Psihologija linosti

1. to je linost? Povijest istraivanja linosti.

2. Pristupi u znanstvenom istraivanju linosti.
3. Teorije linosti, njihova uloga i znaaj, karakteristike, evaluacija.
4. Procjena i mjerenje linosti.
5. Bioloke osnove linosti: fizioloki pristupi linosti, genetika i linost, evolucija i
linost.
6. Crte linosti, njihove osnove, taksonomije crta linosti, petfaktorski model linosti
7. Suvremeni interakcionizam, uloga situacija u istraivanju linosti, uloga linosti u
izboru situacija.
8. Razvoj linosti kroz vrijeme: longitudinalna istraivanja razvoja linosti, stabilnost,
promjena i koherentnost linosti.
9. Mischel i Bandura kognitivistiki pristupi linosti, socijalno-kognitivna teorija
linosti.
10. Sadraj, struktura i organizacija samopoimanja i identiteta.
11. Linost i socijalno ponaanje.
12. Kultura i linost: kulturalna psihologija linosti
13. Psihopatologija linosti: uzroci i modeli poremeaja linosti.
14. Linost i tjelesno zdravlje.

Literatura:
Fulgosi, A. (1985). Psihologija linosti: teorije i istraivanja. Zagreb: kolska knjiga.
+ dodatna literatura

Linost je organizirani i relativno
trajni skup psiholokih crta i
mehanizama unutar pojedinca koji
utjee na njegove interakcije i
adaptacije na intrapsihiku,
fiziku i socijalnu okolinu (Larsen
i Buss, 2002).

Radikalni bioloki determinizam

PHYSIOGNOMY PHRENOLOGY

Tri razine analize linosti


Po svojim karakteristikama svaki je pojedinac u odreenoj mjeri:

1. Kao i svi drugi (razina ljudske prirode),
2. Kao i neki drugi (razina individualnih i grupnih razlika),
3. Kao nitko drugi (razina individualne posebnosti).

Neka temeljna i trajna pitanja u psihologiji linosti:

1. Koliko je ljudska priroda nasljeena, a koliko se stjee tijekom iskustva s okolinom?
2. Koje su najbolje jedinice za konceptualizaciju i istraivanje linosti? Primjeri
jedinica analize jesu situacije, tjelesne reakcije, misli i kognicije, potrebe, konflikti,
emocionalna stanja, motivi i dispozicije.
3. Koliko su trajne i stabilne pojedine psiholoke karakteristike? Koliko se lako mogu
promijeniti? Na koji nain? Koji je cilj tih promjena?
4. Zavisi li ponaanje uglavnom o karakteristikama pojedinca ili situacija? U kakvoj su
vezi ta dva skupa utjecaja? Kako najbolje razumjeti i istraivati interakcije izmeu
pojedinca i okoline?
5. Koji se opi principi mogu derivirati iz istraivanja linosti? Koliko nam oni govore
o uzrocima ponaanja, njegovoj promjeni i/ili predikciji?

asopisi iz psihologije linosti

Journal of Personality and Social Psychology
Journal of Personality
Journal of Research in Personality
European Journal of Personality
Personality and Individual Differences

Povijest modernih teorija i istraivanja linosti
Hipokrat-Galenova teorija temperamenta
Fig14_3
EMOTIONAL
STABLE
INTROVERTED EXTRAVERTED
Anxious
Rigid
Sober
Pessimistic
Reserved
Unsociable
Quiet
Careful
Thoughtful
Peaceful
Controlled
Reliable
Even-tempered
Calm
Passive
Outgoing
Talkative
Responsive
Easygoing
Lively
Carefree
Leadership
Sociable
Moody
Restless
Aggressive
Excitable
Changeable
Impulsive
Optimistic
Active
Touchy
Melancholic
Phlegmatic
Choleric
Sanguine
Suvremeni korijeni psihologije linosti su tri intelektualne teme 19. stoljea (Winter i
Barenbaum, 1999):

1. Individualizam,
2. Usmjerenost na iracionalnost i nesvjesno,
3. Snaan naglasak na mjerenju.

Kao slubeni poetak psihologije linosti obino se uzima godina 1937. kada Gordon W.
Allport objavljuje knjigu Personality: A Psychological Interpretation, a Ross Stagner
(1909-1997) Psychology of Personality. Ve 1938. godine Henry A. Murray (1893-1988)
objavljuje knjigu Exploration in Personality.


Gordon W. Allport (1897-1967)
Henry A. Murray (1893-1988)
Period od 1950. do 1970. godine period elaboracije konstrukata

Od 1950. do 1960. pitanja vezana uz mjerenje (valjanost)
Cronbach, L.J., Meehl, P.E. (1955). Construct validity in psychological test. Psychological
Bulletin, 52, 281-302. vodi za ispitivanje konstruktne valjanosti
Campbell, D.T., Fiske, D.W. (1959). Convergent and discriminant validation by the
multitrait-multimethod matrix. Psychological Bulletin, 56, 81-105. konvergentna i
diskriminantna valjanost kao aspekti konstruktne valjanosti

Konstruirani su brojni mjerni instrumenti:
MMPI je postao najpopularniji upitnik zasnovan na samoprocjenama, a konstruirani su i
California Psychological Inventory (CPI; Gough, 1957), Sixteen Personality Factor
Questionnaire (16PF; Cattell, 1957), te mjera koja je zanovana na Murrayevom sustavu
potreba Personal Preference Schedule (Edwards, 1957).

Popularni konstrukti:
-autoritarnost, motivacija postignua, anksioznost i nezavisnost od polja (field independence)

Multitrait-multimethod matrica
Opi trendovi u psihologiji linosti izmeu 1950. i 1970. (McAdams, 1997)

1. razbijanje cjelovite osobe na dekontekstualizirane dispozicijske konstrukte,
2. naputanje koncepta redukcije napetosti kao centralne organizirajue ideje ljudske
motivacije,








3. pojava kognitivnih pristupa razumijevanju osobe (npr. Kelly, 1955).
Not at all characteristic Moderately Extremely
Characteristic Characteristic
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Self-Sort Rating Ideal Sort
Rating
Relate well with opposite-sex others
Demonstrate a sense of humor
Accept others faults
Tendency to procrastinate
Sensitive to the feelings of others
Handle criticism well
Exhibit sudden mood fluctuations
Optimistic about most things
Talkative in social situations
See myself as physically attractive
Express opinions openly
Relate well with same-sex others
Like to engage in daydreaming
Basically anxious
Attract the confidence of others
Tendency toward self-indulgence
Prefer to be alone than with others
Feel self-confident
Psihologija linosti od 1970. do danas
Kulminacija krize poetkom sedamdesetih godina utjecajne kritike:
Carlson, R. (1971). Where is the person in personality research? Psychological Bulletin, 75,
203-219.
Fiske, D.W. (1974). The limits of the conventional science of personality. Journal of
Personality, 42, 1-11.
Mischel, W. (1968). Personality and assessment. New York: Wiley.
Mischel, W. (1973). Toward a cognitive social learning reconceptualization of personality.
Psychological Review, 80, 252-283.


Walter Mischel
Od 1970. do 1980. godine istraivanja voena Mischelovim kritikama
1. koliko individualne razlike u crtama i situacijama doprinose predikciji ponaanja
2. koliko je ljudsko ponaanje konzistentno kroz vrijeme i kroz razliite situacije.
Uloga teorija u psihologiji linosti

Tri funkcije dobre teorije (Larsen i Buss, 2002):
1. Istraivae usmjerava prema vanim pitanjima unutar njihovog podruja,
2. Organizira postojee znanje,
3. Omoguava predikcija o ponaanju i psiholokim fenomenima koji jo nisu
dokumentirani ili opaeni.

Tri karakteristike dobre teorije linosti (Hall i Lindzey, 1957):
1. Cjelovitost, obuhvatnost,
2. Jednostavnost (parsimoninost),
3. Relevantnost za istraivanja.

Treba razlikovati znanstvene teorije od vjerovanja.
InRev14a
InRev13b InRev13a InRev6b InRev6a InRev5b InRev5a InRev4b InRev2a
MAJOR APPROACHES TO PERSONALITY
Determined by largely
unconscious intrapsychic
conflicts

Determined by traits or needs


Determined by learning,
cognitive factors, and specific
situations

Determined by unique
perception of reality
Approach
Psychodynamic



Trait


Social-cognitive



Phenomenological
Basic Assumptions
About Behavior
Typical Research
Methods
Case studies
Projective tests


Analysis of tests for basic
personality dimensions

Analysis of interactions
between people and situations


Studies of relationships
between perceptions and
behavior
1. Psihodinamski pristup
Tab14_1
Repression



Rationalization




Projection



Reaction formation


Sublimation



Displacement



Denial



Compensation
Unconsciously pushing threatening memories, urges, or ideas from
conscious awareness: A person may experience loss of memory for
unpleasant events.

Attempts to make actions or mistakes seem reasonable: The reasons or
excuses given (e.g., I spank my children because it is good for them)
have a rational ring to them, but they are not the real reasons for the
behavior.

Unconsciously attributing ones own unacceptable thoughts or impulses
to another person: Instead of recognizing that I hate him, a person may
feel that He hates me.

Defending against unacceptable impulses by acting opposite to them:
Sexual interest in a married friend might appear as strong dislike instead.

Converting unacceptable impulses into socially acceptable actions, and
perhaps symbolically expressing them: Sexual or aggressive desires may
appear as artistic creativity or devotion to athletic excellence.

Deflecting an impulse from its original target to a less threatening one:
Anger at ones boss may be expressed through hostility toward a clerk, a
family member, or even the family dog.

Simply discounting the existence of threatening impulses: A person may
vehemently deny ever having had even the slightest degree of physical
attraction to a person of the same sex.

Striving to make up for unconscious impulses or fears: A business
executives extreme competitiveness might be aimed at compensating for
unconscious feelings of inferiority.
2. Dispozicijski pristup
3. Socijalno-kognitivni pristup
4. Humanistiki (fenomenoloki) pristup
55
BASIC HUMAN
NEEDS
OTHERS'
RESPONSES
RESULT
SELF GUIDES
MENTAL HEALTH
EFFECTS
Self-actualization
Self = oughts
Self = ideals
Anxiety
Shame
Guilt
Sadness
Disappointment
Depression
Need for
self-actualization
Need for
positive regard
Unconditional
positive regard
Conditional
positive regard
Self-
discrepancies