MAINSKI ELEMETI

LITERATURA:
Ognjanovi Milosav : Mainski elementi, Nauna knjiga , Beograd 1999;
Grupa autora: Ininjersko mainski prirunik - knjiga II, 1991;
Savi - Ognjanovi: Mainski elemnti (Praktikum za vjebe), Mainski fakultet Beograd, 1991-95;
Repi N: Zbirka zadataka iz Mainski elemenata, Univerzitet u Sarajevu; 1998;
Ognjanovi - Obradovi: Zbirka zadataka iz Mainski elemenata; Mainski fakultet Beograd; 2001;
1. MAINSKI SISTEM
Mainski sistem predstavlja materijalni proizvod ljudskog rada koji vri odreenu ovjeku potrebnu
funkciju.
Maina predstavlja dio mainskog sistema ili sam sistem,ako vri samostalnu funkciju.
Sa stanovita namjene mainske sisteme moemo podjeliti na:
izvrne (vre koristan rad);
energetske (pretvaraju jedan vid energije u drugi);
posebne namjene (sistemi naoruanja);
Funkcija koju vri mainski sistem kao cjelina predstavlja optu funkciju (ukupnu ili generalnu),
ostvaruje se nizom parcijalnih funkcija koje obrauju promjene stanja energije, radnih i pogonskih
materijala.
U svakom mainskom sistemu se ostvaruje koristan rad ili odreena funkcija koritenja energije
dovedene s polja u odreenom vidu prilagoenom funkciji sistema.
Energija u izvrnim mainskim sistemima moe:
biti transformisana iz jednog u drugi vid;
mjenjati stanje;
prenositi se sa jednog na drugo mjesto;
akumulirati se;
Svaka od ovih promjena energije predstavlja parcijalnu funkciju sistema.
MAINSKI ELEMETI
Za razliku od izvrnih mainskih sistema funkcija energetskih sistema zasniva se prvenstveno na
viestrukoj transformaciji energije.
U svakom mainskom sistemu postoji materijal koji predstvalja predmet funkcije ili pomou kojeg se
ostvaruje funkcija sistema.
Radni materijali u radnom procesu mogu da mjenjaju: oblik, strukturu, hemijski sastav, toplotna i
druga stanja, da se prenose ili uskladite i uvaju za dalju upotrebu.
Svi ovi procesi promjene radnog materijala predstavljaju parcijalne funkcije.
Upravljanje i provjera rada mainskih sistema ostvaruju se na osnovu poznavanja stanja radnih i
pogonskih materijala, energije i osnovnih dijelova znaajnih za ispravan rad sistema.
Podaci o navedenim stanjima se dobivaju neposrednim mjerenjm pokazatelja stanja, a sam proces
mjerenja, najee se ostvaruje pretvaranjem jednog vida energije u drugi.
Proces prenosa signala do mjesta upravljanja, preobraaj signala u vizuelni pokazatelj predstavljaju
parcijalne funkcije za upravljanje mainskim sistemom.
Sve razmatrane parcijalne funkcije se ostvaruju nizom elemntarnih funkcija.
Izvrioci paercijalnih funkcija, odnosno dijelovi mainskog sistema pomou kojih se ostvaruju
parcijalne funkcije ine lemente sistema i mogu da predstavljaju: podsisteme, grupe ili sklopove.
Izvrioci elementarnih funkcija predstavljaju elemnte konstrukcija ili maina-strojeva.
Dijelovi elemenata maina ili strojeva koji se ne mogu rastaviti na vie dijelova bez razaranja
prestavljau osnovne dijelove mainskog sistema, maine-stroja ili sklopa.
Ukupna
funkcija
E
M
T
E`
M`
T`
Parcijal.
funkcija.
Parcijal.
funkcija.
Parcijal.
funkcija.
Elem.
funkc.
Elem.
funkc.
Elem.
funkc.
Osnovni dio
m.sisteme
Mehanika optereenja
(savijanje, uvijanje,)
Hemijska optereenja
(hem.talo., meh.tal.est.
Elektro
magnetna
optereenja
Tala. i zra.
optereenj.
sunce,rakti.
MAINSKI ELEMETI
2. RADNI NAPONI U OSNOVNIM DJELOVIMA MAINSKOG SISTEMA
ZATEZANJE-PRITISAK

z/p
=F/A
F - sila
pritiska/zatezanja
A-povrina izloena
pritisku/zatezanju
UVIJANJE-TORZIJA

=T/W
0

T- uvijanje
W
0
- polarni otporni
moment

SAVIJANJE

s
=M
s
/W
M
s
- moment sile
W - otporni moment

SMICANJE

s
=F
s
/A
s

F
s
- sila smicanja
A
s
- povrina izloena
smicanju

Jedinica za napon je N/mm
2
, to odgovara 1 Mpa W
0
=2W
x
, (za kruni presjek)
Koncentracija napona
F
F
F F
h

z
=F/B*h
B
B
d

z
=F/(B-d)*h

zmin

zmax
Geometriski faktor koncentracije napona

max
=
k

z
Normalna koncentracija napona

k
d/h

k
d/h
B/d B/d