Professional Documents
Culture Documents
Januar, 2010.
1. Uvod
Najvei odjek u Evropi imao je poar, koji se dogodio' u Londonu 1666. godine (nazvan "Great Fire"), u kome je uniteno pet estina grada: 13.000 kua i 85 crkava, a sve usled bezazlenog poara u jednoj pekari. Ovaj dogaaj je bio povod da se formira posebna grupa eksperata (Royal Commissioners), naimenovana da donese nove propise, kojima bi se preduzimale preventivne mere pri planiranju i izgradnji grada. 1667 godine nastao Rebuilding Act jedan od prvih znaajnijih poarnih propisa, koji je posle vie dogradnji 1774. godine ve sadrao klasifikaciju zgrada prema riziku od poara, zahteve za poarnim zidovima, zatitom drvenih elemenata od poara, poloaju dimnjaka, prostornom razdvajanju opasnih pogona, bezbednosnim rastojanjima i drugo.
1897. godine - osnovan Britanski komitet za zatitu od poara, utvrdio je osnove metodologije poarnih ispitivanja konstrukcija krajem XIX veka, da bi se 1903. godine odrao Prvi meunarodni kongres o prevenciji poara. Na ovom Kongresu je utvrena potreba za donoenjem meunarodnih standarda u oblasti zastite od poara, uveden je termin "otporan prema poaru" i podran stav da se zapone sa meunarodnim statistikim informisanjem o velikim poarima.
U svetu...
Prema statistikim podacima, godinje se u svetu dogodi oko 5 miliona poara u kojima pogine 40.000 50.000 ljudi, od ega u stambenim zgradama 78 - 85%. Pri tome se oteti ili uniti 2 - 6% stambenih zgrada uz velike materijalne gubitke.
Kod nas...
Velike tete od poara u Srbiji, viestruko premauju procenjene tete zabeleene u drugim razvijenim evropskim dravama. U naoj zemlji su godinje tete od poara ve dui niz godina iznad 2% nacionalnog dohotka
Poarna analiza zgrada, kao jedna od uobiajenih analiza ponaanja objekata u vanrednim situacijama, kao najbolja preventiva, po pravilu je izostajala kod projektovanja javnih, industrijskih i veine drugih zgrada, i nije se dugo smatrala obaveznim sastavnim delom projektne dokumentacije. Drugim reima, nije postojala pravna regulativa koja bi u tom smislu za projektante bila obavezujua.
Zbog nepostojanja ni odgovarajue domae tehnike regulative u ovoj oblasti problem se uino jo sloenijim. Zakonska podlogu za izradu poarnih analiza mogla se nai i u sada bivem Zakonu o zatiti od poara (formulisana kao preporuka). Zakon o zatiti ivotne sredine i Zakon o proceni uticaja na ivotnu sredinu, koji je sa njime povezan, oba iz 2004. godine, uvode obavezu analize Uticaja objekata i radova na ivotnu sredinu za itav niz objekata i radova, za koje se izriito trai kvalitativni i kvantitativni prikaz moguih promena za vreme izvoenja radova, eksploatacije objekta i za sluaj udesa, to poari svakako jesu.
Tehnikim preporukama ISO/TR 10158 iz 1991. godine ukazuje se na potrebu analitikih prorauna konstrukcija na poar, ukoliko se eli dobiti racionalnije reenje u odnosu na ona, koje nameu kruti nacionalni propisi.
Rukovodei se i ovom preporukom, Komisija Saveznog zavoda za standarde (SZS) za oblast graeviskih tehnikih mera zatite od poara, u proteklim godinama je usvojila nekoliko znaajnih standarda i pravilnika iz ove oblasti meu kojima su:
JUS U.J1.050. - Ponaanje graevinskih materijala u poaru, pregled i klasifikacija graevinskih materijala JUS U.J1.051. - Ponaanje graevinskih materijala u poaru, klasifikacija betonskih graevinskih elemenata JUS U.J1.240. - Stepeni otpornosti zgrada prema poaru
Prihvatanjem Evropskih normi (Evrokod) i donoenjem Nacionalnog dokumenta za primenu, u naoj zemlji bi se stvorili potrebni, ali ne i dovoljni uslovi za razvoj planske zatite od poara. Navedeni standardi i pravilnici, iako doprinose razvoju planske zatite od poara kod nas, jo uvek nisu dovoljni da oblast zatite od poara dobije ravnopravan tretman u projektantskoj praksi, to pretstavlja poseban drutveni problem. Ali i kao takvi daleko su ispred pravne regulative, odnosno definisanja odgovornosti koja je neophodna da bi se tehniki standardi primenili, odnosno da bi postali obavezujui.
Evrokodovi za konstrukcije (Structural Eurocodes) - jedinstveni i usklaeni standardi, kojima se izjednaavaju uslovi projektovanja i graenja konstrukcija u EU. U Evropi su prestali da vae nacionalni propisi, ak i zemalja iji standardi imaju tradiciju duu od jednog veka, standardi koji su decenijama bili neprikosnoveni u graevinskom konstrukterstvu Evrokodovi bave se i specifinim aspektima pasivne zatite od poara u smislu projektovanja elemenata i konstrukcija, radi obezbeenja adekvatne nosivosti i spreavanja irenja poara.
"Graevinski objekti moraju biti proraunati i izgraeni na takav nain da u sluaju poara: nosivost konstrukcije bude odrana tokom propisanog vremenskog perioda, izbijanje i irenje vatre i dima u okviru graevinskog objekta bude ogranieno, - irenje poara na susedne objekte bude ogranieno, ljudi koji borave u objektu, mogu da ga napuste ili mogu biti spaeni, bezbednost spasilake ekipe bude osigurana."
Evropski Predstandardi prva faza u prelasku jedne drave EU na jedinstvene standarde i norme Evrokodova. Nakon trogodinje probne primene, na osnovu sugestija zemalja lanica, odluuje se da li je standard prihvatljiv kao evropski standard i ta u njemu treba izmeniti i konano utvrditi vrednosti umesto pomenutih, koje su orijentaciono date. Da bi se evropski Predstandardi mogli primenjivati, propisuje se da svaka lanica mora uz Predstandard da izradi svoj Nacionalni dokument za primenu - NAD (National Applicartion Document), koji bi se primenjivao dok predstandard ne dobije status evropskog standarda. Nove usklaene Evropske norme daju poseban znaaj pravilima za proraun konstrukcija na dejstvo poara. Kao osnovni cilj istaknuto je da njihovim uvaavanjem treba postii "ograniavanje rizika od poara u odnosu na pojedince i drutvo i okolnu imovinu i, kada se to zahteva, imovinu direktno izloenu poaru."
Poarna analiza zgrada je obuhvaena u sledeim delovima Evrokodova: EN 1991 EVROKOD 1, - Osnove prorauna i dejstva na konstrukcije, deo 2-2, - Dejstva na konstrukcije izloene poaru (objavljen u 1994.) EN 1992 EVROKOD 2. - Proraun betonskih konstrukcija, deo 1-2. Opta pravila za proraun konstrukcija na dejstvo poara (iz 1995. god.), EN 1993 EVROKOD 3. - Proraun elinih konstrukcija, deo 1-2. Otpornost na dejstvo poara (objavljen novembra 1994. godine), EN 1994 EVROKOD 4. - Spregnute konstrukcije, deo 1-2. Otpornost na dejstvo poara, EN 1995 EVROKOD 5 - Proraun drvenih konstrukcija, deo 1-2. Otpornost na dejstvo poara, EN 1996 EVROKOD 6. - Proraun zidanih konstrukcija, deo 1-2. Proraun konstrukcija za dejstvo poara (objavljen februara 1995.)
Drutvo graevinskih konstruktere Jugoslavije je odluilo da se prikljui optim nastojanjima Evrope i uskladi svoje propise sa savremenim evropskim standardima. Svi ovi dokumenti su prevedeni i objavljeni 1997. godine i dostupni su svim zainteresovanim projektantima. U toku je izrada domaih NAD dokumenata - Nacionalni dokument za primenu, koji predhode uvoenju Evrokodova, a time i poarnog prorauna konstrukcija, ime e se doprineti uvoenju planske poarne zatite.
U Slubenom glasniku Republike Srbije od 29.12.2009 objavljen je Zakon o zatiti od poara, kojim se ureuju sistem zatite od poara, prava i obaveze dravnih organa, organa autonomne pokrajine i organa jedinica lokalne samouprave, privrednih drutava, drugih pravnih i fizikih lica, organizacija vatrogasne slube, nadzor nad sprovoenjem ovog zakona i druga pitanja od znaaja za sistem zatite od poara.
Najbitniji razlozi zbog kojih se pristupilo izradi novog Zakona: prevazienost drutveno-organizacionih oblika starog zakona namera da se stepen zatite ivota i materijalnih dobara podigne na vii nivo
Sa donoenjem, odnosno usvajanjem predloenih zakonskih reenja, predvieno je i donoenje niza podzakonskih akata Pravilnika (ukupno 11), koji e blie urediti pojedina pitanja sadrana u predlogu Zakona.
U skladu sa navedenim nainom funkionisanja sistema zatite od poara Zakonom su definisane i odgovarajue obaveze u smislu sprovoenja njegovih odredaba, poevi od jedinica lokalne samouprave pa do pojedinaca.
Prvi put se Zakona o zatiti od poara definiu naela i to: naelo zatite naelo prevencije naelo jaanja svesti naelo stalnosti naelo javnosti naelo saradnje naelo solidarnosti naelo odgovornosti
U delu koji se odnosi na nadzor nad sprovoenjem mera zatite od poara definisana su ovlaenja i poslovi inspektora Ministarstva unutranjih poslova. Prvi put jasno je definisana uloga inspektora u delu poslova koji se odnose na vrenje uviaja, utvrivanja uzroka poara i nadzor nad sprovoenjem mera zatite od poara u objektima namenske industrije, a novinu predstavlja i nadzor nad graenjem objekata i saradnja sa projektantima u cilju obezbeivanja adekvatnih tehnolokotehnikih i organizacionih reenja. U okviru planiranja i organizovanja zatite od poara predvieno je i donoenje sanacionih planova, kako od strane drave i pravnih lica, tako i od jedinica lokalne samouprave. U okviru ovog dela predvieno je i donoenje Sanacionog plana Republike Srbije u sluajevima kada posledice poara prevazilaze mogunosti za saniranje lokalne samouprave i kada opasnost od poara ugroava prostor i objekte od izuzetnog znaaja za Republiku Srbiju.
2.
3.
grafiku dokumentaciju (situacioni plan sa ucrtanim susednim objektima i saobraajnicama, osnove svih nivoa i krova, karakteristine podune i poprene preseke sa ucrtanim poarnim sektorima, dispoziciju procesne tehnoloke opreme i opreme koja pripada instalacijama za gaenje poara, eme sistema za otkrivanje i dojavu poara, gasnu detekciju, gromobranske instalacije, razvode mainskih instalacija za automatsko gaenje poara, sistem za odvoenje dima i toplote, sisteme za ventilaciju i dr.)
predmer i predraun opreme i sredstava za zatitu od poara.
4.
1) 2) 3)
Ministarstvo daje saglasnost na projektnu dokumentaciju, u delu koji se odnosi na zatitu od poara, za izgradnju, adaptaciju i rekonstrukciju:
poslovnih objekata; objekata javne namene; zdravstvenih ustanova, stacionara i domova za smetaj lica sa posebnim potrebama; 4) objekata blokovskog tipa, visokih objekata, nadzemnih i podzemnih garaa; 5) objekata i prostora na kojima se proizvode, prerauju i skladite zapaljive tenosti ili zapaljivi gasovi, materije sklone samozapaljenju, otrovne ili nagrizajue materije i oksidanti ili materije koje se mogu zapaliti ili eksplodirati zbog delovanja vode ili kiseonika; 6) objekata u ijim se pogonima proizvode, prerauju ili obrauju vrste zapaljive materije, pri emu nastaju eksplozivne smee gasova, para i praine; 7) stanica za snabdevanje gorivom motornih vozila; 8) industrijskih i skladinih objekata; 9) elektroenergetskih postrojenja nazivnog napona od 35 kV i vie i trafostanica snage preko 2000 kVA; 10) tunela duih od 1000 m; 11) naftovoda, produktovoda i gasovoda; 12) objekata za proizvodnju i skladitenje eksploziva.
Kada se objekat gradi po delovima sagalasnost se daje za deo objekta, ako taj deo predstavlja ekonomskotehniku celinu i moe se samostalno koristiti, odnosno ako e izgradnja celog objekta trajati due.
Osnovni cilj Zakona da se dobrom preventivnom zatitom, od momenta gradnje objekata pa do njihovog izvoenja i eksploatacije, onemogue poari i ekplozije, kao i da se dobrom opremljenou i uvebanou vatrogasno-spasilakih jedinica, kao i brzom intervencijom, sprei irenje eventualnih poara i time zatite najvee vrednosti drutva.
Zakljuak
Sve analize pokazuju da se veliki blokovski poari, oni najopasniji, realno mogu realno dogoditi u naim velikim gradovima, pre svega naroito u starijim delovima centara, kod kojih je povredivost prostora posebno izrazena: velika gustina izgraenosti i naseljenosti, mala rastojanja izmeu zgrada, neodgovarajui kolski prilazi, velika koncentracija zapaljivih materijala, prisutna dotrajalost konstrukcija i svih prateih instalacija (vodovodnih, gasnih, elektrinih i dr.). Imajui u vidu prethodno reeno, a uzevi kao injenicu da e zakon u budunosti biti strogo primenjivan, stie se utisak da e u budunosti najvei problem zadavati stara gradska jezgra i objekti koji nisu projektovani u smislu pasivne protivpoarne zatite. Zbog toga je neophodna analiza potrebne otpornosti prema poaru zgrada izgraenih u prethodnom periodu, kako bi se neophodnim intervencijama spreile nesree velikih razmera. Ostaje nada da e podzakonski akti koji u bliskoj budunosti treba da se donesu reiti ovo pitanje.
Zakljuak
Dugooekivani novi Zakon koji je sticajem okolnosti donet za vreme pisanja ovog rada, potvrdio je zahteve strunjaka iz ove oblasti da analize uticaja poara na konstrukciju, ali i na ivotnu sredinu, moraju da budu sastavni deo projekta, odnosno tehnike dokumentacije, uz adekvatnu analizu, slino kao kod ostalih prorauna sigurnosti, uz definisanje odgovornosti svih uesnika u projektnom postupku. Na taj nain se omoguava projektovanje zgrada dovoljno otpornih na poar, koje omoguuju siguran boravak ljudi u njima, bezbednost imovine, a u sluaju eventualnog poara ograniene i kontrolisane efekte na oveka i ivotnu sredinu.