ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 1 Prof. dr. sc. Zmagoslav Prelec, dipl. ing.

List: 1 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

TERMODINAMSKI OSNOVI ENERGETSKIH SUSTAVA

1. OPENITO O TEHNIKOJ GRANI ENERGETIKA

Energetika - zadaci: - transformacija (pretvorba) energije - prijenos energije - raspodjela (distribucija) energije Energetika - ciljevi: - pouzdana (trajna) opskrba - ekonomino (racionalno) koritenje - zatita okolia Energetika - sadraj: - energetski resursi (izvori energije) - energetski sustavi - energetska postrojenja - energetski mediji / nositelji energije (gorivo, para, voda, plinovi)

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 1 Prof. dr. sc. Zmagoslav Prelec, dipl. ing. List: 2 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

2. ENERGIJA 2.1.Definicija Openito, energija je sposobnost obavljanja rada odnosno savladavanja sile (F) na nekom putu (s).
Ta definicija objedinjuje sve oblike energije, a koliko e se pojedinog oblika energije utroiti za neku radnju zavisi o njenoj sposobnosti (kvaliteti) da se transformira u rad. Energija je kvalitetnija to se njen vei udjel moe transformirati u rad.

2.2. Podjela
ENERGIJA

POTENCIJALNA

UNUTRANJA

KINETIKA

TOPLINSKA

KEMIJSKA

NUKLEARNA

ZRAENJE

Potencijalna energija je posljedica djelovanje gravitacije(g) na masu tijela (m) u Zemljinom gravitacijskom polju: Ep=mgh Kinetika energija je energija gibanja, koju treba dovesti da bi tijelo mase (m) postiglo brzinu (v): 1 E = mv 2 k 2

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 1 Prof. dr. sc. Zmagoslav Prelec, dipl. ing. List: 3 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Unutranja energija - energija sadrana na razini molekula i atoma - Toplinska unutranja kinetika energija gibanja molekula - Kemijska unutranja energija promjene kemijskoga spoja (izgaranje) - Nuklearna - unutranja energija na razini jezgre atoma koja moe biti: energija fisije - razbijanje jezgre energija fuzije spajanje jezgara - Zraenje unutranja energija na razini dijelova atoma (jezgre i elektronskoga omotaa)

2.3. Zakon o ouvanje energije

Energija se ne stvara niti unitava; ona se samo mijenja iz jednoga oblika u drugi. Zbroj svih energija na ulazu u neki sustav jednak je zbroju energija na izlazu iz njega. Pri koritenju energije iz nuklearnih goriva, masa se moe poistovjetiti s energijom prema Einstein-ovoj jednadbi: E=mc2

2.4. Primarni (prirodni) izvori energije Fosilna goriva Nuklearna goriva Sunce (toplinsko zraenje, fotosinteza) Vodotoci Vjetar More (struje, valovi, plima /oseka) Zemljina kora (geotermalna energija) Hrana

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 1 Prof. dr. sc. Zmagoslav Prelec, dipl. ing. List: 4 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

2.5. Osnovni oblici energije u energetskim sustavima Toplinska Mehanika Toplinska energija je: kaotina, ne-ureena, ne-usmjerena, neorganizirana, ne moe pomicati stvari, samo se djelomino moe transformirati u radnju (kruni procesi), manje je vrijedna. Mehanika energija je: organizirana, usmjerena, moe pomicati stvari (sila x put), vie je vrijedna, u potpunosti se moe transformirati u toplinu (trenje).

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 1 Prof. dr. sc. Zmagoslav Prelec, dipl. ing. List: 5 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

3. OSNOVNE OSOBINE TOPLINSKE ENERGIJE Toplina je: - dio unutranje energije medija- nositelja topline - proporcionalna je broju estica nositelja topline i njihove kinetike energije. 3.1. Pretvorba toplinske energije
kruni procesi (t)

TOPLINSKA ENERGIJA

MEHANIKA ENERGIJA trenje (100%)

Kruni procesi omoguuju pretvorbu topline u radnju pri emu kao posrednik u prijenosu energije slue stlaivi fluidi (dimni plinovi, zrak, para).

Maksimalni udjel topline koji se teoretski moe pretvoriti u radnju ogranien je Carnot-ovim krunim procesom, a zavisi o temperaturi raspoloive topline, odnosno o omjeru temperature okoline (T0) i temperature radnoga fluida(T). Toplina bi se potpuno pretvorila u radnju samo kod beskonano visoke temperature radnoga fluida ili kad bi temperatura okoline bila jednaka apsolutnoj nitici (-273,15 K). Niti jedan od dva uvjeta nije mogu!!!

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 1 Prof. dr. sc. Zmagoslav Prelec, dipl. ing. List: 6 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

3.2. Uvjeti za odvijanje krunog procesa Proizlaze iz 2. zakona termodinamike: - dio dovedene topline u proces mora se vraati u okolinu, - moraju postojati dva spremnika topline s razliitim temperaturama.
T
w (meh.en.)

ds=

dQ =0 T

t max = Carnot t < Carnot

carnot =
3.3. Prijenos topline 1) Provoenje (kondukcija) - Fourier-ova jednadba:
dt Q = A dx A - povrina dt temp. gradijent dx - koef. top. vodljivosti

T T0 T

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 1 Prof. dr. sc. Zmagoslav Prelec, dipl. ing. List: 7 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

2) Konvekcija - Newton-ova jednadba: Q=A t A - povrina - koef. prijelaza topline t - razlika temperatura

3) Zraenje - Stefan - Boltzmann-ov zakon: Q=Af(T14-T24) A-prvrina f- faktor oblika povrina - konstanta zraenja T1-aps. temp. predajnika topline T2-aps. temp. prijemnika topline

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 1 Prof. dr. sc. Zmagoslav Prelec, dipl. ing. List: 8 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

4. OSNOVNE OSOBINE ELEKTRINE ENERGIJE Ne nalazi se u prirodi u upotrebljivome obliku. Transformacija u: - mehaniku - toplinsku - magnetsku - svjetlosnu Proizvodnja: - Iz mehanike energije (el. indukcijom u generatorima) Primarni pokretai generatora el. energije: - parne turbine - plinske turbine -motori s unutranjim izgaranjem -vodne turbine -vjetro- turbine - Termo-naponskim efektom ( MHD generatori) - Foto-naponskim efektom ( suneve elije) - Elektrokemijskom efektom (elektrolitski lanci, gorive elije)

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 1 Prof. dr. sc. Zmagoslav Prelec, dipl. ing. List: 9 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

5. EKSERGIJA
Nain na koji se danas tumai pojam eksergije definirao je Zoran Rant - slovenski termodinamiar 1956. godine.

Eksergija - maksimalan rad kojeg se moe dobiti iz nekog radnoga fluida dovoenjem njegova stanja povratnim (reverzibilnim) putem do stanja okoline. Eks=H-H0-T0(S-S0) H=U+PV Eks=U+PV-T0S-(U0+P0V0-T0So) En = Eks + A Eks - eksergija A anergija Specifina eksergija radnog fluida (po jedinici mase): eks,h=h-h0-T0(s-s0) Neiskoristivi dio sadrane topline je anergija: ah=h0+T0(s-s0)

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 1 Prof. dr. sc. Zmagoslav Prelec, dipl. ing. List: 10 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Eksergija - u svim realnim (nepovratnim) procesima se troi. Energija - u svim realnim (nepovratnim) procesima pretvara se iz jednoga oblika u drugi pri emu gubitak predstavlja dio koji se pretvara u neiskoristivu energiju. Energija se ne gubi, ve samo pretvara iz jednoga oblika u drugi. Energetski resursi (gorivo) u procesu koritenja (izgaranja) degradiraju se zbog izjednaavanja njihova kemijskog potencijala s okolinom. Zadatak energetiara - na to uinkovitiji nain iskoristiti sadranu energiju energetskih resursa prije njihove degradacije odnosno izjednaenja sa stanjem okoline. Kvaliteta energije je vea, to se vei njen udjel moe transformirati u koristan rad, odnosno to je vea pripadna eksergija. Eksergiju moemo smatrati mjerom za vrijednost energije. im je vei udjel eksergije u nekoj energiji, tim je vea vrijednost te energije.

Kvaliteta (elek., potenc.,kinet.)>Kvaliteta topl. energ. Energija (elek., potenc.,kinet.)=Eksergija(elek., potenc., kinet.) Energija (toplina)>Eksergija(toplina)

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 1 Prof. dr. sc. Zmagoslav Prelec, dipl. ing. List: 11 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Eksergija topline (toplinskoga fluksa):

Eks , Q = carnot Q = (1 AQ = T0 Q T T0 )Q T

Toplinska energija okoline nema nikakvu eksergiju. Cjelokupnu toplinsku energiju okoline ini anergija.

Specifina eksergija topline (toplinskoga fluksa):

eks , q = (1

T0 )q T

Eksergija dimnih plinova izgaranja: Za openiti sluaj, kada se tijekom prijelaza topline mijenja temperatura, moe se pisati:

Eks, Q = (1
1

T0 )dQ T

AQ = T0

dQ 1 T
2

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 1 Prof. dr. sc. Zmagoslav Prelec, dipl. ing. List: 12 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Specifina eksergija dimnih plinova, ija se temperatura smanjuje od Tmax do To, iznosi:
de T = (1 0 )dq ks , pl T q T e = (1 0 )dq ks, pl T 0

Eksergija goriva je rad koji bi se teoretski mogao dobiti reverzibilnom (povratnom) kemijskom reakcijom izgaranja, to realno nije mogue u tehniki izvedivom procesu. Eksergija goriva Gornja toplinska vrijednost eks,gHG,g

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 1 Prof. dr. sc. Zmagoslav Prelec, dipl. ing. List: 13 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

6. UINKOVITOST ENERGETSKIH PROCESA Energetska iskoristivost - analiza temeljena na 1. zakonu termodinamike Eksergetska iskoristivost analiza temeljena na 2. zakonu termodinamike

6.1. Energetska iskoristivost

en =

E n , izl iskoriten a (izlazna ) energija rad + izl .toplina = = E n , ul utroena (ulazna ) energija ul .toplina

en =

W + Qizl w + q izl = Qul qul

en 0,25-0,40 (0,45) 0,20-0,35 (0,40) 0,35-0,45 (0,52) 0,45-0,55 (0,60) 0,50-0,80 (0,90)

ENERGETSKI SUSTAV Parne elektrane(konvencionalno izgaranje) Plinske elektrane Dizelske elektrane Elektrane s kombiniranim procesom Kogeneracijskae elektrane

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 1 Prof. dr. sc. Zmagoslav Prelec, dipl. ing. List: 14 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

6.2. Eksergetska iskoristivost Za sustav koji proizvodi rad:

eks = rad W = utroena ( iskoriten a )eksergija E ks ,ul E ks ,izl

Za sustav koji troi rad:

eks = eks .dobivena ( prirast ) E ks ,izl E ks ,ul = rad W

Za sustav koji ne proizvodi niti troi rad:

eks eks .dobivena ( prirast ) E ks ,rad . fluid ,izl E ks ,rad . fluid ,ul = = eks .utoena E ks , pog . fluid ,ul E ks , pog . fluid ,izl

Za povratne (idealne) procese: eks, max = 1,0 Za nepovratne (realne) procese: eks < 1,0

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 1 Prof. dr. sc. Zmagoslav Prelec, dipl. ing. List: 15 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PRIMJERI: Priguivanje (reducirni ventil): 1 2

h1=h2, p2<p1, s2>s1, Eks,1>Eks,2, eks = Kompresor:

Eks , 2 Eks ,1

2 W
eks = Eks , 2 Eks ,1 W

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 1 Prof. dr. sc. Zmagoslav Prelec, dipl. ing. List: 16 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Turbina

1 W
eks = W Eks ,1 Eks , 2 Eks ,3

2 3

Izmjenjiva topline (grija)

Topla struja

3 Hladna struja

eks =

2 4

Eks , 2 Eks ,1 Eks , 3 Eks , 4

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 1 Prof. dr. sc. Zmagoslav Prelec, dipl. ing. List: 17 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Mijealica

2
eks = Eks , 3 Eks1 + Eks , 2

Loite (komora izgaranja)

Gorivo 1 Zrak 2

Produkti izgaranja 3

eks

Eks ,3 = Eks ,1 + Eks , 2

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 1 Prof. dr. sc. Zmagoslav Prelec, dipl. ing. List: 18 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Generator pare
Gubici u atmosferu Dimni plinovi

Zrak 2 Gorivo 1

Para 4 Voda 3

eks =

Eks, 4 Eks,3 Eks ,1 + Eks 2

Gubici energije i eksergije u pojedinim dijelovima parnih elektrana: POZICIJA Generator pare Turbina Kondenzator Reg. zagrijai vode Gubici energije (%) Gubici eksergije (%) 48 - 52 6 - 12 5 - 12 0 2-4 48 - 52 0 1-3

ENERGETSKI SUSTAVI Poglavlje: 1 Prof. dr. sc. Zmagoslav Prelec, dipl. ing. List: 19 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

EFIKASNOSTI PRETVORBE ENERGIJE