2.

Nizovi i redovi (sa svim korekcijama)

19




NIZOVI I REDOVI (korigirano)



U ovom poglavlju:

Nizovi realnih brojeva
Rekurzivno zadani nizovi
Redovi realnih brojeva
Usporedni i integralni kriteriji
Cauchyjev kriterij
DAlembertov kriterij
Nuni i Leibnitzov kriterij




2.1 NIZOVI

Niz realnih brojeva moemo zadati jednostavnim nabrajanjem nekoliko prvih lanova. Na
primjer: ,.....
4
1
,
3
1
,
2
1
, 1 ili ,.....
8
1
,
4
1
,
2
1
, 1 ili ,..... 1 , 1 , 1 , 1 .

Potpuniji nain zadavanja niza realnih brojeva je preko njegovog opeg lana
n
a . Time su
svi lanovi niza na jednostavan nain dohvatljivi, odnosno, uvrtavanjem odreenog
indeksa dobivamo bilo koji lan niza. Na primjer, iz opeg lana niza
n
a
n
1
= moemo dobiti
peti lan, ili deveti lan niza:
5
1
5
= a i
9
1
9
= a . Kako vidimo, startna pozicija realnog broja
ili njegov indeks n, direktno utjeu na njegovu vrijednost
n
a .


Postavlja se pitanje: koji su to brojevi u danom nizu
n
a s velikim indeksom, a kojih ima
beskonano mnogo? Na primjer: ?,...... ?, ,.....,
4
1
,
3
1
,
2
1
, 1 . Odgovor na ovo pitanje lei u
definiciji limesa niza. Po opisnoj definiciji broj L je limes niza
n
a ako je L a
n
kad je
n . To znai da je: ,...... , ,.....,
4
1
,
3
1
,
2
1
, 1 L L ili za bilo koji niz vrijedi:
,...... , ,....., , , ,
4 3 2 1
L L a a a a .

Broj L bi trebao biti jedinstven, ako takav postoji. Iz ovakve proizvoljne definicije lako se
vidi da su mogua dva ili vie takvih brojeva, takozvanih gomilita. Na primjer, za niz
n
a
n
n
1
) 1 ( + = imamo dva gomilita, odnosno dva kandidata za broj L:
Mervan Pai: Matan1 dodatak predavanjima za grupe GHI
20
,...... 1 , 1 ,.....,
4
5
,
3
2
,
2
3
, 0 .

Da bismo izbjegli ovakve sluajeve neodreenosti, potrebna nam je definicija gomilita i
limesa niza, u kojoj se limes pojavljuje kao jedinstveno gomilite.








Po ovoj strogoj definiciji, brojevi 1 L = i 1 L = su dva gomilita niza
n
a
n
n
1
) 1 ( + = .











Po ovoj strogoj definiciji, niz
n
a
n
n
1
) 1 ( + = nema limesa.
Kao to emo vidjeti, definicija limesa niza je potpuno ista kao definicija limesa funkcija u
+ = x (vidi Poglavlje 4). Stoga su sva svojstva i primjeri rjeavanja limesa niza potpuno isti
kao kod limesa funkcija u + = x , a koji e kasnije biti detaljno prezentirani, s tim to se,
umjesto varijable x, pojavljuje indeks n.

Kao podsjetnik navodimo po jedan karakteristian i jednostavan primjer efektivnog raunanja
limesa niza realnih brojeva.

80. 3
/ 4 / 1 1
/ 5 / 2 3
lim
/ ) 4 (
/ ) 5 2 3 (
lim
4
5 2 3
lim
2
2
2 2
2 2
2
2
=
+
+
=
+
+
= =
+
+

n n
n n
n n n
n n n
n n
n n
n n n
.

81.
2 2
1
1 1
( ) / 1 1
lim lim lim 1.
3
2 3 (2 3) / 2
2
n n n
n n n n n n n
n
n n n
n

+
+ + +
= = = = =
+ +
+

82.
2 2 3
2 3
3 3 3
2 3
5 1 3
5 3 (5 3) / 0
lim lim lim 0.
2 4
3 2 4 (3 2 4) / 3
3
n n n
n n n n n
n n n
n n n n n
n n

+
+ +
= = = = =
+ +
+

Definicija 2. Realan broj L je limes niza
n
a ako zadovoljava:
za svaki 0 > postoji
0
n N takav da za sve
0
n n > vrijedi
| |
n
a L < .
Ili, kratko:

< > =

| | , , , 0 lim
0 0
L a n n N n L a
n n
n
.
Definicija 1. Realan broj L je gomilite niza
n
a ako zadovoljava:

za svaki 0 > postoji
0
n N takav da za beskonano mnogo
0
n n > vrijedi
| |
n
a L < .
2.Nizovi i redovi (sa svim korekcijama)
21
4 3 2 4 3 2 4
2
3 2 3 2 4
2 4
2 1
6
6 2 (6 2 ) / 6
83. lim lim lim .
2 1 3
2 3 (2 3) / 0
n n n
n n n n n n n
n n
n n n n n
n n n

+
+ +
= = = = =
+ +
+




5 5 5 3 5 3
3 3 3 2 2 3 2 2
5
2 5
3
3 2
2 4 (3 4) [ 2 4 (3 4)] /
84. lim lim
4 1 [ 4 1] /
2 4 4
1 3
1 3 4
lim 2.
1 1 2 1 4 1
1 1
n n
n
n n n n n n n
n n n n n n n
n n n
n n n

+ + + +
= = =
+ + + +
+ +
+
= = = =
+
+ +



2 2 4 4
2 2 4 4
4
2
4
2
3 3 1 [ 3 3 1] /
85. lim lim
2 4 5 [2 4 5] /
3 3 1
1 1
1 1 2
lim .
2 1 3 4 5
2 1 1
n n
n
n n n n n n n
n n n n n
n n n
n n

+ + + + + +
= = =
+ +
+ + +
+
= = =
+
+


86. =
+
+
= =

n n n
n n n
n n n n n n
n n
5
5
) 5 ( lim ) 5 ( lim
2
2
2 2



2
5
/ ) 5 (
/ 5
lim
5
5
lim
2 2
=
+
= =
+
=

n n n n
n n
n n n
n
n n
.

2 2
2 2 2 2
2 2
2 2
2 2 2 2
2
4 2 5
87. lim( 4 2 5) lim( 4 2 5)
4 2 5
4 2 5 (2 9) /
lim lim
4 2 5 [ 4 2 5] /
9
2
2
lim 1.
1 1 4 2 5
1 1
n n
n n
n
n n n
n n n n n n
n x n
n n n n n
n n n n n n n
n
n n n

+ +
+ = + =
+ +
+
= = = =
+ + + +

= = =
+
+ +

Mervan Pai: Matan1 dodatak predavanjima za grupe GHI
22
1 1 3 4
88. lim lim
( 3 4) ( 3 4) 3 4
3 4 1 3 4
lim lim
7 ( 3 4)
1 [ 3 4] / 1 3 4 2
lim lim[ 1 1 ] .
7 7 7 /
n n
n n
n n
n n
n n n n n n n n
n n n n
n n n n
n n n
n n n n

+ +
= =
+ + + +
+ + + +
= = = =

+ +
= = + + =



3 3 2 2 3 2 2
3
3 3 3 2 3 2
3 3 2 2 3 2 2
3
3 2 3 2
3 3 3 2 2 3 2 2 3 2 2 3 2 2
3 3
2 2
3 2 2
3
( 2 ) 2
89. lim( 2 ) lim( 2 )
( 2 ) 2
2 2
lim lim
( 2 ) 2 ( 2 ) 2
2 /
lim
( ( 2 )
n n
n n
n
n n n n n n
n n n n n n
n n n n n n
n n n n
n n n n n n n n n n n n
n n
n n n

+ + + +
+ = = +
+ + + +
+
= = =

+ + + + + + + +
=
+ +
3 3 3 2 2 2 2 2
3
2 2
lim .
3
2 ) / (1 2/ ) 1 2/ 1
n
n n n n n n

= =
+ + + + + +


90.
2
2
2
2 2 1
lim 1 lim 1 lim 1
/ 2
n n
n
n n
n n n
n
e
n n n

+ | | | | | |
= = + = + =
| | |
\ . \ . \ .
.


1 4
4 1
4
1
( )
lim
4
1
4
3 3 4
91. lim 1 lim 1 1 lim 1
1 1 1
1
=lim 1 .
n n
n
n
n
n
n n n
n n n
n
n
n n
n n n
e e
+
+

+

| | | | | |
= = + = + =
| | |
+ + +
\ . \ . \ .
| |
+ = =
|
\ .



U raunanju limesa koriste se sljedea svojstva:
1
lim(1 ) ,
n
n
e
n

+ =
lim
lim( ) lim lim ,
lim( ) lim ,
lim( ) (lim ) (lim ),
lim
lim ,
lim
lim( ) (lim ) ,
n
n n
n n n n
n n n
n n
n n
n n n n
n n n
n
n n
n
n n
n
b
b
n n
n n
a b a b
a a
a b a b
a
a
b b
a a

=
=
=
=
=


gdje pretpostavljamo da pojedinani limesi lim
n
n
a

i lim
n
n
b

postoje.
2.Nizovi i redovi (sa svim korekcijama)
23
Budui da je precizno raunanje limesa niza vano u odreivanju konvergencije redova, to e
biti raeno u nastavku, potrebno je rijeiti sljedee zadatke.


ZADACI ZA VJEBU

92.
2
2
) 2 (
lim
n
n
n
+

. 93.
2 16
1 2
lim
4
2 3
+ +
+

n n
n n
n
.
94.
6 2
5
lim
2
+
+

n
n n
n
.
95.
1
2 2
lim
3 3
+
+

n
n n
n
.
96.
5 4 2
3 2
1 1
6
lim
+ + + +
+

n n n
n n
n
. 97.
5 3
2 1
lim
3 5 4
5 2 4 5
+ + +
+ + +

n n
n n
n

98. ) 5 4 ( lim
2
n n n
n
+

. 99. ) 1 ( lim
2
n n n
n
+

.
100.
n
n
n
n
3
2
1
lim |
.
|

\
|

+

.
101.
2
1 2
1
lim
2
2
n
n
n
n
|
|
.
|

\
|
+
+

.

RJEENJA


92. . 1 93. . 0 94. .
95. . 2
3
96. . 1 97. . 0 98. . 2 99. .
2
1
100. .
9
e 101. . 0


PRIMJEDBE

1. U nastavku promatramo limese nizova kojima se indeks n pojavljuje u potencijama s
razliitim konstantnim bazama. Na primjer, elimo izraunati:
2 3
1 2 3
lim
+


n
n
n
.

Budui da je ovo jedan specijalni oblik neodreenog oblika

, postupamo kao to je
uobiajeno, odnosno dijelimo s eksponencijalnom funkcijom najvee baze, kao u sljedeem
primjeru:
. 0
0 1
0 0
)
3
1
( 2 1
)
3
1
( )
3
2
( 3
lim
3
2
1
3
1
3
2
3
lim
3 / ) 2 3 (
3 / ) 1 2 3 (
lim
2 3
1 2 3
lim =
+

=
+

=
+

=
+

=
+


n
n n
n
n
n n
n
n
n n
n n
n
n
n
n


2. Ako se u danom nizu pojavljuju istovremeno algebarske i transcedentne funkcije, tada
limes niza ne moemo raunati na klasian nain dijeljenjem s najveom potencijom. Na
primjer, elimo izraunati:
n
n
n
2
lim
2

.

Mervan Pai: Matan1 dodatak predavanjima za grupe GHI
24
Uvijek moemo, ako je to korisno, prijei s indeksa n na varijablu x, takvu da x .
Potom, kao kod limesa funkcija, moemo u ovakvom sluaju iskoristiti LHospitalovo
pravilo, kao u sljedeem primjeru (proitati kada budemo radili derivacije):

= = = = = =

2 ln 2
2
lim
)' 2 (
)' (
lim '
2
lim
2
lim
2 2 2
x
x
x
x
x
x
n
n
x x
H L
x n

0
2
1
lim
2 ln
2
2 ln 2
1
lim
2 ln
2
)' 2 (
)' (
lim
2 ln
2
'
2
lim
2 ln
2
2
= = = = = = =

x
x
x
x
x
x
x
x
x
H L
x
.

Znai, pokazali smo da je:
. 0
2
lim
2
=

n
n
n




2.2 REKURZIVNO ZADANI NIZOVI

U primjenama odreen broj nizova nije zadan opim lanom, ve rekurzivnom relacijom. Na
primjer:

1 1
2, 1
n n
a a a
+
= + =
1 1
4
3 , 3
1
n
n
a a
a
+
= =
+

1 1
3 (1 ), 3/ 4.
n n n
a a a a
+
= =

Pitanje: kako za ovakve nizove raunati njihove limese? Ako znamo da je niz konvergentan,
tada je oigledno:
1
lim lim
n n
n n
L a a
+

= = .

Sada je lako limesirati danu rekurziju. Na primjer:

1
lim lim 2 2.
n n
n n
a a L L
+

= + = +

Jednostavnim rjeavanjem dobivene algebarske jednadbe po L slijedi da je

lim 2.
n
n
L a

= =

Meutim, postavlja se pitanje kako znati da je rekurzivno dani niz konvergentan, jer, kako
vidimo, ako pretpostavimo da je konvergentan, lako moemo iz rekurzije izraunati njegov
limes. Naravno, ovo je tei dio zadatka, te koristimo sljedea dva rezultata o konvergenciji
monotonih i ogranienih nizova.

Teorem 1. (konvergencija rastuih nizova) Pretpostavimo da je dani niz
n
a rastui,
odnosno, pretpostavimo da vrijedi:
1 n n
a a
+
za svaki N n .
2.Nizovi i redovi (sa svim korekcijama)
25
Nadalje, pretpostavimo da je zadani niz
n
a odozgo ogranien, odnosno, neka postoji realan
broj 0 M > takav da je:
n
a M za svaki N n .

Tada je niz
n
a konvergentan, odnosno postoji
1
lim lim
n n
n n
L a a
+

= = .


Teorem 2. (konvergencija padajuih nizova) Pretpostavimo da je dani niz
n
a padajui,
odnosno, neka vrijedi:
1 n n
a a
+
za svaki N n .
Nadalje, pretpostavimo da je zadani niz
n
a odozdo ogranien, odnosno, neka postoji realan
broj m takav da je:
n
m a za svaki N n .

Tada je niz
n
a konvergentan, odnosno postoji
1
lim lim
n n
n n
L a a
+

= = .

102. Nai i dokazati da je to limes za niz
1 1
2, 1
n n
a a a
+
= + = .
Pretpostavimo za tren da je
n
a konvergentan, odnosno, neka postoji limes
1
lim lim
n n
n n
L a a
+

= = ;
Limesiramo rekurziju:

2
1
1 2
lim lim 2 2 2 0
2, 1.
n n
n n
a a L L L L
L L
+

= + = + =
= =

S obzirom da iz rekurzije nuno slijedi da je 0
n
a , zakljuujemo da je
1
lim lim 2.
n n
n n
L a a
+

= = =
Nadalje, treba opravdati pretpostavku da je
n
a konvergentan:
- matematikom indukcijom se lako pokae da je
n
a rastui,
- matematikom indukcijom se lako pokae da je
n
a odozgo ogranien sa
2 M = .
Sada po prethodnom teoremu o konvergenciji rastuih nizova slijedi da je niz
n
a konvergentan.

103. Nai i dokazati da je to limes za niz
1 1
4
3 , 3
1
n
n
a a
a
+
= =
+
.
Pretpostavimo za tren da je
n
a konvergentan, odnosno, neka postoji limes
1
lim lim
n n
n n
L a a
+

= = ;
Limesiramo rekurziju:

Mervan Pai: Matan1 dodatak predavanjima za grupe GHI
26
2
1
4 4
lim 3 3 2 1 0
lim 1 1
1.
n
n
n
n
a L L L
a L
L
+

= = + =
+ +
=


Uvrtavajui poetni uvjet u rekurziju
dobivamo da je
1 2
3 2 .., a a = > = > odnosno dokazat emo da je
n
a padajui.
Nadalje, treba opravdati pretpostavku da je
n
a konvergentan:
- matematikom indukcijom se lako pokae da je
n
a padajui,
- matematikom indukcijom se lako pokae da je
n
a odozdo ogranien sa
1 m = .
Sada po prethodnom teoremu o konvergenciji padajuih nizova slijedi da je niz
n
a konvergentan.

104. Nai i dokazati da je to limes za niz
1 1
3 (1 ), 3/ 4
n n n
a a a a
+
= = .
Pretpostavimo za tren da je
n
a konvergentan, odnosno, neka postoji limes
1
lim lim
n n
n n
L a a
+

= = ;
Limesiramo rekurziju:

2
1
1 2
lim 3(lim )(1 lim ) 3 (1 ) 3 2 0
2
0, .
3
n n n
n n x
a a a L L L L L
L L
+

= = =
= =

Kao to vidimo, imamo dva kandidata za limes. Koji je od ova dva broja limes, ovisi
o tome kakva je donja mea za
n
a , s obzirom da se prvi lan nalazi desno od njih.
Meutim, raunajui nekoliko prvih lanova lako je primijetiti da lanovi osciliraju
oko broja
2
.
3
L = Time 0 L = otpada, ali zbog oscliliranja lanova niza oko limesa
ne moemo primijeniti prethodne teoreme o konvergenciji rastuih i padajuih
nizova.

Zakljuak: postoji veliki broj nizova koji nisu niti rastui niti padajui, poput niza iz
ovog primjera.


ZADACI ZA VJEBU

U sljedeim zadacima nai i dokazati da su to limesi rekurzivno danih nizova.

105.
2
1 1
1
(2 ) , 0.
8
n n
a a a
+
= + = 106.
2
3
1 1
2 1, 2.
n n
a a a
+
= =

107.
1 1
1
(1 ), 1/ 3.
2
n n n
a a a a
+
= = 108.
1 1
2
1 , 3.
1
n
n
a a
a
+
= + =
+

109.
1 1
3
1 , 1.
1
n
n
a a
a
+
= + =
+
110.
1 1
, 1.
1
n
n
n
a
a a
a
+
= =
+

2.Nizovi i redovi (sa svim korekcijama)
27

RJEENJA

105. 2. 106. 1. 107. 0. 108. 3. 109. 2. 110. 0.



2.3 REDOVI REALNIH BROJEVA

U nastavku, za dani niz
n
a nas interesira suma svih njegovih lanova, odnosno elimo
izraunati:
..... ......
3 2 1
1
+ + + + + =

=
n
n
n
a a a a a .
Meutim, zbrajanje beskonano mnogo brojeva je sloen proces:
i) zbroj moe ovisiti o nainu zbrajanja;
ii) ne mora biti konaan;
iii) ako je konaan, nije lako nai sumu.

Proces traenja sume svih lanova danog niza
n
a onaavamo sa
n
a , te ga zovemo redom
danog niza. On podrazumijeva sljedee radnje:
i) dogovor o nainu zbrajanja;
ii) kriterije konvergencije pomou kojih moemo znati da li ima ili nema smisla
zbrojiti sve lanove nekog niza, odnosno da li red
n
a konvergira ili divergira;
iii) algoritam za raunanje sume

=1 n
n
a , pod uvjetom da red
n
a konvergira.

















Definicija 3. Za dani niz
n
a formira se takozvani niz djelominih suma
n
s na sljedei
nain:
1 1
a s =
2 1 2
a a s + =
3 2 1 3
a a a s + + =
#

n n
a a a a s + + + + = ......
3 2 1
.

Ako niz djelominih suma
n
s konvergira, tada je logino da ima smisla zbrojiti sve
lanove niza
n
a , pa onda kaemo da red
n
a konvergira. Pri tome je


n
n
n
n
s s a

=
= =

lim
1
.

Ako pak niz djelominih suma
n
s divergira, tada kaemo da nema smisla zbrajati sve
lanove niza
n
a , odnosno kaemo da red
n
a divergira.
Mervan Pai: Matan1 dodatak predavanjima za grupe GHI
28
Na primjer, ima smisla zbrojiti sve lanove niza
2
1
n
a
n
= , kao i sve lanove niza
n
a
n
n
) 1 (
= ,
dok nema smisla zbrojiti sve lanove niza
n
a
n
1
= . Kratko reeno, red

2
1
n
konvergira,
red

n
n
) 1 (
konvergira, dok red

n
1
divergira. Pri tome, za pripadne sume vrijedi:
i)
6
1
2
1
2

=

= n
n
,
ii) 2 ln
) 1 (
1
=

= n
n
n
,
iii) =

=1
1
n
n
.

Primijetimo da za redove
n
a koji konvergiraju nije lako openito nai sumu

=1 n
n
a . Samo
za rijetke sluajeve moemo pokazati konvergenciju ili divergenciju po definiciji, odnosno
formirajui niz djelominih suma
n
s . Sada navodimo takva dva klasina primjera.

111. Red

+ ) 1 (
1
n n
konvergira, a za sumu vrijedi: 1
) 1 (
1
1
=
+

= n
n n
. Da bismo ovo
pokazali, formirat emo niz pripadnih djelominih suma:

2 1
1
1

= s
3
1
1 )
3
1
2
1
( )
2
1
1 (
3 2
1
2 1
1
2
= + =

= s
4
1
1 )
4
1
3
1
( )
3
1
2
1
( )
2
1
1 (
4 3
1
3 2
1
2 1
1
3
= + + =

= s
#

=
+
+

+ + + =
+
+

+ +

= )
1
1 1
( )
1
1
1
( ..... )
3
1
2
1
( )
2
1
1 (
) 1 (
1
) 1 (
1
......
3 2
1
2 1
1
n n n n n n n n
s
n


1
1
1
+
=
n
.
Sada se lako uoava da je 1 )
1
1
1 ( lim lim =
+
=

n
s
n
n
n
, pa red

+ ) 1 (
1
n n
konvergira.


112. Geometrijski red

n
q konvergira ako 1 | | < q , a za sumu vrijedi:
q
q
q
n
n

=
1
1
. Da
bismo to pokazali, formirat emo niz djelominih suma:

q s =
1

2
2
q q s + =
2.Nizovi i redovi (sa svim korekcijama)
29
q
q
q q q q s

= + + =
1
1
3
3 2
3

#
q
q
q q q q q s
n
n n
n

= + + + + =

1
1
.....
1 2

Budui da, ako je 1 | | < q , je 0 lim =

n
n
q , lako zakljuujemo da vrijedi
q
q
q
q
q s
n
n
n
n

=

=

1
)
1
1
( lim lim .
Time smo pokazali da red

n
q konvergira. Iz ovog postupka smo istovremeno pokazali da
vrijedi:

1 | | ,
1
,
1
,
1
1
1 0
<

=


=

=
q
q
q
q
q
q
q
q
q
m
m n
n
n
n
n
n



113. Red

n
1
divergira. Da bismo to pokazali, potrebno je pokazati da niz djelominih
suma
n
s divergira. Jo lake, dovoljno je nai podniz niza
n
s koji divergira, pa e i sam niz
n
s divergirati. Taj podniz e biti sastavljen od svih lanova niza
n
s s indeksima oblika
n
2 :

2
3
2
1
1
2
= + = s
2
4
4
1
4
1
2
3
4
1
3
1
2
1
1
4
= + + > + + + = s
2
5
8
1
8
1
8
1
8
1
2
4
8
1
7
1
6
1
5
1
2
4
8
1
7
1
6
1
5
1
4
1
3
1
2
1
1
8
= + + + + > + + + + > + + + + + + + = s
#


+
=
2
2
2
n
s
n
.
Time smo pokazali da je =

n
n
s lim , odnosno red

n
1
divergira.

114. Pokazati da red
|
|
.
|

\
|
+

1
5
4
3
n
n
konvergira te izraunati sumu

=
+ |
|
.
|

\
|
0
1
5
4
3
n
n
n
. Lakim
raunom dobivamo da je:
n
n
n
n
n
n
n

|
.
|

\
|
= =
|
|
.
|

\
|
=
|
|
.
|

\
|
+ +
5
4
5
3
5
4
5
3
5
4
3
5
4
3
1 1
.
S obzirom da je 1
5
4
< = q , pripadni red je geometrijski i konvergentan. Za njegovu sumu
vrijedi:
3
5 / 4 1
1
5
3
5
4
5
3
5
4
3
0 0
1
=

= |
.
|

\
|
=
|
|
.
|

\
|


=

=
+
n
n
n
n
n
.
Mervan Pai: Matan1 dodatak predavanjima za grupe GHI
30


115. Pokazati da red

+
n
n n
4
2 3
konvergira te izraunati sumu

=
+
0
4
2 3
n
n
n n
. Kao u
prethodnom primjeru, dobivamo da je:
n n
n
n
n
n
n
n n

|
.
|

\
|
+ |
.
|

\
|
= + =
+
2
1
4
3
4
2
4
3
4
2 3
.
S obzirom da je 1
4
3
< = q i 1
2
1
< = q , pripadni redovi su geometrijski i konvergentni. Za
njihove sume vrijedi:
6
2 / 1 1
1
4 / 3 1
1
2
1
4
3
4
2 3
0 0 0
=

= |
.
|

\
|
+ |
.
|

\
|
=
+


=

=
n
n
n
n n
n
n n
.



ZADACI ZA VJEBU

U sljedeim zadacima ispitaj konvergenciju danih redova:


116.

n
n
3
2
.
117.

+ + ) 6 )( 5 (
1
n n
. 118.

|
.
|

\
|

+1
2
1
2
1
n n
.

119.

3
1
2
3 4
n
n
. 120.

+

n
n n
5
2 3 3 2
1
. 121.

n
e
n
.



U sljedeim zadacima izraunati sume danih redova:

122.
1
3
5
2

|
.
|

\
|
n
n
.
123.

0
5 3
n
n n
. 124.

=
+ +
1
) 2 )( 1 (
1
n
n n
.
125.

=

2
2
1
1
n
n
. 126.

=
|
.
|

\
|

1
3
1
2
1
n
n n
. 127. ]
1
1
3
2
[
2
2

=

+ |
.
|

\
|
n
n
n
.


RJEENJA

116. . konvergira . 117. . konvergira . 118. . konvergira . 119. . divergira .
120. . konvergira . 121. . divergira . 122. .
15
4
123. .
2
5
124. .
2
1
125. .
4
3
126. .
2
1

127. .
12
25




2.Nizovi i redovi (sa svim korekcijama)
31
2.4 USPOREDNI I INTEGRALNI KRITERIJI


Budui da je teko odrediti konvergenciju reda po definiciji, odnosno preko konvergencije
niza djelominih suma, potrebno je na dani red primijeniti razne kriterije konvergencije,
pomou kojih se jednostavnije dolazi do zakljuka o tome da li dani red
n
a konvergira ili
divergira.

Prvo startamo s dva usporedna kriterija za redove
n
a sa pozitivnim lanovima odnosno
kad je
n
a 0 za svaki N n . To su takozvani Weierstrassovi usporedni kriteriji.











Jednostavno reeno, ako elimo pokazati da neki red
n
a konvergira, dovoljno je svaki
lan niza
n
a odozgo ograniiti svakim lanom niza
n
b iji red
n
b konvergira. Ili, ako
elimo pokazati da neki red
n
b divergira, tada je dovoljno svaki lan niza
n
b odozdo
ograniiti svakim lanom niza
n
a iji red
n
a divergira.

Kako se primjenjuje ovaj usporedni kriterij, pokazat emo na nekoliko veoma vanih i
klasinih primjera.

128. Red

2
1
n
je konvergentan.

Da bismo to pokazali, koristit emo usporedni kriterij iz Teorema 3, odnosno, ograniit emo
sve lanove niza
2
1
n
a
n
= sa lanovima nekog niza za koji znamo da je konvergentan.
Konkretno, lako je pokazati da vrijedi:

) 1 (
1
) 1 ( ) 1 (
1
) 1 (
1
2
+

+ +
=
+ n n n n n
, za svaki N n .

Budui da smo u primjeru 111 pokazali da red

+ ) 1 (
1
n n
konvergira, po usporednom
kriteriju slijedi da je i red

+
2
) 1 (
1
n
konvergentan. Sada konvergencija reda

2
1
n
slijedi iz
jednakosti:
Teorem 3. (usporedni kriterij) Pretpostavimo da su zadani nizovi
n
a i
n
b za koje postoji
realan broj M >0 takav da je
n n
b M a 0 , za svaki N n .

i) Ako red
n
b konvergira, tada mora konvergirati i red
n
a ;
ii) Ako red
n
a divergira, tada mora divergirati i red
n
b .

Mervan Pai: Matan1 dodatak predavanjima za grupe GHI
32

=
+
+ =
1 1
2 2
.
) 1 (
1
1
1
n n
n n


129. Red

+ )! 1 (
1
n
je konvergentan.

Da bismo to pokazali, ograniit emo svaki lan niza
)! 1 (
1
+
=
n
a
n
sa lanovima nekog
konvergentnog niza. Preciznije, lako se pokae nejednakost:

n
n
n n n 2
1
2 2 2 1
1
) 1 ( 3 2 1
1
)! 1 (
1
puta
=

+
=
+

.
Budui da smo u primjeru 112 pokazali da je red

n
2
1
konvergentan (jer je 1 2 / 1 < = q ),
po prethodnoj nejednakosti i usporednom kriteriju iz Teorema 3 slijedi da je i red

+ )! 1 (
1
n

konvergentan, to smo i trebali pokazati.

130. Red

n
1
je divergentan.

Ponovno emo se koristiti usporednim kriterijem iz Teorema 3, ali ovaj put emo lanove
niza
n
a
n
1
= ograniiti odozdo sa lanovima niza za koji znamo da divergira. Preciznije,
lako je pokazati nejednakost:
n
n
1 1
, za sve N n .

Budui da smo u primjeru 113 pokazali da je red

n
1
divergentan, po usporednom kriteriju
iz Teorema 3 slijedi da je i red

n
1
divergentan.

Primjere 128 i 130 je mogue generalizirati na mnoge druge potencije od
n
1
, kao to slijedi.

131. Red:

. 1 za divergira
2 za konvergira
1
p
p
n
p


Zaista, tvrdnja jednostavno slijedi iz Teorema 3 i sljedee nejednakosti:

p
n n
1 1
za 1 p i
2
1 1
n n
p
za 2 p .

2.Nizovi i redovi (sa svim korekcijama)
33
Budui da smo u primjerima 128 i 130 pokazali da red

2
1
n
konvergira te da red

n
1
divergira, iz prethodne nejednakosti i usporednog kriterija slijedi traena tvrdnja.

U nastavku dajemo jo jedan koristan usporedni kriterij.















Ovaj kriterij je praktian ako u opem lanu reda postoje takozvani vikovi odnosno
dijelovi koji uope ne utjeu na konvergenciju, kao u sljedeem primjeru.

132. Red

3 2
4
n
i red

n
2
1
se isto ponaaju u smislu konvergencije. Zato? Pa po
prethodnom Teoremu 4, potrebno je provjeriti limes omjera njihovih opih lanova, odnosno:

4
2 / ) 3 2 (
2 / 2
lim 4 lim lim
2
1
3 2
4
=

= = =

n n
n n
n n
n
n
n
n
n
b
a
L .

S obzirom da je 0 4 > = L , po Teoremu 4 slijedi da se ova dva reda jednako ponaaju u
smislu konvergencije. Meutim, mi ve znamo po primjeru 112 da red

n
2
1
konvergira, pa
prema ovome direktno slijedi da je red

3 2
4
n
konvergentan.
133. Pokaimo usporednim kriterijem da je red

+ 4 3
2
3
2
n n
n
divergentan. Kada
uklonimo sve vikove u nazivniku
4 3
2
3
2
+
=
n n
n
a
n
dobivamo opi lan prethodnog reda u
obliku
n
b
n
1
= . Preciznije, raunamo sljedei limes:
2
/ ) 4 3 (
/
lim 2 lim lim
3 3
3 3
1
4 3
2
3
2
=
+
= = =

+

n n n
n n
b
a
L
n
n
n n
n
n
n
n
n
.

Teorem 4. (limesni usporedni kriterij) Pretpostavimo da su zadani nizovi 0
n
a i
0
n
b te pretostavimo da smo izraunali sljedei limes:
n
n
n
b
a
L

= lim , gdje je < < L 0 .

i) Ako red
n
b konvergira, tada mora konvergirati i red
n
a ;
ii) Ako red
n
b divergira, tada mora divergirati i red
n
a .
Pri tome kaemo da se redovi
n
a i
n
b isto ponaaju u smislu konvergencije.
Mervan Pai: Matan1 dodatak predavanjima za grupe GHI
34
Kako je L = 2>0, po Teoremu 4 oba reda se jednako ponaaju u smislu konvergencije, a
budui da ve znamo da red

n
1
divergira, to povlai da i red

+ 4 3
2
3
2
n n
n
divergira, to
je trebalo pokazati.

Na kraju ove toke navodimo takozvani integralni kriterij. Kako sama rije kae, da bismo
ustanovili konvergenciju nekog reda potrebno je ispitati konvergenciju odgovarajueg
nepravog integrala. Pri tome emo u kasnijim poglavljima raditi konvergencije nepravih
integrala (proitati nakon to budemo radili integrale).










Budui da je lake integrirati nego sumirati, ovaj kriterij moe biti veoma praktian.

134. Red:

>
=

. 1 za divergira
1 za konvergira
1
p
p
n
p


Za razliku od primjera 131, ova tvrdnja je potpuna jer pokriva sve vrijednosti potencije p
razlomka
n
1
. Nije teko pokazati da:

>
=

. 1 za divergira
1 za konvergira
1
1
p
p
dx
x
p


Sada iz ove tvrdnje i integralnog kriterija iz Teorema 5 direktno slijedi traena konvergencija
reda

p
n
1
za sve vrijednosti potencije p.

135. Red

n
e
n
konvergira. Zakljuak slijedi iz sljedeih injenica koje preputamo
itatelju na provjeru:
i) funkcija
x
x
e x
e
x
x f

= = ) ( je neprekidna i padajua na intervalu ) , 1 [ ;
ii) vrijedi: ; 2
1
1
< =

e dx e x
x

iii) primjena Teorema 5 nam daje traeni zakljuak.





Teorem 5. (integralni kriterij) Neka je zadan niz 0
n
a , te neka je
n
a n f = ) ( . Ako je
ovako definirana funkcija R R f : neprekidna i padajua na intervalu ) , 1 [ , tada
vrijedi:
red
n
a konvergira integral

1
) ( dx x f konvergira.
2.Nizovi i redovi (sa svim korekcijama)
35
ZADACI ZA VJEBU

U sljedeim zadacima ispitati konvergenciju danih redova koristei usporedne i integralni
kriterij za konvergenciju redova.

136.

+
2 / 5
) 1 (n
n
. 137.

+
3 5
3
n n
n
. 138.

+ + 2 2
1
2
n n
.
139.

) 4 (
1
n n
. 140.

+ 4
2
3
n
. 141.

n
n 3
1
.
142.

+ )! 1 (
!
n
n
. 143.

)! 2 (
!
n
n
. 144.

n
n ln
.
145.

n nln
1
. 146.
2
n
e
n
. 147.

+
2 2
) 1 ( n
n
.
148.

2
)) (ln(ln ln
1
n n n
.



RJEENJA

136. . konvergira . 137. . divergira . 138. . konvergira . 139. . konvergira .
140. . konvergira . 141. . konvergira . 142. . divergira . 143. . konvergira .
144. . divergira . 145. . divergira . 146. . konvergira . 147. . konvergira .
148. . konvergira .

Karl Theodor Wilhelm Weierstrass

Roen: 31. listopada 1815. u Ostenfelde, Westphalia (Njemaka)
Umro: 19. veljae 1897. u Berlinu (Njemaka)



Weierstrassa (Vajertras) je povijest obiljeila kao oca moderne matemematike. Dao je
veliki broj rezultata na temu: analiza iracionalnih brojeva, analiza neprekidnih funkcija,
redovi potencija, sistemi diferencijalnih jednadbi, kompleksna analiza. Poznata je njegova
izreka:
Mervan Pai: Matan1 dodatak predavanjima za grupe GHI
36






2.5 CAUCHYJEV KRITERIJ

Ukoliko se u opem lanu reda
n
a pojavljuje indeks n istovremeno u bazi i u
eksponentu, tada je veoma praktian Cauchyjev (Koi) kriterij.













Naravno da se gornji limes rauna u nekoliko koraka: prvo se rijeimo n-tog korijena,
odnosno izraunamo
n
n
a
/ 1
| | ; nakon toga prelazimo na raunanje limesa
n
n
n
a
/ 1
| | lim

.

U raunanju limesa n-tog korijena trebamo i sljedea svojstva:

i) 1 lim =

n
n
a , gdje je 0 > a ;
ii) 1 lim =

n
n
n ;
iii) 1 ) ( lim =

n
n
n P , gdje je ) (x P polinom po x;
iv) 1
) (
) (
lim =

n
n
n Q
n P
, gdje su ) ( ), ( x Q x P polinomi po x.


Na primjer: 1 2 lim =

n
n
, 1 lim
3
=

n
n
n , 1 1 3 lim
2
= +

n
n
n n i 1
2 3
5 2
lim
3 4
2
=
+
+ +

n
n
n n
n n
.

149. Red
3
3
n
n

je konvergentan, jer je
. 1
3
1

3
1
lim
3
1
| | lim
3 3
| |
3
3 3
< = = = = = =

L n a L
n n
a
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n


Istina je da matematiar koji nije pomalo i pjesnik, nikad nee biti savren
matematiar K. Weierstrass.
Teorem 6. (Cauchyjev kriterij) Zadan je niz realnih brojeva
n
a . Pretpostavimo da smo
izraunali sljedei limes:
. | | lim
n
n
n
a L

=
Tada vrijedi:
i) ako je 1 < L , tada red
n
a konvergira;
ii) ako je 1 > L , tada red
n
a divergira;
iii) ako je 1 = L , tada treba prijei na neki drugi kriterij.
2.Nizovi i redovi (sa svim korekcijama)
37
150. Red
n
n
n

|
.
|

\
|

+
1 5
3 2
je konvergentan, jer je
. 1
5
2

5
2
1 5
3 2
lim | | lim
1 5
3 2
) 1 5 (
) 3 2 (
| | < = =

+
= =

+
=

+
=

L
n
n
a L
n
n
n
n
a
n
n
n
n
n
n
n
n
n


151. Red
n
n
n n

|
|
.
|

\
|
+

3 2
2
je divergentan, jer je
. 1
3 2
lim | | lim
3 2 ) 3 2 (
) (
| |
2 2 2
> = =
+

= =
+

=
+

=

L
n
n n
a L
n
n n
n
n n
a
n
n
n
n
n
n
n
n
n


152. Red
2
3
2
n
n
n

|
.
|

\
|
+

je konvergentan, jer je
. 1 1
3
2
lim | | lim
3
2
) 3 (
) 2 (
| |
5
3
5
lim
2
2
< = = = |
.
|

\
|
+

= = |
.
|

\
|
+

=
+

=

+

e e
n
n
a L
n
n
n
n
a
n
n n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n



ZADACI ZA VJEBU

153.

n
e
n n 2
2
.
154.
n
n
n
n

|
.
|

\
|
+

2
1 2
3
1
.
155.
n
n
n n
n

|
|
.
|

\
|
+
+

2
2
3
3
2 4 .
156.
n
n
n
n

|
.
|

\
|

+
2
2 3
2
5
.
157.
2
2
3
2
2
n
n
n
n

|
.
|

\
| +
.
158.
2
1 3
5 2
n
n
n
n
n
n

|
.
|

\
|
+
|
.
|

\
|
+
+
.
159.
1 2
1
1 2
1
3

+

|
.
|

\
|
+
+
n
n
n
n
.
160.

n
n
n
e

.
161.

n
n
3
ch
.


RJEENJA

153. e L konvergira / 1 = . 154. 3 / 2 = L konvergira .
155. 3 / 2 = L konvergira . 156. 2 / 3 = L divergira . 157. 9 /
2
e L konvergira = .
158. e L konvergira / 2 = . 159. 4 / 3 = L konvergira . 160. / e L konvergira = .
161. . konvergira .


Augustin Louis Cauchy

Roen: 21. kolovoza 1789. u Parizu (Francuska)
Umro: 23. svibnja 1857. u Sceauxu - blizu Pariza (Francuska)

Ljudi odlaze, ali njihova djela ostaju
A.L. Cauchy
Mervan Pai: Matan1 dodatak predavanjima za grupe GHI
38


U modernoj matematici je zapamen po uvoenju preciznosti u matematiku analizu. Na-
pravio je veliki broj radova iz: kombinatorike, beskonanih redova, teorije polihedrona,
teorije o konanim grupama, teorije funkcija kompleksne varijable... Poznata je njegova
izreka na samrti, gore desno.



2.6 DALEMBERTOV KRITERIJ

Ukoliko se u opem lanu reda
n
a pojavljuje indeks n u obliku faktorijale n! tada je
skoro nezamjenjiv DAlembert-ov (Dalamberov) kriterij. Naravno da ovaj kriterij moemo
koristiti u drugim sluajevima.













Gornji limes raunamo u nekoliko koraka: prvo se rijeimo razlomka
n
n
a
a
1 +
uz pravilo
dvostrukog razlomka, te kraenja u brojniku i nazivniku istih s istima; nakon toga prelazimo
na raunanje limesa
n
n
n
a
a
1
lim
+

.


162. Red

n
n
2
je konvergentan, jer je
Teorem 7. (DAlembert-ov kriterij) Zadan je niz realnih brojeva
n
a . Pretpostavimo da
smo izraunali sljedei limes:
. lim
1
n
n
n
a
a
L
+

=
Tada vrijedi:
iv) ako je 1 < L , tada red
n
a konvergira;
v) ako je 1 > L , tada red
n
a divergira;
vi) ako je 1 = L , tada treba prei na neki drugi kriterij.
2.Nizovi i redovi (sa svim korekcijama)
39
. 1
2
1

2
1 1
lim
2
1
lim
2
1 1
1
2
2
1
1
1
< = =
+
= =
+
= =

+

+
+
+
L
n
n
a
a
L
n
n
a
a
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n



163. Red

n
n
3
!
je divergentan, jer je
. 1
3
1
lim lim
3
1
3
3
!
)! 1 (
1
1
3
!
3
)! 1 (
1
1
> = =
+
= =
+
=
+
= =

+

+
+
+
+
L
n
a
a
L
n
n
n
a
a
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n



164. Red

n
n
n!
je konvergentan, jer je
. 1
/ 1 1
1
lim
1
lim lim

1 ) 1 )( 1 (
) 1 (
) 1 ( !
)! 1 (
1 1
1 !
) 1 (
)! 1 (
1
1
< = |
.
|

\
|
+
= |
.
|

\
|
+
= =
|
.
|

\
|
+
=
+ +
+ =
+

+
= =

+

+
+
+
+
+
e
n n
n
a
a
L
n
n
n n
n
n
n
n
n
n
a
a
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
n



ZADACI ZA VJEBU

U sljedeim zadacima ispitati konvergenciju danih redova realnih brojeva.

165.

! n
e
n
.
166.

n
n
5
!
.
167.

)! 2 (
) ! (
2
n
n
.
168.

)! 2 ( n
n
n
.
169.

! )! 1 2 (
!
n
n
.
170.

)! 3 (
) ! (
3
n
n
.
171.

n
n
n
n! 4
. 172.

n
e
n
. 173.

e
n
n
e
.
Primijetimo da je n n n 2 ) 1 2 ( 3 2 1 )! 2 ( = i ) 1 2 ( ) 3 2 ( 5 3 1 ! )! 1 2 ( = n n n .


RJEENJA

165. 0 = L konvergira . 166. = L divergira .
167. 4 / 1 = L konvergira . 168. 0 = L konvergira . 169. 2 / 1 = L konvergira .
170. 27 / 1 = L konvergira . 171. e L divergira / 4 = . 172. e L divergira = .
173. e L divergira = .




Mervan Pai: Matan1 dodatak predavanjima za grupe GHI
40
Jean Le Rond d'Alembert

Roen: 17. studenog 1717. u Parizu (Francuska)
Umro: 29. listopada 1783 u Parizu (Francuska)



Zapamen je kao velika linost u francuskoj znanosti, te kao veliki prijatelj velikog
Lagrangea (Legran). Na poetku ivota nije imao sreu jer ga je mati ostavila na
stepenicama kapele St. Jean le Rond, po kojoj je uzeo svoje ime. DAlembert je prvi dao
potpuno rjeenje znaajnog problema o pojavama ekvinocija. Njegov najvaniji potpuno
matematiki rad bio je o parcijalnim diferencijalnim jednadbama, posebno u vezi s
vibrirajuim membranama. Isto tako su vani njegovi radovi u dinamici fluida, te neki radovi
u filozofiji.



2.7 NUNI I LEIBNITZOV KRITERIJ

Ukoliko Cauchyjev (Koi) i DAlembertov (Dalamber) kriterij daju neizvjesnu situaciju,
odnosno na kraju dobivamo da je limes L = 1, tada bi bilo dobro ispitati da li opi lan reda
zadovoljava nuni kriterij. Da bi neki red uope konvergirao, nuno je da mu opi lan tei
nuli.







Naravno da 0 lim =

n
n
a ne povlai da red
n
a konvergira, to je jasno iz primjera

n
1
.
Prema ovome, nunim kriterijom moemo samo pokazati da neki red divergira, a o
konvergenciji ne moemo rei nita. Promotrimo sljedee primjere.
Teorem 8. (nuni kriterij) Zadan je niz realnih brojeva
n
a . Tada vrijedi:

n n
n
a a 0 lim divergira.
2.Nizovi i redovi (sa svim korekcijama)
41


174. Red

)
2
1
1 (
n
divergira jer je: 0 1 )
2
1
1 ( lim lim = =

n
n
n
n
a .

175. Red

) 2 (
2
n n n divergira jer je:
0 1
2
2
lim
2
2
) 2 ( lim ) 2 ( lim lim
2 2
2
2 2
=
+

=
+
+
= =

n n n
n
n n n
n n n
n n n n n n a
n n n
n
n
.

176. Red

+
n
n
n
)
1
( divergira jer: 0 )
1
( lim lim
1
=
+
=


e
n
n
a
n
n
n
n
.


U nastavku promatramo takozvane alternirane redove, odnosno redove u obliku:

0 , ) 1 (
n n
n
a a .
Znamo da red

n
1
divergira. Meutim, alternirani red

n
n
1
) 1 ( konvergira. tovie, moe
se tono izraunati njegova suma, odnosno

. 2 ln
1
) 1 (
1
=

= n
n
n



Naravno da za konvergenciju alternirajuih redova moemo koristiti sve do sada izreene
kriterije za redove s ne nuno pozitivnim lanovima. Meutim, najlake je za alternirajue
redove koristiti takozvani Leibnitzov (Lajbnic) kriterij, koji je iskazan u sljedeem rezultatu.








Uvjet N n a a a
n n n
n
=
+

sve za i 0 lim
1
, znai da niz
n
a padajui tei ka nuli.


177. Red

n
n
1
) 1 ( konvergira, jer je:
0 )
1
( lim lim = =

n
a
n
n
n
i N n a
n n
a
n n
=
+
=
+
sve za
1
1 1
1
.


178. Red

n
n
1
) 1 ( konvergira, jer je:
Teorem 9. (Leibnitzov kriterij za alternirane redove) Zadan je niz realnih
brojeva
n
a . Tada vrijedi:
N n a a a
n n n
n
=
+

sve za i 0 lim
1
( 1)
n
n
a

konvergira.
Mervan Pai: Matan1 dodatak predavanjima za grupe GHI
42
0 )
1
( lim lim = =

n
a
n
n
n
i N n a
n n
a
n n
=
+
=
+
sve za
1
1 1
1
.


Openito, za bilo koju pozitivnu potenciju p imamo sljedei zakljuak.

179. Red

p
n
n
1
) 1 ( , 0 > p , konvergira, jer je:
0 )
1
( lim lim = =

p
n
n
n
n
a i N n a
n n
a
n
p p
n
=
+
=
+
sve za
) 1 (
1 1
1
.



ZADACI ZA VJEBU

180. Argumentirano obrazloiti zato:
i) red

3
1
) 1 (
n
n
konvergira;
ii) red

3
1
n
divergira.

181. Pokai da red

+
+
n
n
n
)
2
1
( divergira.

182. Ispitati konvergenciju reda ) 1 1 (

+ n n n .

183. Ispitati konvergenciju reda

n
) 1 ( .

184. Ispitati konvergenciju reda
n n
n
n
2
1 2
) 1 (
2
+
+

.


185. Argumentirano obrazloiti zato:
i) red

4 5
1
) 1 (
n
n
konvergira;
ii) red

4 5
1
n
konvergira.

186. Dokazati da za red

n
n
n
)
1
( vrijedi:
i) Cauchyjev kriterij ne daje odluku, odnosno L = 1;
ii) DAlembertov kriterij ne daje odluku, odnosno L = 1;
iii) divergira zbog nunog kriterija, odnosno
1
)
1
( lim


=

e
n
n
n
n
.



2.Nizovi i redovi (sa svim korekcijama)
43

RJEENJA

182. . divergira . 183. . divergira . 184. . konvergira .

PRIMJEDBE


Nuni kriterij iz Teorema 8 se uglavnom u literaturi pojavljuje u svom ekvivalentnom obliku:







Meutim, ovakva forma nunog kriterija moe izazvati neopravdane nedoumice vezano sa
dovoljnost uvjeta 0 lim =

n
n
a , jer znamo da on ne moe garantirati konvergenciju
n
a , nego
je on samo jedna posljedica njegove konvergencije.

Zato su tvrdnje Teorema 8 i Teorema 10 ekvivalentne? Naime, primijetimo da u matematici
openito vrijedi logiki princip, takozvani obrat po kontrapoziciji, koji kae:

tono je da B A ako i samo ako A B ,

gdje B oznaava negaciju tvrdnje B , dok A oznaava negaciju tvrdnje A. U kontekstu
Teorema 8 i Teorema 10 neka su :

} 0 lim { =

n
n
a A i } divergira {

=
n
a B .
Tada je oito:
} konvergira {

=
n
a B i } 0 lim { = =

n
n
a A .
Sada u ovim terminima ekvivalentnost izmeu Teorema 8 i Teorema 10 slijedi iz prethodnog
principa, odnosno:

B A (Teorem 8) ako i samo ako A B (Teorem 10).



Teorem 10. (nuni kriterij) Zadan je niz realnih brojeva
n
a . Tada vrijedi:
n
a konvergira 0 lim =

n
n
a .