ELEKTROTEHNIKA II

Predavanje - 10
Simboliki raun i rjeavanje izmjeninih R, L, C
strujnih krugova
Snaga u simbolikoj metodi
Svitak bez eljeza
1

Fazori
Nekako smo kao normalno prihvatili da fazorima
pokazujemo odnose struja i napona u izmjeninom
strujnom krugu kad su ove veliine sinusoidalnog
oblika.
Uz to smo ih crtali u nekom koordinatnom sistemu
gdje smo vertikalnu os oznaili kao imaginarnu os, a
horizontalnu os kao realnu os.
Dali smo i pravila kako se fazori zbrajaju isto kao
i vektori.
Ali bez ikakvih teoretskih objanjenja.
Postavlja se pitanje, da li nam fazor stvarno moe
zamijeniti vremenski prikaz promjene sinusoidalne
2
struje ?

Fazori
Nekada davno u svojoj mladosti uio sam kako se
grafiki moe konstruirati sinusoida.
Nadam se da ste i vi takoer uili takvu konstrukciju
u srednjoj koli.
Ali i ako niste, nema problema.
Ovdje u je ponovno prikazati.
S lijeve strane papira postavljenog horizontalno
(pejsa), ucrtamo krunicu radijusa nae struje,
podijelimo tu krunicu na odreeni broj toaka
(najjednostavnije 12 ili 24) ali tako da prvo pod
kutom ucrtamo radijus i od te toke vrimo podjelu
krunice.
3

Fazori
Kroz sredite krunice povuemo horizontalnu liniju.
Desno od krunice ucrtamo vertikalu i sjecite ovih
dviju crta je sredite naeg koordinatnog sistema.
Na vremensku os nanesemo 12 ili 24 jednakih
duina (nisu nuno jednake 1/12 ili 1/24 duljine
opsega krunice). Mi crtamo sinusoidalnu struju a
ne sinusoidu (za sinusoidu bi radijus bio jednak 1 a
nanijeli bi na apscisu naeg koordinatnog sistema
tono 1/12 ili 1/24 duljine opsega te jedinine
krunice i to 12 ili 24 puta).
Po tim tokama podignemo okomice i na njih
prenaamo visine toaka s krunice.
4
Uostalom sa slike 10.1. e to biti vidljivije.

Fazori

Slika 10.1. Prikaz kako se toka po toka grafiki konstruira graf

sinusoidalnog oblika vremenske promjene elektrine struje.

Fazori
Na kraju dobivamo crte sa ucrtanim odabranim
brojem toaka sinusoide.
Slika 10.2. Ovdje je prikazano 24 (25) toke
sinusoide. Naravno horizontalne i vertikalne
linije nam vie nisu potrebne pa su izbrisane.

Fazori
Izbriimo brojeve i ucrtajmo kroz ove toke glatku
krivulju ! Nakon ovoga izbrisati emo i kriie.
Slika 10.3. Rezultat je graf sinusoidalne struje
koji nam prikazuje vremensku promjenu ove
sinusoidalne struje.
Umjesto t
moe biti samo t
ili pak

Umjesto /2 i moe biti

T/4 i T/2 ili 90 i 180.

Umjesto 2 moe
biti T ili 360
7

Simbolika metoda
to moemo
zakljuiti iz ove
konstrukcije
sinusoidalne struje ?
Pa to da nam je bilo
znaajno samo
nacrtati u nekom
mjerilu iznos struje
(radijus krunice) i to
pod nekim kutom koji
odgovara poetnoj
fazi (kutu ).
Ostalo je bilo rutina.

Slika 10.4. Vano je ucrtati poetni poloaj

radijusa krunice pod kutom koji odgovara
poetnoj fazi sinusoide.
8

Simbolika metoda
U pravilu mi ne crtamo krunicu, a ovaj nazovimo
ga tap (radijus) crtamo sa strelicom na vrhu (na
poloaju gdje je do sada prikazivana krunica).
Taj tap nazivamo fazor. (Neki autori su govorili
vektor, rotirajui vektor, verzor, kompleksor i slino.)

Slika 10.5. Umjesto krunice i radijusa u nekom poetnom poloaju crtamo

samo dvije osi i tap odnosno tonije reeno crtamo fazor struje u
poetnom poloaju.

Simbolika metoda
Na prethodnom slajdu ali i na nekim prijanjim
predavanjima vidjeli ste oznake Im. os. i Re. os.
Radi se o tome da nam je vrlo praktino ovakve
crtee smjetati u kompleksnu ravninu.
Tada je, kao to znamo iz matematike, vertikalna os
(ordinata) imaginarna os, a horizontalna os (apscisa)
realna os.
Trenutnu vrijednost nae struje (ili napona) u
trenutku t1 dobiti emo tako da na fazor zakrenemo
iz poetnog poloaja za kut =t1 i napravimo
projekciju fazora na imaginarnu os.
Pogledajte primjer na slijedeem slajdu za sluaj da
10
je t1=0,73304 radijana 42

Simbolika metoda
Kao to se iz ove slike 10.6. vidi i bez kompliciranog
crtanja lako moemo grafiki odrediti trenutnu
vrijednost struje u bilo kojem trenutku.

Slika 10.6. Prikaz kako se

rotacijom fazora i njegovom
projekcijom u vertikalnu
(imaginarnu) os moe grafiki
odraditi vrijednost struje u bilo
kojem trenutku (t1 t).

11

Simbolika metoda
Kada se za prikaz naih struja, napona i odnosa
izmeu njih koriste kompleksni brojevi, tada se
openito moe rei da je trenutna vrijednost struje
jednaka imaginarnom dijelu (projekciji na
imaginarnu os) struje u kompleksnom obliku broja.
i(t)=Im. dio od [Imej(t+)] Vidi slajd 10.11. !
Da bi ovakav nain pisanja struja i napona mogli
koristiti moramo se podsjetiti kako se provode
raunske operacije s kompleksnim brojevima (tj. sa
fazorima).
Za poetak podsjetimo se kako se kompleksni
brojevi prikazuju u kompleksnoj ravnini.

12

Kompleksni brojevi

Kompleksni broj se moe prikazati na etiri naina i

to;

- u aritmetikom obliku
A ar j a x gdje je j 1

- u trigonometrijskom obliku A A cos j A sin

- u eksponencijalnom obliku A A e j

A A
- u simbolikom obliku
ovdje nam simbol
simbolizira kut.
Ovdje valja napomenuti da matematiari
korijen iz -1 oznauju slovom i ali kako se u
elektrotehnici sa malim slovom i oznauje trenutna
vrijednost struje uzeto je u ovu svrhu slijedee slovo
po abecedi tj. slovo j
13

Kompleksni brojevi
Pogledajmo ove naine pisanja kompleksnih
brojeva grafiki prikazane u kompleksnoj ravnini !

Slika 10.7. Aritmetiki oblik

kompleksnog broja =ar+jax

Slika 10.8. Trigonometrijski oblik

kompleksnog broja =Acos()+jAsin()

14

Kompleksni brojevi

Slika 10.9. Trigonometrijski oblik

kompleksnog broja je prijelazni oblik
prema eksponencijalnom obliku
kompleksnog broja =Acos()+jAsin()

Slika 10.10. Eksponencijalni i

simboliki oblik kompleksnog
broja prikazuju se jednako.

A A e j A

15

Kompleksni brojevi
Na prethodnom slajdu na slici 10.9. prikazano je
kako je trigonometrijski oblik kompleksnog broja
prijelazni oblik od aritmetikog prema
eksponencijalnom i obratno.
Simboliki oblik je najkrai za pisanje a oznauje
duljinu radijusa krunice i kut (sa simbolom kuta)
pod kojim ga treba nacrtati.
Eksponencijalni oblik koristi prirodni broj e koji se
potencira s imaginarnom jedinicom (elektriarski
pisano j) i kutom (kad se eli direktno raunati
kut alfa treba biti u radijanima, a ako koristimo
prijelazni oblik (trigonometrijski) onda su nam
prikladniji stupnjevi.
16

Kompleksni brojevi
Aritmetiki oblik jednostavno daje koordinate
ar je odsjeak na realnoj osi a ax je odsjeak na
imaginarnoj osi.
Matematiari kau da je;

ej=cos()+jsin()

Oito je da se iz bilo kojeg oblika kompleksnog

broja moe prijei u bilo koji drugi oblik. Na primjer
iz aritmetikog u eksponencijalni;

A ar j a x A a a
2
r

2
x

ax

arctg
ar
17

Kompleksni brojevi

odnosno iz eksponencijalnog u aritmetiki;

A A e j ar A cos ; a x A sin

Raunanje s kompleksnim brojevima

Zbrajanje za zbrajanje (odnosno oduzimanje) je
pogodan samo aritmetiki oblik kompleksnog broja.
Neka je;

A ar j a x ; B br j bx ; C cr j c x ; C A B
tada je;

C ar j a x br j bx ar br j a x bx

18

Kompleksni brojevi
Mnoenje; Moe se obaviti sa svim oblicima
kompleksnog broja ali ga je najlake obaviti u
eksponencijalnom (odnosno simbolikom) obliku.
U aritmetikom obliku mnoe se meusobno lanovi
oba binoma.

A ar j a x ; B br j bx ; C cr j c x

C A B ar j a x br j bx
C ar br j a x bx j a x br ar bx

j
2

1 1

C ar br a x bx j a x br ar bx
19

Kompleksni brojevi
U eksponencijalnom obliku je to znatno
jednostavnije.
Meusobno se mnoe moduli a rezultat se pomnoi
sa zbrojem potencija broja e.
Zna se kako se meusobno mnoe potencije s istim
bazama.
Zajednika baza potencira se s eksponentom koji je
jednak zbroju eksponenata faktora.

A Ae

; B Be

; C C e j

C A B A e j B e j A B e j

tj. C=AB

=+
20

Kompleksni brojevi
Dijeljenje; Moe se obaviti sa svim oblicima
kompleksnog broja ali ga je najlake obaviti u
eksponencijalnom (odnosno simbolikom) obliku.
U aritmetikom obliku mnoe se brojnik i nazivnik sa
konjugirano kompleksnom vrijednosti nazivnika.
Konjugirano kompleksna vrijednost nekog
kompleksnog broja je kompleksni broj koji ima
jednak realni dio dok mu je imaginarni dio suprotnog
predznaka.
Za kompleksni broj oblika; =ar+jax *=ar-jax
dobiva se konjugirano
kompleksni broj oblika
=Aej *=Ae-j
21

Kompleksni brojevi
A to je sa simbolikim oblikom kompleksnog
broja ?
Pa nita on se rauna kao i eksponencijalni
jedino se umjesto ej ucrtava simbol kuta
.
A rauna se na jednak nain.
Mnoenje; Moduli se mnoe a argumenti zbrajaju.
Dijeljenje; Moduli se dijele a argumenti se odbijaju.

A A

BB

C C

C A B A B A B
Modul

Argument

A
C

B B B

22

Simbolika metoda
Bez obzira kakav oblik kompleksnog broja koristili
ipak emo morati voditi rauna o faznim odnosima, i
o tome pod kojim kutom ucrtavamo fazor u
kompleksnu ravninu.
A kod imalo sloenijih mrea to e nam sigurno biti
uzrok pogreke kut je negativan a ucrtavamo
fazor neki puta pod negativnim kutom a neki puta
pod pozitivnim kutom u kompleksnoj ravnini ili kut
je pozitivan a ucrtavamo fazor ponekad pod
negativnim kutom a ponekad pod pozitivnim kutom
u kompleksnoj ravnini.
Oito to lako moe dovesti do pogreke.
23
Kako tome doskoiti ?

Simbolika metoda
Tome se doskae primjenom simbolike metode a
ne samo primjenom simbolikog oblika
kompleksnog broja.
Ustvari i u simbolikoj metodi se koriste sva etiri
oblika kompleksnih brojeva.
Na slajdu E-I.14.18. smo ve razmatrali situaciju s
relativnim mirovanjem, odnosno gibanjem.
Da se podsjetimo;
Evo mi u ovoj uionici mirujemo. Ma dobro, ja se
malo eem naprijed, natrag, lijevo, desno a vi
sjedite, recimo, mirno.

24

Simbolika metoda
A ipak na spomenutom
slajdu konstatirali smo
da se svi zajedno
gibamo brzinom od
samo
1165km/h=323,5m/s
Raunali smo Velika
Gorica je na geografskoj
irini od 4542 i 11.
Srednji radijus Zemlje je
RZ=6370km.
Radijus rotacije Velike Slika 10.11. Prikaz udaljenosti (R )
Gorice je RVG=4449km. Velike Gorice od osi rotacije Zemlje
VG

25

Simbolika metoda
Na slici 10.11. dobro se vidi da je RVG/RZ=cos().
Dakle RVG=RZcos()=6370cos(45,703)=4449km.
Opseg krunice radijusa 4449km je
O=2RVG=24449=27952km
Taj put (ovaj opseg) pree se u jednom danu tj. za
24 sata brzina je put kroz vrijeme
v=O/24=27952/24=1165km/h=323,5m/s
I evo gibamo se praktiki brzinom zvuka a da to
uope i ne primjeujemo.
A zato ne primjeujemo ? Pa zato jer se svi mi i svi
predmeti i stvari pa ak i zrak gibamo istom brzinom
u istom smjeru.
26
Mi imamo dojam da mirujemo.

Simbolika metoda
A kad bi jo uzeli u obzir brzinu gibanja Zemlje oko
Sunca, pa brzinu gibanja Sunca oko sredita nae
galaksije Mlijene staze ili Kumovske slame,
dobili bi neke brzine koje bi bile promjenljive ali i
znatno vee.
A ipak ih ne primjeujemo.
Pa sada ako uzmemo jednu rotirajuu kompleksnu
ravninu, ravninu koja rotira istom brzinom kao i
fazori, tada e poloaj tih fazora u toj ravnini biti
nepromijenjen, stalan, nee ovisiti o trenutku.
Bit simbolike metode je ta rotirajua kompleksana
ravnina.
27

Simbolika metoda
Sa ove slike 10.12. lijepo se vidi da bez obzira na kut
zakreta fazora struje, njegov (fazora) poloaj u
rotirajuoj kompleksnoj ravnini ostaje nepromijenjen.

Slika 10.12. Na slici se vidi da bez obzira na trenutak t poloaj fazora

struje u rotirajuoj kompleksnoj ravnini ostaje nepromijenjen.

28

Simbolika metoda
Do sada smo pisali da je trenutna vrijednost nae
struje jednaka imaginarnom dijelu kompleksnog
broja kojim smo izraavali njezinu veliinu.
i t Im .dio od I m e j t

Imaginarni dio

i t Im .dio od I m cos t j I m sin t

Sada emo ovo pisati malo drugaije.

Trenutnu vrijednost u mirujuoj kompleksnoj ravnini
moemo pisati u simbolikom obliku;
j t

i Im e

gdje nam i oznauje trenutne koordinate fazora

struje tjemenog iznosa Im koji rotira kutnom brzinom
29
, a u trenutku t=0 zatvara sa realnom osi

Simbolika metoda

(apscisa) nepomine kompleksne ravnine kut .

Matematiari su uveli pojam operatora koji vri
takva prebacivanja iz nekog matematikog podruja
u neko drugo matematiko podruje.
Ovakav operator e nam simbolizirati reenicu
trenutna vrijednost struje je imaginarni dio od a
prikazivati emo ga ovako;
Dakle umjesto da kaemo da je trenutna vrijednost
struje imaginarni dio
od pisati emo jednostavno;

i I m e j t
i(t)
I dobiti emo da je i(t)=Imsin(t+).

Ali simbolika metoda ???

30

Simbolika metoda
Pa u rotirajuoj kompleksnoj ravnini fazor nae
struje biti e obian kompleksni broj, tj. biti e
konstantnog iznosa bez obzira na trenutak t.
Sve raune emo provesti u toj rotirajuoj
kompleksnoj ravnini, a zatim emo rezultat takvog
rauna preslikati u mirujuu kompleksnu ravninu i
nakon toga ponovno preslikati u tzv. vremensku
domenu gdje imamo samo projekciju na imaginarnu

os.
j
j t
I I e

i t I m sin t

i Im e

i t I m sin t

Uz znak operatora

i Im e

j t

I I e j

na njemu pie i to on radi.

31

Simbolika metoda
Oekujemo naravno da nam svi zakoni strujnog
kruga vrijede i u rotirajuoj kompleksnoj ravnini,
jasno u kompleksnom obliku.
Pogledajmo to na opem primjeru;
Neka kroz otpor R tee struja i(t)=Imsin(t+). Ovaj
izraz za struju moemo prebaciti u kompleksno
podruje;

i t I m sin t

Ovim operatorom smo trenutnu

vrijednost nae struje prebacili u
kompleksnu mirujuu ravninu i
tada se dobiva vremenski
promjenljivi kompleksni broj.

i I m e j t

I I e j

Ovim operatorom smo kompleksni broj iz

mirujue kompleksne ravnine prebacili u
rotirajuu kompleksnu ravninu i tada smo
dobili obini kompleksni broj (vremenski
nepromjenljivi)
32

Simbolika metoda

A kako je sa snagom u simbolikoj metodi ?

Snagu ne moemo prikazati u ovoj naoj rotirajuoj
kompleksnoj ravnini.
Zato ?
Zato jer ova ravnina rotira brzinom naih fazora
struja i napona tj. kutnom brzinom a za snagu bi
trebala rotirati brzinom 2.
No sretna je okolnost da nam jednadbe za snagu
vrijede i u simbolikom obliku, istina moramo ih malo
prilagoditi.
Snaga u kompleksnom obliku dobivati e se kao
produkt kompleksne vrijednosti napona i konjugirano
33
kompleksne vrijednosti struje.

Rjeavanje R,L,C strujnih krugova

A sada da provjerimo praktinost ove metode na
rjeavanju jednog R, L, C strujnog kruga.
Neka imamo strujno krug prema shemi s
vrijednostima pojedinih elemenata; radni otpori;
R1=2, R2=3, R3=4, induktivni otpori; XL1=3,
XL2=4, kapacitivni otpor; XC3=3 i napon izvora
=30+j40 [V].
Izraunajte sve
struje, napone i
snage !
Slika 10.13. Sloeniji strujni
krug

34

Rjeavanje R,L,C strujnih krugova

Kod simbolike metode ova shema se moe
prikazati i jednostavnije.
R1 i L1, tj. XL1 moemo prikazati impedancijom Z1.
R2 i L2, tj. XL2 moemo prikazati impedancijom Z2.
R3 i C3, tj. XC3 moemo prikazati impedancijom Z3.
Sada taj strujni krug i ne
izgleda jako sloeno.
1=R1+jXL1=2+j3
2=R2+jXL2=3+j4
3=R3-jXC3=4-j3
Slika 10.14. Pojednostavljeni prikaz
strujnog kruga prikazanog na sliki 10.13.

35

Rjeavanje R,L,C strujnih krugova

Prikaimo ovdje fazorski dijagram ovog spoja.

Slika 10.15. Prikaz

crtanja fazorskog
dijagrama za spoj
impedancija prema
slikama 10.13. i
10.14.

36

Svitak bez eljeza

Ve smo se susretali sa svicima sa i bez eljeza.
Govorili smo i o njihovom vlastitom induktivitetu,
odnosno o samoinduktivitetu ili krae reeno
induktivitetu.
Kako bi ova razmatranja mogli obaviti bre, lake i
razumljivije potrebno je da ponovite predavanja 8 i 9
iz Elektrotehnike I.
Isto tako dobro proitajte ono to pie u E-I, slajdovi
9.12. i 9.13. !
Uz to dobro bi bilo da ponovite dio gradiva iz
Elektrotehnike II, predavanje 2, slajdovi 18 do 31.
37

Svitak bez eljeza

Naravno radi se jednostavno o tome da neke teme
ne moemo odmah i u cijelosti obraditi na jednom
mjestu ve se ovako u vie navrata susreemo s
istim pojmovima ali malo drugaije ili opirnije.
Neki svitak ice ima vlastiti induktivitet, ali zbog
koritenja bakrene (ili aluminijske) ice i neki omski
otpor.
to je to svitak ?
Naravno radi se o tehnikom proizvodu koji nastaje
tako da se na neko geometrijsko tijelo iz
nemagnetskog materijala namota odreeni broj
zavoja bakrene ili aluminijske ice.
38

Svitak bez eljeza

Takav svitak ice naziva se razliitim imenima a
jedno vrlo esto je prigunica.
Prigunica zato jer se koristi za priguivanje strujnih
udara, za ogranienje struja kratkog spoja itd.
A da li bi mogli imati svitak (prigunicu) bez radnog
otpora ?
Pa bi kada bi koristili neke keramike vodie na vrlo
niskim temperaturama (ispod 80K) kod kojih su ti
vodii u supravodljivom stanju stanju bez omskog
(radnog) otpora.
39

Svitak bez eljeza

No u obinom ivotu bilo bi glupo troiti velike
koliine elektrine energije za odravanje takvih
svitaka u supravodljivom stanju kad se znatno
manja koliina elektrine energije troi u samom
svitku (prigunici).
Da li uope elimo svitak bez omskog otpora ?
Da elimo ga, ali kako ga praktiki ne moemo
ostvariti teimo svitku sa to manjim omskim
otporom, pa zato i koristimo za njegovu izradu
vodie s najveom elektrinom vodljivosti (jasno
srebro i zlato su nam ipak preskupi materijali).
No ponovimo ovdje osnovne pojmove o svojstvima
40
svitka bez eljeza !

Svitak bez eljeza

Kad imamo svitak bez

eljezne jezgre trebamo
snane struje kako bi
stvorili potrebni
magnetski tok.
Ali nije samo to problem.
Vei je problem u tome
da se ovakvo magnetsko
polje iri nekontrolirano
u okolni prostor i tu
Slika 10.16. Magnetsko polje svitka bez
moe izazvati razne
eljeza
neeljene posljedice.
Kako kontrolirati rasprostiranje magnetskog polja 41
?

Svitak bez eljeza

Jednostavno tako da prostor kroz koji elimo da
prolazi magnetski tok uinimo znatno bolje vodljivim
od okolnog prostora.
No tada smo dobili svitak sa eljezom a u ovoj temi
govorimo o svitku bez eljeza.
Dakle, rasprostiranje ovog magnetskog toka ne
moemo kontrolirati.
No to ipak nije istina mi smo ve govorili o
torusnim i prstenastim svicima kod njih nam je
prostor ispunjen silnicama magnetskog polja bio
poznat, odreen dimenzijama svitka i kontroliran.
Pa podsjetimo se ukratko tih svitaka !
42

Svitak bez eljeza

Torusni svitak
Namata se na
prstenasto tijelo s
krunim presjekom
jezgre.
Moe se pisati da je;
0 S N 2
L

Sil . sr .

S r 2
Sil .sr . 2 a

r je radijus presjeka
jezgre.

Slika 10.17. Torusni svitak i njegove

dimenzije

43

Svitak bez eljeza

Da se podsjetimo torus je
ovakvo geometrijsko tijelo.
Naravno njegove dimenzije
moemo oznaiti i s drugim
oznakama a ne s a i R.
Na primjer nekome e se
initi zgodno da radijus
presjeka tijela torusa koji je
ovdje oznaen s R oznai s
r, a da radijus prstena
torusa ovdje oznaen s a
oznai s R.
Da li je to znaajno ?

Slika 10.18. Torus, torusni prsten

ili torusno tijelo kako elite
44

Svitak bez eljeza

Slika 10.19. Jezgra

prstenastog svitka

Naravno da nije. Vano je

samo da jednadbu i
njezine oznake prilagodimo
naim oznakama.
A kakvi su to prstenasti svici
?
Pa takvi koji umjesto torusa
koriste prsten s
pravokutnim presjekom
jezgre.
I opet oznake nisu vane
aR
45
b d ili ili v ili

Svitak bez eljeza

Slika 10.20. Debeli torus i debeli prsten sreom svici na

takvim jezgrama izrauju se izvanredno rijetko.

46

Svitak bez eljeza

A da li se izrauju i obini svici ?
Pa izrauju se.
Uostalom zar nismo govorili o uporabnim etalonima
induktiviteta E-II, 2.23.
Za dimenzije prema crteu a u metrima dobiva se
prema priloenoj jednadbi induktivitet u henrijima.

L 25,5 N 2 r 10 7

Slika 10.21. Uporabni etalon induktiviteta no po ovom crteu moemo

izraditi bilo koji induktivitet svitak (prigunica) u bilo koju svrhu.

47

Svitak bez eljeza

Kad elimo izraunati ovakav svitak eljenog
induktiviteta trebati emo krenuti od struje I za koju
ga elimo dimenzionirati.
Radi jednostavnijeg prikaza ovdje u dati neke
konkretne brojke neka elim induktivitet L=2H i za
struju I=0,5A.
Iz iznosa struje I i gustoe struje (kod ovakvih
naprava ovisno o dimenzijama od 1 5 A/mm 2)
izraunati emo potrebni presjek ice.
Kod manjih naprava gustoa je vea a kod veih
manja no nikada nije greka uzeti manju gustou
istina to je skuplje. Pa uzmimo za primjer 2A/mm 2.
S=I/=0,5/2=0,25mm2.
48

Svitak bez eljeza

Iz prospekta ili kataloga proizvoaa ica izoliranih
lakom ice za namote elektrinih strojeva i
aparata odabrati emo icu odgovarajueg
presjeka ili promjera.
Radi se o tome da se za manje presjeke ice
standardno daju po veliini promjera, a za vee
presjeke se standardiziraju presjeci ica (na pr.
0,75mm2, 1mm2, 1,5mm2, 2,5mm2, 4mm2, 6mm2,
10mm2, 16mm2, ).
Na slijedeem slajdu dan je prikaz iz jednog
prospekta odreenog proizvoaa ice.
Naravno postoje standardi ali i odstupanja od njih.
49
Ovo je stari prospekt negdje oko 1960.g.

Svitak bez eljeza

Na izraunati presjek ice S=0,25mm2. U tabeli
nalazimo icu sa S1=0,2376mm2 i sa
S2=0,2827mm2.
Uz pretpostavku da su to jedini standardni presjeci
(ili nama dostupni) moramo se odluiti za jednoga
od njih.
Manji presjek nas manje kota a gustoa struje nee
biti pretjerano velika.
Vei presjek vie kota trebam vee dimenzije
svitka, time i veu masu ice, a to znai da u ju i
vie platiti.
Iz tih razloga odabirem manji presjek tj. icu;
g=0,55mm, Iz.sr.=0,617mm, Iz.max.=0,629mm, 50

Svitak bez eljeza

A da li se jo negdje i u jo neke osim mjernih svrha
koriste svici bez eljeza ?
Da koriste se na primjer;
- za glaenje struja kod velikih (snanih) ispravljaa.
a u trofaznoj izvedbi;
- za prisilnu sinkronizaciju brodskih generatora
- za ogranienje struja kratkog spoja
- za uputanje u pogon velikih asinkronih motora
itd.
Na slijedeem slajdu prikazujem jednu prigunicu
za ogranienje struja kratkog spoja u trofaznim
mreama.

51

Svitak bez eljeza

~2100mm

~1400mm

Ne do kraja montirana
trofazna prigunica za
ogranienje struja
kratkog spoja u
rasklopnim postrojenjima.
Stupovi su od betona (po
12 komada).
Namot je izraen od
aluminijskog pletenog
ueta presjeka 300mm2.
Razmak izmeu vodia je
po 50mm.

Slika 10.22. Trofazna prigunica za

ogranienje struja kratkog spoja

52

Svitak bez eljeza

Svaka faza ima 48 zavoja (srednja 46).

Masa jedne faze iznosi cca 275kg.
Nazivna struja 400A,
Termika struja kratkog spoja 6150A,
Dinamika struja kratkog spoja 15700A.
Pad napona u normalnom pogonu 246V 6,5%.
Gubici u normalnom pogonu ~10kW.
Omski otpor faze ~20m
Induktivitet faze ~8mH

53