinica pomi nog zareza je izvr na jedinica namijenjena za izvo enje matemati kih funkcija na brojevima pomi nog zareza. To su svi brojevi osim integriranih brojeva,odnosno svaki decimalni broj. Integrirani brojevi su brojevi koji se obra uju u integriranim izvr nim jedinicama. Jedinica pomi nog zareza je ugra ena u sve procesore od 486DX na dalje. Raniji procesori su morali koristiti integrirane izvr ne jedinice za obradu brojeva pomi nog zareza to je bilo vrlo sporo, osim ako nisu imali poseban ip namijenjen za obradu tih brojeva nazvan matemati ki koprocesor. Koprocesori su mogli raditi uz obi ne procesore kako bi pobolj ali obradu matemati kih aplikacija. Poseban matemati ki koprocesor je bolji od ni eg, ali ipak je puno korisnije i bolje imati jedinicu

Page 5

pomi nog zareza za izvo enje matemati kih funkcija integriranu u sam procesor, kao to to danas imaju svi noviji procesori.

3.5

Primarni (L1) cache i cache kontroler

Svi noviji procesori imaju ugra enu malu i brzu memoriju cache na ipu, kako bi sa uvali nedavno kori tene podatke i instrukcije.Vrlo esto se doga a da ako procesor koristi neku lokaciju u memoriji, tada e joj pristupiti u skoroj budu nosti. Kori tenje cache memorije u koju se spremaju nedavno kori teni podaci, tedi vrijeme procesora koji bi se u drugom slu aju morao ponovo obratiti lokaciji u glavnoj memoriji. To mnogostruko ubrzava rad procesora budu i da je glavna memorija puno skuplja od cache-a.Cache na procesoru je nazvan primarnim zato to je to cache koji je najbli e procesoru. Svaki puta kada procesor zatra i informaciju iz memorije, cache kontroler koristi poseban sklop kojim prvo provjerava da li se tra ena informacija nalazi u cache-u. Ako se nalazi, tada je procesor po te en gubljenja vremena da tra i informaciju u glavnoj memoriji. Mnoga ra unala koriste i L2 ili sekundarni cache kako bi uhvatili nedavno kori tene podatke koji ne stanu u malu primarnu cache memoriju. Kod tipi nih procesora, doseg primarnog cache-a je od 8 do 64 KB, dok je puno ve i kod novijih procesora. Stariji procesori (386 i prije) nisu uop e imali L1 cache. Ti cache-ovi su vrlo brzi zbog toga to rade na punoj brzini procesora u koji su integrirani. Dodatno, ve ina cache-a su asocijativni to pobolj ava anse za pogodak na cache kad procesor potra uje informaciju. Postoje dva razli ita na ina na koji procesor mo e organizirati primarni cache - neki procesori koriste jedan cache za obavljanje komandnih instrukcija i programskih podataka; to se naziva ujedinjeni cache. Drugi imaju posebni cache za pohranu podataka, a posebni za pohranu instrukcija. U nekim slu ajevima sposobnosti cache-a za podatke i cache-a za instrukcije ne moraju biti iste. Dana nji procesori imaju od 512kB do 2 MB cache.

4) PROCES PROIZVODNJE
Ono to razlikuje mikroprocesor od njegovih predaka,koji su se sastojali od ventila,samostalnih tranzistora ili malih IC-a,je to da sada prvi put imamo cijeli procesor na jednom jedinom silikonskom ipu.Silicij je osnovni materijal od kojeg se rade ipovi.To je poluvodi koji,kada se tnapunit ne isto ama u odre enom uzorku,postaje tranzistor,osnovna tciglat gradnje i rada digitalnih krugova.Proces uklju uje bakrorezanje tranzistora,otpornika,spajanje unutarnjih staza,itd. na povr ini silicija.Prvo se stvori komad izlivenog silicija(ingot). Mora imati savr eno istu kristalnu strukturu,aspekt koji stavlja ograni enja na njegovu veli inu.U ranim danima,ingoti su bili ograni eni na promjer od 2t, iako je sada standardno 8t. U slijede em stadiju, ingot se re e u kri ke pod nazivom oblate (wafers). Oblate se zatim poliranju dok ne dobiju povr inu savr eno glatku poput zrcala. Na tim oblatama se rade ipovi. Obi no se od jedne oblate napravi dvanaestak mikroprocesora.Strujni krugovi se rade u slojevima. Slojevi se rade od razli itih tvari. Npr.,silicijev dioksid je izolator, a polisilicij sa injava vodljive trake. Kada je isti silicij izlo en, mo e se bombardirati sa ionima da bi se dobili tranzistori to se zove punjenje. Da bi se napravile zahtijevane sposobnosti, slojevi se dodaju da bi prekrili cijelu povr inu oblate, a suvi ne povr ine se bakrorezanjem odstranjuju. Da bi se to napravilo, novi sloj se pokriva fotootporom, na kojeg se zatim projicira image eljenih sposobnosti. Nakon izlo enosti, mi u se oni dijelovi fotootpora koji su bili izlo eni svjetlosti, ostavljaju i za sobom

Page 6

masku kroz koju mo e po eti bakrorezanje. Ostaci fotootpora se kasnije mi u pomo u otapala.Taj se proces nastavlja, sloj po sloj, dok se ne napravi cijeli strujni krug. Nepotrebno za re i je da, budu i da su ovdje mjere reda veli ine milijuntog dijela metra, i najmanja estica pra ine mo e ozrokovati havariju. Te estice mogu biti velike od 1 do 100 mikrona u promjeru 3 do 300 puta ve e od urezanog imagea. Mikroprocesori se proizvode u t istim sobamat - ultra istoj okolini gdje radnici nose tsvemirskat odijela.U ranim danima, poluvodi ka proizvodnja je bila i pogodak i proma aj, sa uspje no u manjom od 50% ipova. Danas je puno ve a uspje nost, ali nitko ne o ekuje da svih 100% proizvedenih ipova radi. im se stave svi slojevi na oblatu, svaki ip se testira i ozna uju se svi koji nisu ispravni. Individualni ipovi se sada odvajaju, i u ovom trenutku se zovu dies. Oni s gre kom se odbacuju,dok se oni ispravni pakiraju u pinska ku i ta kerami ke pravokutnike sa redovima pinova na donjoj strani a ljudi ih zovu mikroprocesori.4004 je koristio 10-mikronski proces; najmanje urezano svojstvo bilo je u promjeru veli ine deset milijuntog dijela metra. Po dana njim standardima,to je ogromno. Npr, Pentium Pro bi u tim uvjetima bio veli ine 5.5tx7.5t, i bio bi spor; brzi tranzistori moraju biti mali. Do 1998.ve ina procesora je koristila 0.25-mikronski proces sa 0.1mikronskim procesom kao ciljem svih proizvo a a. Dana nji procesori se izra uju u 90nanometarskoj tehnologiji, no u urbano se radi na prelasku na 65-nanometarski proces, dok je Intel ve najavio i 45-nanometarski proces.

4.1

Tehnologija procesa

Postoje razli ite vrste poluvodi a, koje se razlikuju po tome kako se izra uje tranzistor iz silicija. Razlike su vrlo tehnolo ke,pa ne emo ulaziti previ e u detalje. Proces koji se koristi pri proizvodnji ipova ima utjecaja na:  mali krugovi ili veli ina procesora, to se odnosi na koliko se mo e procesor minijaturizirati i koliko tranzistora se mo e upakirati u dati prostor  maksimalna brzina koju mo e posti i ip  zahtijevani napon  koli ina stvorene topline i potro nja energije, koji su funkcija od preostalih tri uvjeta Ve ina procesora se proizvodi u tehnici pod imenom CMOS proces. CMOS dolazi od tComplementary Metal Oxide Semiconductort i odnosi se na djelomi nu metodu izrade tranzistora iz silicija. Stariji procesori su se proizvodili u starijoj tehnologiji; originalni 8088 procesor se proizvodio NMOS tehnologijom. Pentium procesori su se proizvodili u BiCMOS tehnologiji (Bipolar CMOS) i imali su odre ene prednosti i manjkavosti u odnosu na CMOS tehnologiju. Intel se vratio na CMOS standard jer dozvoljava ve e brzine procesora na manjim naponima, to omogu ava odr avanje napona na niskim razinama.

4.2

Veli ina el. krugova

Page 7

Veli ina kruga ili veli ina procesora se odnosi na stupanj minimizacije procesora. Da bi se izradili to mo niji procesori, vi e je tranzistora potrebno. Da bi se sve ve i i ve i broj tranzistora smjestio na istu povr inu potrebno je neprekidno smanjivati veli inu tranzistora. to su procesori br i, tim su i gu i, a s tim dolazi i problem potro nje energije i zagrijavanja. Veli ina el. kruga je glavni ograni avaju i faktor u brzini procesora, a to je pak faktor u pretjeranom zagrijavanju. Tako er ima i izravno utjecaj na veli inu ipa. Sve naprednija i naprednija tehnologija dozvoljavaju sve ve e i ve e smanjivanje krugova. Nekad se smatralo nemogu im smanjiti veli inu kruga ispod 1 mikrona; ve ina dana njih procesora se izra uje u 0.25 mikronskoj tehnici, dok u 0.18 mikronskoj tehnici e se tek izra ivati. Sad se smatra da e se krugovi mo i smanjiti ak do 0.08 mikrona. To e zasigurno dovesti do skroz nove generacije procesora, vrlo brzih s malom potro njom energije.

4.3

Veli ina ipa

Veli ina ipa u procesoru se odnosi na veli inu fizi ke povr ine na keksu. Tipi no se mjeri u kvadratnim milimetrima. Va nost veli ine ipa je o ita - to je manji ip vi e ih se mo e izraditi iz jednog keksa. Ve i ip zna i manje dobivenih ipova iz jednog keksa i s tim ve a cijena. Ve i ip tako er tro i vi e energije. Tri va na faktora u veli ini ipa su veli ina el.kruga mjerena i mikronima, tehnologija koja se koristi i naravno sam dizajn procesora (noviji procesori su u pravilu ve i jer sa sobom donose i nove mogu nosti i funkcije). Smanjivanje veli ine el. kruga je djelomi no klju u smanjivanju ipa. Na primjer, prva generacija Pentium procesora upotrebljavala je krugove veli ine 0.8 mikrona i potrebna povr ina po ipu je bila 296 mm2 . Druga generacija Pentium procesora upotrebljavala je krugove veli ine 0.6 mikrona i povr ina ipa se smanjila za 50%, tj. na 148 mm2.

5) BRZINA PROCESORA
Brzina na kojoj procesor mo e raditi je funkcija mnogih faktora. Neki od njih su povezani s dizajnom samog procesora koji diktira unutarnje vremensko uskla ivanje koje ograni ava maksimalnu brzinu procesora kojom on mo e upravljati. Proizvodni faktori su povezani s tehnologijom izrade, veli inom el. kruga i ipa i kvalitetom procesa. Uglavnom to je manji ip, br e mo e raditi. U skladu s tim manje se energije tro i, a vi e topline stvara; toplina se stvara kad tranzistor prelazi iz 1 u 0 i obratno, te to je br i ip, br e se mijenjaju stanja, a samim tim se generira vi e topline. ip koji se pregrije izaziva prekid rada ili krivo ra unanje. Dizajneri smanjuju veli inu kruga u ipovima kako bi smanjili zagrijavanje, a pove ali brzinu procesora. Postoje i tzv.proizvodna variranja (nestalnosti) koje dozvoljavaju pojedinim ipovima da rade na ve im brzinama iako su proizvedeni u istom procesu i s istim keksima. To se zove procjena brzine i provodi se tokom testiranja.

5.1

Snaga procesora i napajanje

U ranim danima ra unala, nije trebalo brinuti o potro nji energije od strane procesora. Tada ih nije bilo puno i nisu radili bogzna kakve operacije. Bili smo odu evljeni samim tim to postoje. Kako je vrijeme prolazilo na i zahtjevi nad tim strojevima su rasli i novi na ini uporabe su

Page 8

pridonijeli da se potro nji energije pridoda ve i zna aj. Sve je to dovelo do zbunjuje eg skupa raznih napona napajanja,jer do tada sve je radilo na 5V.

Potro nja energije i napon napajanja procesora va ni su zbog:

 potro nja energije povezana je s pove anim zagrijavanjem,koji je primarni neprijatelj u postizanju boljih perfomansi.Noviji procesori su ve i i br i, te njihovo hla enje mo e biti ozbiljan problem.  sa milijunima ra unala u svijetu, i katkad na tisu e njih samo u jednoj kompaniji, dovode do ogromne koli ine energije koja je potrebna za njihov normalan rad to prije 5 godina nije bilo zabrinjavaju e.  smanjenje koli ine potro nje energije je primarni cilj dizajnera notebook ra unala, po to oni rade na baterije koje imaju ograni eno vrijeme kori tenja jer se isprazne. Tako er oni imaju vi e problema s grijanjem zbog toga to je u njima sve vrlo stisnuto u malom prostoru.

Noviji procesori te e tome da napreduju u funkcijama,mogu nostima i brzini rada, to dovodi do pove ane potro nje energije. Dizajneri procesora nadokna uju taj problem upotrebljavaju i poluvodi e koji tro e manje energije, te smanjuju i veli inu el.krugova i ipova.

5.2

Vanjesko i unutarnje napajanje

Rani procesori koristili su jednostruko napajanje koje je upotrebljavala i mati na plo a i procesor, obi no 5V. Kako su procesori napredovali u brzini i veli ini te ili su manjem naponu napajanja, pa su dizajneri morali rije iti taj problem. Prvi korak je bio smanjiti napon na 3.3V. Noviji procesori jo su vi e smanjili napon, koriste tzv.dvostruko napajanje.Procesori s dvostrukim napajanjem koriste dva razli ita napona. Vanjski ili I/O napon je ve i, obi no 3.3V za kompatibilnost s ostalim ipovima na mati noj plo i. Unutarnji ili jezgreni napon je manji, obi no od 2.5 do 2.9V. Takav dizajn dozvoljava da se ne mora mijenjati cijeli dizajn mati nih plo a, ipova, itd. Ono to se mora promijeniti da bi noviji procesori radili to je regulator napajanja na mati noj plo i.

5.3

Kontrola potro nje energije

Prisiljen primarno da stavi br e i ja e procesore u notebook ra unala, Intel je napravio tsklopt za kontrolu potro nje energije kako bi omogu io procesorima da sa uvaju energiju i produ e trajanje baterija. To je bilo prikazano u 486SL seriji procesora, koji je pobolj ana verzija 486DX procesora. Naravno ta funkcija je standardizirana i ugra ena je u sve sljede e procesore, a naziva se SMM, to zna i tSystem Management Modet.SMM sklop je integriran u ip ali radi samostalno i nadzire potro nju energije na temelju procesorske aktivnosti. Dozvoljava korisniku da odredi nakon kojeg intervala neaktivnosti e se procesor djelomi no ili potpuno tugasitit, tj. smanjiti potro nju. Tako er

Page 9

podr ava suspend/resume funkciju koja se koristi za trenutno paljenje i ga enje, ve inom kori teno na notebook ra unalima. Sve te opcije se pode avaju iz BIOS-a.

6) HLA ENJE PROCESORA

Potreba za specijalnim sistemom hla enja procesora prerasla je iz nebitne stvari u vrlo ozbiljni problem tokom 1990-ih. Danas postoje razli ite vrste hla enja procesora, koje emo podrobnije objasniti u ovom poglavlju. Sa 80386 i ranijim procesorima koji su radili na malim brzinama i s relativno malo tranzistora, nije bilo problema s grijanjem, nije bilo potrebe za specijalnim hladnjacima jer se ipovi jednostavno nisu toliko jako zagrijavali. Ventilator u napajanju je bio dostatan da zrak lagano struji kroz ku i te, te je bilo dovoljno za hla enje procesora i ostalih dijelova ra unala. Ve ina 386-ica i ranijih procesora nije koristila nikakvo specijalno hla enje.Prvi procesor koji je zahtijevao dodatno hla enje bio je 80486DX2/66, koji se znao prili no zagrijati u normalnim okolnostima.Ve ina novijih procesora zahtijeva specijalno hla enje, iako koliko je potrebno i kako bi to trebalo biti napravljeno ovisi o samom procesoru, mjestu gdje se koristi i o kvaliteti rashladnog sistema.Neki procesori su vrlo osjetljivi na ispravno hla enje od drugih. Npr, Cyrix 6x86 procesori su alternativni Pentium procesorima i ume u se u isto podno je, samo to se vi e griju. Ustvari, postoje posebni aktivni hladnjaci dizajnirani ba za 6x86 procesore, koji hlade ja e od onih za Pentium procesore.

6.1

Problemi kod hla enja procesora

Procesori, kao i svi drugi elektroni ki ure aji, imaju odre enu granicu temperatura na kojima mogu sigurno raditi. Ako se procesor pregrije problemi su obi no rezultat. Ti problemi mogu imati razli ite oblike i mogu se jako te ko ustanoviti zato jer esto utje u na ostale sisteme u ra unalu. Naj e i simptomi pregrijavanja procesora su ru enje sistema, smrzavanja i slu ajna resetiranja. Naravno, nije isklju eno da neki drugi problemi mogu uzrokovati iste te simptome. Pregrijani procesor se tako er o ituje kroz pogre ke u memoriji, aplikacijama,na disku, ili mno tvo drugih stvari. Neki procesori nakon pregrijavanja mogu biti nepovratno uni teni, iako se to rijetko de ava.

6.2

Pasivni hladnjaci

Prvi tip hla enja procesora je bio stavljanje hladnjaka na procesor; dio koji se ve jako dugo koristi u svijetu elektronike za hla enje elektroni kih elemenata. Televizori i radio ure aji su ih koristili mnogo godina, ima ih i u napajanjima ra unala, pa i na samim mati nim plo ama. Ti hladnjaci se nazivaju jo i tpasivnit, to jednostavno zna i da nema pomi nih dijelova na hladnjaku za razliku od aktivnog na kojem se nalazi pri vr en ventilator.Primjena hladnjaka je jednostavna - hladi procesor koriste i toplinsku vodljivost i radijaciju. Veliki komad metala (naj e e aluminij) sa rebrima pri vr en je na povr inu procesora. Metal hladnjaka odvodi toplinu s procesora, a zrak struji kroz rebra hladnjaka i pobolj ava hla enje. to je ve a povr ina hladnjaka i rebra bolje je i hla enje. Neki hladnjaci u novijim ra unalima mogu biti ogromni,

Page 10

povr ine 2 do 3 puta ve e od samog procesora.Hladnjak je u vr en na procesor na dva na ina. Neki procesori dolaze s ve zalijepljenim procesorom na sebi. Drugi se mogu skidati, a u vr uju se tako da se zakva e za podno je procesora ujedno stiskaju i procesor prema dolje. Takvi hladnjaci bi u pravilu trebali koristiti i pastu za odvo enje topline koja se nanosi izme u procesora i hladnjaka za pobolj ano preno enje topline s procesora na hladnjak.

6.3

Aktivni hladnjaci

Aktivni hladnjak je samo pro irenje pasivnog hladnjaka. Normalno i on koristi metal s rebrima pri vr en za procesor, ali ima vlastiti mali ventilator koji direktno pu e kroz rebra i na taj na in dobro hladi. To uklanja potrebu pasivnog hladnjaka za potrebom strujanja zraka kroz hladnjak (npr.ventilator iz napajanja).Aktivni hladnjaci tako er mogu se u vr ivati ljepilom ili polugicama. Opet se preporu a kori tenje paste za odvo enje topline ako se koriste polugice zbog pobolj anog odvo enja topline, jer u protivnom zbog nesavr enosti u vr ivanja pomo u polugica mo e do i do lo eg dodira izme u procesora i hladnjaka to umanjuje sposobnost hla enja i na taj na in mo e dovesti do pregrijavanja.Kvalitetni ventilatori koriste kugli ne le ajeve i dolaze s trogodi njom garancijom. No o ito je da zato ko taju i do 7 puta vi e od obi nih (iako je to jo uvijek ni ta naspram novog procesora).

7) BUDU NOST (DVIJE ILI VI E JEZGRI)

7.1

Uvod

Jo prije koju godinu odr avanje Mooreova zakona (snaga procesora se udvostru uje se svakih 18 mjeseci) nije uop e bio nikakav problem. U tu se svrhu u najve oj mjeri koristilo pove anje radnog takta procesora i, kako su stvari stajale, inilo se da taj postupak mo e i i u nedogled. No, ba kad smo pomislili da su svi problemi rije eni, proizvo a i su do li do svojevrsnog zida koji se najbolje mo e opisati kao barijera od etiri gigaherca. Poku aji da se ta barijera dosegne i prestigne pokazali s da to ne e biti nimalo laka zada a te da e za njezino ostvarivanje trebati obaviti ne samo tehnolo ke, nego i neke druge promijene, a tu prije svega se misli na na in kori tenja procesora i njegovu stvarnu iskoristivost u ra unalu. Glavni problem konstantnog ubrzanja radnog takta javlja se u obliku generiranja sve ve e koli ine topline koju je potom vrlo te ko izvu i iz samog procesora, a ni daljnja njezina odvodnja izvan ku i ta nije tako jednostavna kao nekada kada je za sve bio dovoljan jedan jedini ventilator ili ak samo konvekcijsko hla enje. Pove anje radnog takta dovelo je do toga da je sve ve a energetska potro nja procesora uzrokovana vi e porastom parazitskih i lutaju ih struja nego pove anjem broja tranzistora koji obavljaju koristan posao. Mo e se na odre en na in zaklju iti kako je energetska iskoristivost modernog procesora psotala prili no malena.

7.2

Za etci

Page 11

Budu i da je bilo o igledno da se takt ne e tako skoro po eti ponovno ubrzvati, bilo je o igledno i da treba prona i neki drugi na in koji e osigurati daljnje ostvarenje Mooreova zakona, a ujedno i ponukati kupce na zamjenu starijih modela procesora novima. Prva ina ica mogu eg rje enja bio je procesor Pentium 4 s tehnologijom Hyperthreading koja taj procesor efektivno pretvara u svojevrstan dual-processor sustav, ali i dalje zadr ava kori tenje samo jednog fizi kog procesora to pozitivno djeluje na ukupnu cijenu sustava . Posve je jasno da tu ipak nije rije o potpunom dvoprocesorskom sustavu, no neke su mu karakteristike vrlo bliske, stoga se mo e zaklju iti kako mjesta za dobitak na brzini rada tu ima. Osnova Hyperthreadinga ve je poodavno ugra ena u moderne procesore, a rije je o paralelnom obra ivanju programskog koda. Radi se o takozvanom implicitnom paralelizmu gdje procesor izvr ava linije koda koje slijede jedna drugu, ali ne ovise jedna o drugoj. Tako ve u klasi nom dizajnu Pentiuma 4 imamo dvije integer jedinice i jednu FP/SSE2 jedinicu, koje mogu obra ivati vi e naredbi istovremeno. Pogledamo li, me utim, strukturu x86 koda, lako emo uvidjeti da je stupanj implicitnog paralelizma u njemu prili no ograni en, to kao posljedicu ima nedovoljnu iskori tenost internih struktura peocesora. Razli iti se izvori sla u kako je stvarna iskoristivost procesora Pentium 4 s ve inom aktualnih softverskih aplikacija svega oko 40%, to zna i da otprilike 30 milijuna tranzistora dobar dio vremena ne radi ni ta nego eka sljede u naredbu koju treba obraditi. Situacija je gotovo istovjetna i kad je u pitanju AMD-ov Athlon, iako je on obzirom na tri odvojene FP jedinice ne to efikasniji.

7.3

Virtualne jezgre

Hyperthreading procesori (koje nalazimo samo u Intelovoj paleti proizvoda) ne poku vaju ubrzati rad tako da u jedinici vremena izvr avaju jo vi e instrukcija istog programskog niza. Kod njih se ubrzanje rada posti e istovremenom obradom instrukcija iz odvojenih programskih nizova. Odjednom se izvr avaju dva neovisna procesa (thread) ime se puno lak e ostvaruje bolja iskoristivost pojedinih njegovih radnih jedinica. Osnovni dizajn procesora se unato tomu nije previ e promijenio. Interni ustroj nije udvostru en. Samo su pro ireni elementi kontrolne logike smje teni prije i poslije radnih jedinica, a ujedno je pone to pobolj an ustroj same jezgre. Njezini su osnovni radni elementi uglavnom ostali isti, pa je kontrolna logika glavni element odgovoran za predstavljanje Hyperthreading procesora kao dvoprocesorskog sustava. Tako e Windowsi virtualne procesore skrivene unutar Pentiuma 4 prepoznati kao dva odvojena procesora, a isto tako e ih prepoznati i aplikacije koje su pisane tako da iskoriste prednosti vi eprocesorskih sustava. Na in na koji Hyperthreading procesor radi u osnovi je vrlo jednostavan. Predstavlja se kao dva virtualna procesora koji nemaju prioritete, a ni striktnu podjelu po radnim jedinicama, nego podjednako konkuriraju za tri radna cjevovoda (pipeline) koji im se dinami ki dodjeljuju. Ako, primjerice, jedan proces zahtijeva u itavanje podataka iz glavne memorije, a ne iz L1 ili L2 cachea , onda e za to vrijeme (stotine ciklusa) drugi procesor dobiti na raspolaganje sva tri cjevovoda. Trebaju li me utim oba logi ka procesora podjednaku radnu snagu, cjevovodi e im biti dodjeljivani pri svakom radnom taktu. Stoga dobitak na brzini rad nije dvostruk, nego ovisno o aplikaciji iznosi od deset do trideset posto, a u rijetkim kombinacijama zabilje eno je i etrdesetpostotno pove anje brzine.

7.4

Dva u jednom

Iako zna ajni, takvi dobici na brzini nisu zadovoljili ni proizvo a e ni potro a e, a naravno da nisu zadovoljni ni marketin ki odijeli koji uvijek ele ne to s im mogu privla iti budu e korisnike i

Page 12

uvjeravati ih kako je upravo njihov proizvod ono to neizostavno trebaju. Trebalo je oti i korak dalje, ali jo uvijek pod osnovnim ograni enjem da se upotrijebi samo jedan fizi ki procesor odnosno jedno procesorsko podno je kako bi se izbjeglo kori tenje puno skupljih vi eprocesorskih mati nih plo a. Budu i da je istovremeno s udaranjem u granicu od 4GHz dosegnut ve zavidan stupanj smanjivanja elektroni kih elemenata procesora (i drugi ipova), do lo se do logi ne ideje da se na osnovi supstrat postave dvije identi ne jezgre, to takav procesor efektivno pretvara u dva procesora uz ( eljeno) zadr avanje samo jednog procesorskog ku i ta. Jasno je da je pritom ipak trebalo rije iti neke dodatne probleme, no kako su oni u velikoj mjeri ve bili rije eni u prvim vi eprocesorskim sustavima, nova je ideja vrlo brzo dobila na popularnosti i nije trebalo dugo ekati do njezina ostvarenja u praksi. O ekivalo se, naravno, da e Intel probiti led i predstaviti prvi dvojezgreni (dualcore) procesor, no ta je ast pripala AMD-u koji je predstavio odli no rije enje vrlo dobrih radnih karakteristika. Intel je odgovorio svojom serijom procesora s oznakom D, no ni AMD u me uvremenu nije spavao, te je i on odgovorio serijom procesora Athlon 64 X2, koji sami po sebi predstavljaju odli nu reklamu za multi-core tehnologiju i zorno prikazuju da je to put kojim treba nastaviti. Iako je AMD bio prvi, mo e se re i kako dva glavna igra a, barem kad su u pitanju dual-core procesori vode mrtvu utrku. Najve e se razlike ne vide u samoj tehnologiji, nego u pristupu prodaji i marketingu, a zanimljivo je uo iti kako su se pozicije nekako zamijenile. Tako AMD svoje dual-core procesore vi e gura na tr i te radnih stanica i servera, dok Intel poku ava osvojiti mainstream dio tr i ta. Tako se dogodilo da je AMD-ov procesor Athlon 64X2 postao i bolje i skuplje rije enje od Intelove serije D, no lako je mogu e da kona nu pobijedu odnese Intel jer e ni om cijenom osvojiti ve i dio tr i ta koji e kasnije biti spremniji na ponovnu nabavu Intel dual- i multi-core procesora. Te ko je prognozirati kako e se situacija zaista razviti, ali je iz trenutne politike obaju proizvo a a lako pro itati kako ona prije svega proizlazi iz njihovih proizvodnih mogu nosti. AMD na tom podru ju jo uvijek zna ajno zaostaje za Intelom, stoga je jasno da svojim najboljim produktima mora dati odre enu dozu ekskluzivnosti. Intel je pak u stanju zatrpati tr i te velikom koli inom procesora te tako posti i veliku penetraciju i nisku cijenu to u najve oj mjeri i ini.

7.5

Snaga dizajna

Najve a snaga AMD-ova procesora Athlon 64 X2 je u tome to se njegov dizajn zasniva na vrlo mo nom osnovnom dizajnu razvijenom jo za porodicu procesora Optreon, a brojne zajedni ke elemente s njima ima jo i AMD-ov Turion 64. Svi ti zajedni ki elementi koji trenutno ponajbolje funkcioniraju u X2 procesorima predstavljaju prili an trn u oku Intelu jer AMD-u omogu uju jednostavno i brzo prilago avanje procesora novim zahtjevima tr i ta, pa se tako ve pri a kako bi se uskoro mogao pojaviti pokazni vi ejezgreni model procesora (i AMD i Intel najavili su po etkom 2007. etverojezgrene procesore) koji ne bi koristio dvije, nego etiri posve samostalne jezgre. Time bi AMD ve dobrano zagazio u pudru je naprednih ra unala, ali bi istovremeno i to podru je pribli io iroj korisni koj populaciji, to bi svakako dovelo do tektonskih poreme aja na tr i tu procesora. No o tome u skoroj budu nosti, a sada se pozabavimo onim to Athlon 64 X2 nudi danas. Procesor se interno sastoji od dviju samostalnih jezgri. Uz svaku je vezano 128 kB L1 i 1 MB L2 me uspremnika (cache). Jezgre su povezane specijalnom vezom preko koje komuniciraju punom brzinom (maksimalni radni takt), ime se posti e efikasnost o kojoj procesori Pentium D mogu samo sanjati. Jezgre koriste isti memorijski kontroler integriran u sam procesor, a tako er dijele isti HyperTransport link. Zanimljivo je da se obje komponente nisu mijenjale jo od trenutka kad je Athlon preba en na 90-

Page 13

nanometarski proizvodni proces, to dovoljno govori o kvaliteti osnovnog dizajna zapo etog jo na procesorima Opteron i dalekovidnosti AMD-ovih stru njaka koji sada anju uspjehe ije je sjeme posijano jo prije nekoliko godina. Dobar dizajn omogu io je jednostavno kreiranje cijele palete dvojezgrenih procesora. Bilo je dovoljno varirati veli inu me uspremnikai brzinu radnog takta i ve je tr i tu ponu eno dovoljno raznolikosti koja e zadovoljiti veli inu korisnika. Tako, primjerice, najja i model 4800+ ima radni takt od 2.4 GHz i 2X1 MB me uspremnika, dok se model 4600+ kreirao tako da je zadr an isti radni takt, ali je me uspremnik smanjen na 2X512 KB. Krenemo li jo ni e, do i emo do modela 4400+ kojemu je radni takt smanjen na 2,2 GHz,ali mu je vra en me uspremnik kapaciteta 2X1MB. Jednostavne varijacije daju razli ite proizvode,a da se pritom osnovna funkcionalnost ne mijenja. Uo imo li jo da novi procesor nije zahtjevao posve nove chipsete, mo emo zaklju iti kako je AMD zaista vrlo dobro rije io dual-core zada u.

7.6

Snaga zagrijavanje

Kod Intelova procesora Pentium D situacija je ne to zamr enija, a osnovni problemi proizlaze iz injenice da na radnom taktu od 3,2 GHz procesor ima termalnu disipaciju od 130W. Drugi je nedostatak dizajna u tome to je trebalo napraviti posve nove chipsete jer se kod Intela memorijski kontroler ne nalazi u procesoru nego u northbridge dijelu chipseta. Neke su stvari ipak ostale unutar dobro poznatih okvira. Procesori Pentium D i dalje se mogu koristiti u LGA775 podno jima, a koristi se i provjerena 800-megahercna FSB sabirnica. Zanimljivo je da jezgre koriste FSB sabirnicu za svoju komunikaciju, to je svakako lo ije rije enje od AMD-ovog gdje jezgre komuniciraju preko internih veza i to maksimalnim radnim taktom. Svaka jezgra ima L2 cache kapaciteta 1MB. Prema nekim izvorima,razmi ljalo se i o kapacitetu od 2MB po jezgri, no ispostavilo se da bi to bio preveliki zahtjev za 90-nanometarski proizvodni proces. Stoga se mo e o ekivati kako e L2 cache narasti tek kad Intel prije e na proizvodne procese jo manjih dimenzija. Unato navedenim ograni enjima Intel je ipak uspio posti i da je brzina izvr avanja odgovaraju ih vi enitnih (multi-threaded) aplikacija zna ajnije ve a od brzine kojom bi se one izvr avale na standardnom single-core procesoru. Jedno od neospornih prednosti u odnosu AMD Athlon 64 X2 javlja se kod ina ice Extreme Pentiuma D. Ta ina ica osim dvije jezgre nudi jo i tehnologiju Hyperthreading primjenjenu na svakoj jezgri,pa se operativnom sustavu predstavlja kao 4 logi ka procesora. Mo e se re i kako kombinacija dviju fizi kih i dviju virtualnih jezgri ponajbolje iskori tava sve resurse, no to ete platiti prili no skupo, to kori tenje takvog procesora ograni ava na prili no malen krug potencijalnih korisnika. Najve i je problem Intelovihprocesora Pentium D ipak u velikoj energetskoj potro nji. Uspije li Intel rije iti taj problem i jo vi e se pribli iti granici od 4 GHz, vidjet emo i zna ajniji napredak u brzini izvr avanja multithreaded softvera, a da pritom taj napredak ne emo morati platiti kori tenjem rashladnih sustava dostojnih space-shuttlea.

7.7

Najava

Oba proizvo a a procesora najavila su po etkom nove godine na tr i te pustiti etverojezgrene procesore (Intel ostaje pri novom brandu Core 2 Quatro), s tim da su oba proizvo a a izbacila i nove ipsete AMD-AM2, Intel-975X. No AM2 procesori, unato istom broju pinova kao i 940 procesori, ne e biti kompatibilni sa 940 plo ama. Jo jedna novost iz AMD-a e biti kompatibilnost sa DDR2 memorijom to Intel koristi ve godinu dana.

Page 14

7.8

Kraj jednog doba

Ono to se iz doga anja u pro loj godini,ali i doga aja predvi enih za ovu godinu,mo e zaklju iti je da ni jedan ni drugi proizvo a procesora nisu sposobni pove avati performanse svojih proizvoda na klasi an na in, pove avanjem radne frekvencije. Epilog utrke za gigahercima koja je po ela jo u vrijeme Pentiuma III je sada nji nagli prelazak na vi ejezgrenost i virtualizaciju, koncepte dobro poznatih iz velikih ra unalnih sustava. Bitno je naglasiti da je zadatak pove anja performansi uvelike preba en na le a proizvo a a softvera. U zlatno doba gigahercne trke, proizvo a i softvera mogli su ra unati na prili no konzistentan rast performansi hardvera pa se nisu previ e zamarali optimizacijama i iskori tavanjem egzoti nijih mogu nosti procesora. Takvoj je politici sada kraj budu i da su oba proizvo a a procesora performanse morali po eti pove avati paralelizacijom, a ne sirovim pove avanjem jedne jedine jezgre. Prvi rezultati ovakve strategije su dvojezgreni procesori, no to je samo po etak budu i da su obje tvrtke potvrdile razvoj etverojezgrenih procesora za 2007.g. Da bismo vidjeli osjetne razlike u brzini izvo enja aplikacija i pomake koje obe avaju proizvo a i po formuli vi e jezgri-vi e performanse nu no je da se proizvo a i softvera trgnu i po nu planirano kodirati softver koji e iskoristiti mogu nosti vi ejezgrenih procesora. Programeri e morati zagrijati stolice i ulo iti vrijeme u u enje novih trikova i mnogo vi e planirati projekte u potrazi za zadacima koji se mogu paralizirati. Ruku na srce, danas je situacija mnogo bolja nego u vrijeme stavljanja prvih dvojezgrenih procesora, no za pravu vi ejezgrenu budu nost potrebne su radikalnije promjene. Zasigurno e ih biti, no koliko brzo, pokazat e vrijeme.

Literatura: y http://www.tp-smith.co.uk/a5/hardware.html (prosinac,2011.)

Page 15

y y y

http://laris.fesb.hr/predavanja/cpu.html (prosinac 2011.) http://hr.wikipedia.org/wiki/Procesor (prosinac 2011.) informati ki- enciklopedijski rje nik prof. Dr. Sc. eljko Panjan ISBN 953-6748-00-2

Informatika kompjuteri i primjena Zageb, 1995 ISBN 953-96095-0-X

Goran Smilji Ra unala i procesi Zagreb, 1991 ISBN 86-03-00092-1

Page 16

Page 17

Page 18