1.

IZLAZNI UREAJI I NAPRAVE

Kompjuter kao sredstvo bez kojeg je danas nezamislivo obaviti bilo kakve zadatke vezane za bankarstvo, zdravsto, kolstvoi sl., sastavljeno je od velikog broja dijelova. Sa sigurnou se moe rei da on predstavlja mozak kojim upravlja ovjek i samim tim zadovalja svoje potrebe. Kako ni sam ovjek ne moe da potpuno funkcionie bez odreenih organa u sebi, tako ni kompjuter ne moe da vri svoju funkciju u potpunosti bez svih svojih dijelova. Gledajui s takvog aspekta , zasigurno da jedna od grupa tih bitnih kompjuterskih organa predstavljaju izlazni ureaji i naprave. Izlazni ureaji raunara nazivaju se periferni ureaji , zato to se ne nalaze na periferiji , tj.izvan procesora raunara. Oni pretvaraju podatke iz raunala u oblik prihvatljiv okolini. Ta okolina mogu biti ljudi pa se podatci prikazuju u npr. vizualnom ili zvunom obliku, a mogu biti i strojevi pa su tada podatci prikazani u obliku elektrinih veliina, npr. napona ili struje.1 I u jednom i u drugom primjeru zadaa je izlaznih ureaja brzo, jeftino i djelotvorno pretvaranje podataka iz raunala u oblik prihvatljiv okolini. Unoenje ogromne koliine podataka u raunara i ne moe biti od velike koristi ako nemamo prilike da uz pomo nekog izlaznog ureaja saznamo rezultate njegove obrade. Izlazne jedinice su : monitor tampa (printer) plotter (crta ) zvunici i slualice projektor2

Svaki od ovih ureaja posebno ima svoju funkciju , koji uz naredbu korisnika daje povratne informacije korisne za pojedinca ili drutvo . Bez takvih ureaja sama dostupnost podatcima ne bi bila omoguena , niti bi korisnik mogao vladati odreenim informacijama to bi mu u dananjem vremenu predstavljalo veliki problem.

Izlazni ureaji, http://ebookbrowse.com/3154-informatika-ulazno-izlazni-uredjaji-srb-10str-pdf-d124742370, (27.11.2011.god.) 2 Izlazne jedinice, http://www.geof.unizg.hr/~nvucetic/izlazni%20uredjaji.pdf,(27.11.2011.god)

2. MONITOR
Monitor prikazuje podatke iz raunala na svome zaslonu u ovjeku razumljivom obliku,s raunalom se povezuje posredstvom grafike kartice, ija je zadaa pretvorba digitalnih signala iz raunala u sliku na zaslonu,slika na zaslonu je rasterska, tj. sastoji se od odreenog broja piksela.3Danas se raunar uglavnom spaja na starije CRT (Cathode Ray Thube) ili novije LCD (Liquid Crystal Display) monitore. Za prikaz (Display) slike raunar moemo spojiti i na TV, Video projektor, Plazma Display itd. Na malim raunalima se jo koristi i monitor osjetljiv na dodir (Touch Screen). -CRT (Cathode Ray Tube) monitori se temelje na tehnologiji koju je jo 1897. godine patentirao njemaki znanstvenik Ferdinand Braun. Katodna cijev je zapravo zatvorena staklena boca iz koje je izvuen zrak. Poinje s tankim vratom koji se iri u iroku bazu. Ta baza predstavlja ekran monitora, iznutra obloen tankim slojem fosfora. Taj sloj je, zapravo, matrica sastavljena od mnotva malih nakupina (engl.phospor dots) koje su sainjene od po tri estice fosfora: crvena, zelena i plava. Ove nakupine se nazivaju slikovnim elementima (eng.pixel picture element). Vana osobina fosfora je ta da pod djelovanjem elektronskog snopa emitira svjetlost razliitih valnih duljina, ovisno o vrsti (boji) fosfora. Ovakvi monitori danas sve vie se negoduju i izlaze iz upotrebe jer zauzimaju veliki prostor.

Slika 1. CRT monitor

Monitor, http://www.geof.unizg.hr/~nvucetic/izlazni%20uredjaji.pdf, (27.11.2011.god.)

-LCD monitori radepomou tekuih kristala. Prednosti ovih monitora pred CRT monitorima su to su tanki te zauzimaju vrlo malo mjesta i troe malo energije. Rezolucija je prirodna i ne mijenja se te ovi monitori malo zamaraju oi. Mane su im kut gledanja tj. ako gledamo na monitor previe iskosa neemo vidjeti pravilno prikazanu sliku. Dananji monitori se spajaju preko analognog VGA (Video Graphics Array) ili preko digitalnog DVI (Digital Visual Interface) prikljuka na grafiku karticu.

Slika 2: LCD monitor 2.1. Vani pojmovi za monitor Veoma je bitno vladati pojmovima vezanim za monitor odnosno ekran raunara , ne samo iz razloga to se svaki dan tehnologija unapreuje i nastaju neki novi oblici ljepeg, veeg i sl. izgleda monitora , ve i zbog same praktinosti , gdje svaka osoba koja posjeduje znanje moe izabrati za sebe onaj monitor za koji smatra da je za nju najpraktiniji. Takvi pojmovi su : veliina ekrana, rezolucija monitora, brzina osvjeenja, brzina odaziva, svjetlina, kontrast, vertikalna i horizontalna frekvencija. Veliina ekrana se mjeri u inch-ima. Standardne veliine su 14, 15,'17, 19, 21 i 22. Ovdje treba napomenuti da je kod CRT monitora npr. 17 stvarna veliina ekrana ustvari 16 tj. jedan inch manja dok je kod LCD monitora 17 stvarno 17.4

Monitor, http://www.pfos.hr/~bioinfo/ITliteratura/Lekcija3.pdf, (27.11.2011.god.)

Slika 3: Usporedba LCD monitora 24 sa 19

Rezolucija monitora - Najee koritena rezolucija kod monitora je 1024x768 piksela i to je uobiajena rezolucija za 17 800x600 a za 19 1280x1024. Brzina osvjeavanja (Refresh Rate) slike monitora mjeri se u hercima. Minimalna preporuena koja ne zamara oko je 75 Hz.Ovo se odnosi na okomitu brzinu osvjeavanja. Brzina odaziva (Response Rate) se mjeri u milisekundama (ms) i oznaava brzinu kojom piksel moe mijenjati boju na LCD monitorima.Naravno to manje milisekundi to je bolje, ali naravno i cijena je odmah vea. Svjetlina kod LCD monitora se mjeri u kandelama po metru kvadratnom (cd/m2) npr 350 cd/m2 ili 500 cd/m2. Kontrast mjeri kako LCD prikazuje bijele i tamne tonove npr. 800:1 ili 900:1 s tim da je omjer vei kontrast je bolji. Vertikalna frekvencija - broj slika koje monitor moe iscrtati u jednoj sekundi. Mjeri se u Hz - Hertzima. to je vertikalna frekvencija vea slika je stabilnija i mirnija, a vae oi zdravije i odmornije. Horizontalna frekvencija - broj vodoravnih linija koje monitor moe iscrtati u jednoj sekundi. Mjeri se u KHz - kilo Hertzima. Poeljno je da bude to vea. monitore.Za 15 monitore uobiajeno se koristi rezolucija

3.TAMPA (PRINTER)
tampa je izlazni ureaj koji prenosi (ispisuje) podatke (tekst, slike i dr.) sa raunara na neki materijal (najee na papir, foliju ili u zadnje vrijeme na printabilni cd, dvd).5 U povijesti je bilo vie vrsta tampaa ali moemo ih podijeliti u tri osnovne: Iglini, Tintni (inkjet) i Laserski. Iglini tampai ispisuju pomou iglica koje udaraju u papir preko trake sa bojom.Iako su spori i niske kvalitete ispisa jo su u upotrebi samo iz razloga to zbog tehnike ispisa mogu ispisati vie kopija odjednom. Obino se koriste za ispis velikih izvjetaja u knjigovodstvu kod kojih nije toliko bitan kvalitet ispisa. Tintni (ink-jet) tampai za ispis koriste tehnologiju izbacivanja kapljica boje na papir. to je kapljica manja ispis je kvalitetniji a najnoviji ovakvi ureaji postiu foto kvalitetu ispisa posebno pri ispisu na specijalni foto papir. Ovo je najbolji izbor ako uglavnom ispisujete fotografije ili pisa koristite za kunu upotrebu tj. ne ispisujete previe. Iako su sami ureaji povoljni cijenom treba uzeti u obzir da je cijena tinti (ispisa) velika. Laserski tampai ispisuju uz pomo lasera. Prednosti su im brzina rada i niska cijena po ispisu iako je sam ureaj dosta skup. Uobiajeno se koristi za poslovnu upotrebu a padom cijena sve vie i u kunoj upotrebi. Mreni tampa je tampa koji ima ugraenu mreu, najee beinu (wireless) ili Ethernet. Moderni pisai imaju i mogunost direktnog ispisa sa memorijskih stikova ili memorijskih kartica tako da fotografije sa svog digitalnog fotoaparata moete ispisati bez ukljuivanja raunara. tampa sa vie funkcija (Multifunction printer, All-In-One) je ureaj koji osim ispisa ima jo mogunosti upotrebe. U ovaj ureaj jo mogu biti ukljueni skener, fax, ita kartica, kopirni ureaj itd. Veliki ovakvi ureaji mogu imati i ugraen tvrdi disk (koristi se za pohranu dokumenata i slika).

Printer, http://www.pfos.hr/~bioinfo/ITliteratura/Lekcija3.pdf, ( 05.12.2011.god)

Kao i kod grafikih kartica i monitora, razluivost je podatak koji pokazuje koliko taaka tampa moe smjestiti na odreeni prostor na papiru. Razluivost se iskazuje tokama po inu (engl. dots per inch, dpi) te se sastoji od dva podatka: horizontalne i vertikalne razluivosti. to je razluivost tampaa vea to on moe ponuditi kvalitetniji ispis. Veina tampaa ispisuje do formata A4. Neki tampai mogu ispisivati i na vee formate (A3, A2, itd.). Ukoliko se planira ispisivati na papirima koji nisu uobiajeni (tvri papiri, hamer, glatki papir, paus, itd.) potrebno je provjeriti da li se na tampau moe koristiti eljeni tip papira. tampai se spajaju najee na USB prikljuak, a vrlo rijetko se danas jo mogu pronai tampai koji se spajaju na paralelni prikljuak. Prednost tampaa s USB sueljem jest u tome to se lake spajaju na raunar, te se mogu prikljuivati i iskljuivati dok je raunar ukljueno. Neki tampai posjeduju ugraeno Ethernet suelje to im omoguava da budu izravno spojeni u lokalnu mreu. U nekom veem uredu ovo moe biti znaajno svojstvo jer ga na taj nain mogu koristiti svi korisnici koji su spojeni u lokalnu mreu. Dvije najpoznatije vrste tampaa koji su i danas u upotrebi su prikazani na slici:

Slika 4. Ink jet tampa

Slika 5. Laserki tampa

4.PLOTER (CRTA)

Ploter je izlazna naprava namjenjena izradi crtea i nacrta, osobito veih dimenzija i odlinog kvaliteta. Ploter iscrtava sliku pokretanjem pera preko povrine papira na proizvoljan nain.6 U tehnologiji plotera s ravnom ploom (flatbed plotter) papir se privruje na plou elektrostatskim nabojem, vakuumom ili nekim drugim nainom. Pero se postavlja na poetnu taku crte i sputa na povrinu papira. Pero se pokree po povrini papira do krajnje take i tada se podie. Ovaj ureaj analogan je vektorskoj tehnologiji crtanja. U tehnologiji rotacijskih plotera (drum plotter) papir se rotira pomou bubnja koji rotira, a pero se pokree du linijske putanje uzdu bubnja u oba smjera.se pokree du linijske putanje uzdu bubnja u oba smjera.

Slika 6.Ploter

5.ZVUNICI I SLUALICE

Ploter, http://bs.wikipedia.org/wiki/Ploter , ( 05.12.2011.god)

Zvunik je elektromehaniki pretvara koji pobuen elektrinim signalom proizvodi zvuk namijenjen ljudskom uhu, tj. zvuk frekvencijskog opsega od 20 do 20.000 Hz.7 Zvunici za raunar imaju pojaalo integrirano unutar zvunika tako da ih moete spojiti direktno na prikljuak zvune kartice. Ako obine zvunike elite spojiti na raunar prvo morate spojiti pojaalo (ili npr. hi-fi liniju) na zvunu karticu a zatim na pojaalo spojite zvunike. Zvunici unutar sebe imaju membrane koje se pomiu (vibriraju) i tako stvaraju zvuk. Da bi membrane znale kako se pomicati tj. kakav zvuk stvarati treba im signal koji im alje raunar preko zvune kartice. U zvunicima se nalazi magnet koji polarizacijom izaziva pomicanje membrane. Kompjuterski zvunici su uglavnom stolni zvunici. Podni (samostojei) zvunici su najvei, a samim tim i skuplji ali i kvalitetniji. Danas su uobiajeni zvuniki sustavi (Subwoofer/Satellite Systems) 2.1, 5.1, 7.1. Takoer postoje i beini zvunici koji koriste bazu za slanje signala (slino kao i kod beinih mieva i tipkovnica) u FM radio ili infracrvenoj vezi te USB zvunici. Za sistem zvunika 5.1 ili 7.1 potrebno je imati odgovarajuu zvunu karticu koja ima vie izlaza na sebi, da bi se svi zvunici mogli ukljuiti.

Slika 7: Obini zvunici

Slika 8: Sistem zvunika 5+1

PC zvunik (PC speaker) je mali zvunik koji se nalazi unutar kuita raunara i spojen je na matinu plou. Naziva se jo i PC beeper zato to odjednom moe ispustiti samo jedan ton (beep) i slui za upozorenja PC sustava. U modernim raunalima ovaj zvunik je integriran u obliku ipa na matinu plou. Obini zvunici se jednostavno spoje na svijetlozeleni prikljuak na stranjoj strani raunara.

Zvunik, http://hr.wikipedia.org/wiki/Zvu%C4%8Dnik, (05.12.2011.god.)

10

Slualice su transduktori koji primaju elektrini signal putem ice ili nekog oblika beinoga pristupa te, pomou ugraenih zvunika koji se nalaze u blizini uha, pretvaraju elektrini signal u zvuni val. Slualice postoje praktino od postanka telefonije i radija. Slabi elektrini signali ranih telekomunikacijskih instrumenata mogli su se uti jedino na slualicama, jer za pokretanje zvunike membrane nisu imali snage, a pojam pojaala u smislu u kojem ga mi danas poznajemo nije postojao. Slubeno, za prvog proizvoaa slualica koji je proizvod ponudio na tritu uzima se Beyer-dynamic koji je u ranim tridesetima poeo prodavati prve slualice. Postoji nekoliko podjela prema kojima slualice dijelimo u razliite vrste i kategorije. Osnovne podjele slualica su : profesionalne i Hi-Fi. Hi-Fi slualice su vie okrenute punoi zvuka, dok su profesionalne precizne u smislu dobro izbalansiranoga zvuka. Prema nainu prijenosa zvuka do membrane, slualice je mogue podijeliti na slualice sa icom i beine slualice.

Slika 9: Slusalice bez mikrofona

Slika 10: Slusalice sa mikrofonom

6.PROJEKTOR

11

Projektor je ureaj koji prikazuje sliku pomou svjetlosnog snopa na platnu, zidu ili slinoj ravnoj povrini.8 Poveznica sa raunarom je da se projektori esto koriste za prezentacije to je vrlo praktino jer su svi moderni projektori mali i lako prenosivi i u kombinaciji sa prijenosnim raunarom u samo par koraka smo spremni za prikazivanje prezentacije (koju smo ranije napravili u nekom programu za izradu prezentacija npr. popularnom PowerPointu) u nekom prostoru veem broju osoba. esta je upotreba projektora i za kuno kino.

Slika 11: Projektor Osvjetljenje tj. jakost svjetlosti je vrlo vano kod projektora i mjeri se u ANSI lumenima. Npr. za prostorije male veliine potrebna je jakost svjetlosti projektora od 1000 do 1500 lumena, za srednje 1500-3000 a za velike kao to su konferencijske dvorane preko 3000 ANSI lumena. Ovdje je vrlo vano koliko je prostor u kojem se koristi projektor svjetao, tj. to je prostorija mranija potrebna je manja jakost svjetlosti projektora. Za spajanje se mogu koristiti razni analogni i digitalni prikljuci kao to su komponentni, kompozitni, s-video, VGA, DVI ili najnoviji HDMI koji bi kao standard trebao zamijeniti sve postojee.

Projektor http://www.pfos.hr/~bioinfo/ITliteratura/Lekcija3.pdf ,(05.12.2011.god.)

12