Nastanak ikake kole

Osnovao ju je Albion Small, 1892.

Urbana sociologija se poinje razvijati 20 -ih i 30-ih godina u Chicagu to je prvi vaniji socioloki centar u SAD -u, a karakterizira je i specifina, kvalitativna metodologija Objektivni razlozi nastanka ikake kole: porast gradova poetkom 20. stoljea; intenzivno doseljavanje stranaca s juga; europsko stanovnitvo Postoje dvije grupe najznaajnijih predstavnika : stariji (W.I.Thomas, Znaniecki, R.E.Park) i mlai (Parkovi studenti E.W.Burgess, R.McKenzie, L.Wirth, Ogburn, Mead) Utjecaji na kolu Georg Simmel (na Parka), Oswald Spengler (na Parka), Ferdinand Tonnies (na Parka i Wirtha)

 Prva generacija je odgovorna za fundiranje sociologije, a druga za

tip i karakter sociologije: prelazak od spekulativne discipline do prave znanosti Najsnaniji razvoj od 1920.-1932., a pad iza 1930. godine Thomas odlazi 1918., a Park 1930ih nakon toga poinje irenje sociologije, udbenika, porast broja profesora... Najznaajnije studije Thomas i Znaniecki The Polish Peasant in Europe and America 1914., Park i Burgess Introduction to the Science of Sociology 1921., Wirth The Ghetto 1925., Whyte Street Corner Society, Thomas The Unadjusted girl., Sutherland Professional Thief by Professional Thief kriminolog i sociolog koji je obradio podatke dobivene od lopova.

 WILLIAM ISAAC THOMAS (1863.-1947.) Prenosioc njemake filozofsko-socioloke tradicije Najznaajniji doprinosi metodoloke prirode

(kvalitativne metode), definiranje situacije i osnovnih elja koje rukovode ponaanjem pojedinca, prouavanje linosti (3 tipa linosti filistar odnosno malograanin, boem, kreativan ovjek). Ideja o marginalnom ovjeku prouavao probleme adaptacije migranata na novu sredinu

 ROBERT EZRA PARK (1864.-1944.) Radio kao gradski reporte u New Yorku, postaje zainteresiran za

prouavanje svih oblika gradskog ivota studirao na Harvardu, u Berlinu sluao Simmela, a 1913. na poziv Thomasa dolazi u Chicago, ANALIZA GRADA moe se poduzeti kroz tri opa odnosa teritorijalni, ekonomski ili kompetitivni, kulturni Community Organization and Juvenile Deliquency analiza okoline se treba provoditi na vie nivoa analiza ovjeka, analiza obitelji, analiza susjedstva, community analiza na lokalnom ili irem podruju Znaajan doprinos za iniciranje community studies i orijentiranje istraivakog postupka na proces i za primjenjivanje razumijevajue sociologije

ERNEST W. BURGESS (1886.-1966.) Interes za problematiku sociologije porodice, kriminaliteta i prevencije zloina 2 osnovne ideje grad se treba prouavati kao dinamika struktura odnosno organizam; rezultati istraivanja trebaju se primjeniti na konkretna poboljanja uvjeta gradskog ivota Zonalna podjela grada 5 zona irenje grada u koncentrinim krugovima - 1. zona- poslovno sredite grada - 2. zona-zona tranzicije/prijelaza, nema jasno definiranu strukturu - 3. zona- zona loijeg stanovanja, nii status - 4. zona- zona rezidencijalnog stanovanja, vii ststus - 5. zona- zona prometa

 REZIDENCIJALNA SEGREGACIJA - Grad je podjeljen

u rezidencijalna podruja i susjedstva od kojih svako jeste ili tendira da bude predominantno naselje jednom rasom ili migrantskom grupom U zajednici djeluju tri grupe sila (prema tome postoje tri oblika zajednice): EKOLOKE, KULTURNE I POLITIKE Ekoloke, ekonomske sile determiniraju proces kompeticije i segregacije i distribuciju stanovnitva prema mjestu stanovanja i prema njihovom zanimanju geografski i prostorni aspekti,

 Kulturne sile tipian problem urbane sociologije,

situiranje kulturnog procesa u odreeni prostor duhovna pozadina stanovnitva prouava se razliitim oblicima ponaanja, npr. ceremonijama Politike sile predstavljaju formalnu kontrolu javnog mnijenja i proizvode zakonitost u odreenom podruju grada prouavamo uvjete koji uzrokuju da se graani ponaaju kao politika struktura

 Aspekt prilagoavanja, Metropolitanstski tip osobe (u

suvremenom metropolisu razvija se poseban tip osobe ija je osnovna karakteristika intenzifikacija njegove nervne stimulacije. Da bi se ovjek mogao zatititi od pretjerane nervne stimulacije koja se posebno intenzivira u velikom gradu, a koja bi mogla dovesti do rastrojstva, potreban je da se razvije poseban oblik ponaanja odnosno izgleda Blase (karakteristian samo za inteligentna stvorenja)

Oswald Spengler i njegov utjecaj na nastanak Chicaske kole

Najvie utjecao na Parka. Smatra da grad slii biljci, da je

grad sredite svjetske kulture. Svjetska povijest je povijest ovjeka u gradu. Kozmopolit / provincijalac.

Ferdinand Tnnies i njegov utjecaj na nastanak Chicaske kole

Utjecaj na Parka i Wirtha. Grad ostaje trajno ovisan o selu.

to se vie odvaja od sela postaje blii metropolisu. Postupni prijelaz od Gemeinschafta prema Gesellschaftu je neizbjean i praen je procesom individualizacije, metropolizacije, pretvaranju malih naselja u velika.

RAZVOJ SOCIOLOGIJE GRADA 1960ih I 1970ih

Predstavnici: Francuska: Lefebvre, Castells, Lojkine Engleska: Glass, Pahl, Harloe, Mann, Sinmie, Pickvance Njemaka: Mitscherlich, Berndt, Bahrdt Osnovna teorijska pretpostavka na kojoj je izgraena cijela klasina urbana sociologija je teorija o kauzalnoj povezanosti izmeu fizikog i socijalnog Urbana sociologija nalazi se u svojevrsnoj krizi jer su se aspekti njenog prouavanja pretoili u ope probleme modernog drutva predmet prouavanja je nejasan Sagledavanje problema suvremenog ivota postupno postaje sve vie urbano, predmet urbane sociologije postaje beskonaan i ona se pretvara u opu sociologiju

 - klasina urbana sociologija- 1. polovica 20. st.

- CASTELLS- urbana sociologija- sustav vrijednosti,

drutvene norme, odnosi - teorijska pretpostavka- teorija o kauzalnoj povezanosti izmenu fizikog i socijalnog - nije mogue uspostaviti hijerarhiju i tipologiju takvih sistematizacija koja bi sluila za znanstvenu eksplikaciju i prognostike svrhe - urbane jedinice- odreneni socijalni proizvodi samo u hipotetikom smislu

 - radikalna geografija i marksistika urbanologija

zamjera klasinoj urbanoj sociologiji ideologinost, deskriptivnost, izostajanje kauzalne analize i pokuaja povezivanja problematike prostora s problematikom prostora uope, ekoloki ili fiziki determinizam - CASTELLS- ispod teorijskog prostora je opa teorijska organizacija- 2 principaprincip

 menuzavisnosti pojedinaca i princip centralnih

funkcija - klasina urbana sociologija- kritike- orijentacija na odvojeno prouavanje prostornog i drutvenog, prostorno- ekoloko kao eksplanatorno, pojednostavljene sheme o drutvenom sustavu

 Dobar historijski primjer socijalno-prostorne

zajednice s visokim stupnjem integracije dao je Louis Wirth u svojoj studiji o idovskom getu 1928. idovski geto odravao se kroz povijest samo zahvaljujui tradiciji, obiajima i dranjem distance prema ostalom svijetu im se neki elementi napuste dolazi do raspadanja geta Prvi idovi koje Wirth izuava bili su trgovci, krojai i slino, a geto su stvorili oko 1810. kasnije izgrauju sinagoge, kole, groblja, ime odravaju tradiciju mnogi su napustili geto s ciljem poboljanja situacije..