ELEKTROTEHNIKA 2

Ponavljanje pojmova o veliinama i njihovom

mjerenju
Apsolutne mjerne metode
Rayleighova strujna vaga
Etaloni napona
Mjerni otpornici
1

ZADATAK I DEFINICIJA MJERENJA

Osnovni je zadatak mjerne tehnike da odredi pravu
vrijednost mjerene veliine s odreenom tonou
u odreenim okolnostima (uvjetima).

to je to prava vrijednost mjerene veliine ?

to je to mjerena veliina ?
to se misli pod pojmom s odreenom tonou ?
to se misli pod pojmom u odreenim
okolnostima ?

Ali, to je to uope veliina ?

2

Prava vrijednost mjerene veliine

to je to prava vrijednost neke
veliine ?
To uope nije tako lako pitanje.
Evo duljina ovog stola. Bilo bi
Slika 1.1. to je prava
lake odgovoriti da je on
vrijednost
stvarno pravilni pravokutnik kako je po nacrtu bilo
zadano. Ali nije. Koja je od prikazanih duljina prava
vrijednost duljine ovog stola ?
Moram priznati da to ne znam.
Zato jednostavno kaemo da je prava vrijednost
mjerene veliine ona vrijednost koju ta veliina
stvarno ima pa ma to to znailo.
3

Mjerena veliina
to je to mjerena veliina ?
Mjerena veliina je ba ona veliina koju
mjerimo. Na primjer kod nekog (ovog) stola
mogu mjeriti;
- duljinu stola
- irinu stola
- visinu stola
- debljinu daske stola
- masu stola itd.
Eto to su neke veliine stola
4

s odreenom tonou
to to znai s odreenom tonou
Pa znai da duljinu stola (na primjer) neu mjeriti
nekom vrhunskom tonou na primjer nekim vrlo
skupocjenim laserskim ureajem koji bi ovu duljinu
izmjerio s pogrekom od recimo 0,1nm pa da me
to mjerenje kota vie od vrijednosti cijele ove
zgrade sa svim inventarom. Uz to vidi slajd 3 !
A kolika je meni potrebna tonost. Pa tolika da
mogu sa sigurnou isplanirati koliko mi ovakvih
stolova stane u neku uionicu. Dakle mene ne e
smetati ni ako sam tu duljinu izmjerio s pogrekom
od 1mm.
5

odreene okolnosti
A koje su to odreene okolnosti ?
Pa za mjerenje duljine ovog stola to bi bili klimatski,
prostorni i svjetlosni uvjeti koji su sada prisutni u
ovoj prostoriji. To nije na primjer temperatura zraka
od 20,0C0,1C kako je to propisano za
vrhunska laboratorijska mjerenja.
A otpor nekog uzemljenja mjeriti emo na terenu
gdje se nalazi uzemljiva koji puta za ljetne ege i
sue, koji puta za kinih jesenskih dana, a ponekad
e to biti potrebno napraviti i zimi kad temperatura
bude moda i -20C.
Eto to su te odreene okolnosti.

Veliina
Po definiciji je;
- veliina sve ono to se moe, ali i ne mora,
mijenjati.
Kakvih veliina imamo ?
Imamo veliine koje lako moemo mjeriti.
Imamo veliine koje moemo samo odrediti.
Imamo veliine koje moemo samo ocijeniti.

Veliine koje se mogu mjeriti

Neke veliine moemo lagano mjeriti to su da
tako krae kaemo mjerljive veliine kao na
primjer;
Visina stola, duljina stola, irina stola
debljina daske stola, masa stola itd.
To je na primjer i el. napon, el. struja, snaga,
frekvencija itd.
8

Veliine koje se mogu odrediti

Moda malo udno zvui ali takve veliine su
temperatura i el. potencijal.
Pa zar temperaturu ne mjerimo termometrom ?
Oh, ne. Mi mjerimo samo razliku temperature.
Odreena je neka temperaturna skala i ono to je
najvanije odreena je nulta toka. Tako na
primjer 20C je isto to i 293,15K ili 16R ili 68F.
Da li svi ti iskazi jednako zvue ?
9

Pa u emu je razlika u ovim iskazima ?

Razlika je u odreivanju nulte toke pojedine
temperaturne skale i iznosa 1 stupnja
Stup. Celziusa 0C ledite vode 100C -vrelite
Stup. Reumira 0R ledite vode 80R - vrelite
Stupnjevi Fahrenheita 32F ledite vode 212F
- vrelite vode
Kelvini 273,15K ledite vode - 373,15K vrelite
vode
Ledite vrelite vode = 80R = 100C = 100K =
180F
Ledite vode = 32F = 0R = 0C = 273,15K
10

Veliine koje se mogu ocijeniti

Ljepota, znanje i sline veliine ne moemo niti
mjeriti a ni odrediti. Preostaje nam da ih na
temelju nekih objektivnih i subjektivnih procjena
ocijenimo.
Primjer izbor mis ili mistera svijeta (sela, grada,
upanije ili slino)
Objektivni pokazatelji; odnos mase i visine, opseg
grudi, struka i bokova
Subjektivni; vie mi se sviaju brinete od plavua
ili punije od mravijih ili ...
11

Etalon metra (arhivski)

Prvi etalon (pramjera, prametar,
otjelovljenje mjere) metra
napravljen je u obliku ipke
presjeka u obliku neega
izmeu slova X i H (vidi sliku) iz
100% platine.
Na jednoj od gornjih ploha
urezana su dva poprena ureza
ija je udaljenost odgovarala
tono izraunatoj duljini od
1/10000000 dijelu udaljenosti
izmeu pola i ekvatora.

Slika 1.4. Arhivski etalon

metra 100% platina
Meunarodni etalon
metra 90% platina i
10% iridij
12

Jedinica za masu
I na osnovu ovog prijedloga
napravljen je etalon (pramjera,
kaemo i prametar) jedinice za
masu s imenom kilogram
Izliven je, istokaren i konano
bruen dijamantnim pastama
valjak izraen od 100% platine.
Masa tog valjka jednaka je masi
1dm3 iste destilirane vode.
Smjeten je u Arhiv Francuske
revolucije i zove se Arhivski kg.

Slika 1.5. Arhivski etalon

kilograma 100% platina
Meunarodni etalon
kilograma 90% platina i
10% iridij
13

Jedinica za vrijeme
Za vrijeme nije trebalo stvarati novu jedinicu. Ve je
postojala u irokoj primjeni i bila rairena po cijelom
svijetu. Svi su ve rabili satove koji su dan dijelili na 24
sata, sat na 60 minuta i minutu na 60 sekundi. Tako je
akademicima preostalo samo to, da se odlue, da li za
jedinicu za mjerenje vremena odabrati;
dan, sat, minutu ili sekundu
I odluie se za sekundu. I na temelju toga su predloili
da se vrijeme mjeri u sekundama a da je sekunda
odgovarajui dio dana (24h * 60 * 60 =86400)
Jedinica za vrijeme je jedna sekunda koja traje koliko i
1/86400 ti dio dana.
14

Frekvencija cezijskog oscilatora 9 192 631 770 Hz

Vremenska stabilnost
1 s u 300 godina ( ~1,4510-10 )
Tonost frekvencije 2 do 310-14 odnosno do
0,000 000 000 000 02 Hz
Pogreka mjerenja je 2 nanosekunde po danu (210-9 s/24h)
ili 1 sekunda u 400 000 godina (310-14 )
15

Meunarodni sistem jedinica

Da se s datumima previe ne zamaramo a ipak
primimo na znanje; metarski sistem je u
Austrougarskoj ozakonjen 1875. godine pa kako
je trojedna kraljevina (Hrvatska, Slavonija i
Dalmacija) bila u sastavu Austrougarskog carstva,
to se od tada ovaj sistem jedinica slubeno koristi i
na podruju dananje Republike Hrvatske.
Ipak moramo se vratiti na tu prvu meunarodnu
konferenciju o utezima i mjerama naravno onu
znanstvenika ostale (politiara) nas ne zanimaju.
Na ovoj konferenciji su donesene znaajne odluke a
i izmijenjene neke definicije jedinica.
16

Dananja definicija metra

Duljina od jednog metra je ona duljina koju svijetlost
pree u vakuumu u vremenu od
1/299 792 458 dijelu sekunde.
Jasno je da je izmjerena brzina svijetlosti
299 792 458 m/s i da je stoga svijetlosti potrebno
vrijeme od 1/299792458 sekunde da pree duljinu
od 1m.
No smatram da ne trebate tu definiciju znati tako
tono. Dovoljno e mi biti, ako mi kaete, da je
duljina od jednog metra duljina puta koju svijetlost
pree u vakuumu za priblino jedan tristomilijunti
dio sekunde.
17

Dananja definicija kilograma

I s kilogramom se je dogodila slina stvar.
Ustanovljeno je da je arhivski kilogram prema
svojoj definiciji preteak, tj. da odgovara masi od
1,000028dm3 vode.
Kako je svima bilo jasno da e slijedea jo tonija
mjerenja (kako tehnika napreduje) ponovno
pokazati neka odstupanja (istina manja), onda se
je odustalo od veze s masom vode i usvojena je
definicija kilograma koja od tada vrijedi do danas.
18

Dananja definicija kilograma

Masa od 1kg je masa meunarodnog etalona
mase izraenog od slitine iz 90% platine i 10%
iridija koji se uva u Sevreu, Pariz (naravno u
BIPM-u ili CIPM-u).
Obino pie u Sevreu kraj Pariza (to je bilo tono
oko 1875. godine, ali danas je to kao da kaemo u
rnomercu kraj Zagreba).

19

Dananja definicija sekunde

1967. godine je usvojena dananja definicija
sekunde koja glasi;
Jedna sekunda je trajanje 9 192 631 770
perioda zraenja koje odgovara prijelazu izmeu
dviju hiperfinih razina osnovnog stanja cezija
133.
(stanje F=4, mr=0 i F=3, mr=0).

20

Ostale osnovne jedinice

Za razne grane znanosti i tehnike bilo je
potrebno uvesti jo neke osnovne jedinice. Pa
za pojedina podruja tehnike i znanosti uvodi se
4. osnovna jedinica.
Za podruje elektrotehnike ta etvrta osnovna
jedinica je
A amper
prema imenu francuskog fiziara Andre Marie
Ampera (1775. 1836.)
21

Amper
Jedan amper je jakost one stalne (istosmjerne) struje
koja prolazei kroz dva paralelna, ravna i beskonano
duga vodia, zanemarivog krunog presjeka,
meusobno razmaknuta za jedan metar u vakuumu
stvara silu od 210-7N po metru duljine vodia.
(ovaj amper se odaziva jo i na ime apsolutni amper)
Prije njega je postojao internacionalni amper
definiran kao iznos stalne struje koja svake sekunde iz
otopine srebrnog nitrata izlui na katodi 1,118mg
srebra.
(1 internacionalni amper = 0,99985 apsolutnog
ampera)
22

Jedinica za temperaturu
Jedinica za temperaturu je Kelvin.
Jedan kelvin je 1/273,16 ti dio termodinamike
temperature vode u trojnom stanju.
Voda pod tlakom od ~611,7Pa ima kod
temperature od 0,01C sva tri svoja agregatna
stanja (led, voda, para) pa se ta toka
odgovarajueg dijagrama naziva i trojna toka. Na
niim temperaturama (ili veim tlakovima) prelazi iz
leda neposredno u paru (sublimira) a inae znamo
iz leda u vodu, a zatim iz vode u paru.
23

Jedinica za mnoinu tvari - mol

Jedan mol je mnoina sustava koji ima toliko jedinki
koliko ima atoma u 12 grama ugljika 12C.
1 mol = 6,02209421023 estica
Primjer veliine ovog broja;
Na planeti Zemlji ivi cca 8 milijardi ljudi
to je 1,328410-14mola ili 0,01328410-12mola tj. to je
svega 0,0133pikomola odnosno 13,3femtomola

24

Jedinica za svjetlosnu jainu

Jedna kandela (Cd) je svjetlosna jakost kojom
svijetli izvor jednobojnog (monokromatskog) svijetla
frekvencije 540THz (teraherc tera = 1012) kad mu
jakost zraenja iznosi 1,464mW.
1883. godine Hefnerova svijea
1 Cd = 1,09 HK
1909. godina Meunarodna svijea
1 Cd = 0,98 IS
25

Prefiksi
d deci = 10-1
c centi = 10-2
m mili = 10-3
mikro = 10-6
n nano = 10-9
p piko = 10-12
f femto = 10-15
a ato = 10-18
itd.

da deka = 101
h hekto = 102
k kilo = 103
M mega = 106
G giga = 109
T tera = 1012
P peta = 1015
E eksa = 1018
itd.

Preporuka je; Izbjegavati ovdje plavo napisane

prefikse, iako je njihovo koritenje dozvoljeno !

26

Prefiksi i iznimke

Slubenim jedinicama smije se dodavati s lijeve

strane samo jedan prefiks.
Preporua se izbjegavati prefikse d=deci, c=centi,
da=deka i h=hekto.
Rezultat treba pisati u brojnom prikazu koji je vei ili
jednak broju 0,1 a manji ili jednak broju 1000. Sve
ostalo se rjeava odabirom odgovarajueg prefiksa
s prethodnog slajda.
0,1 Rezultat 1000
Iznimka od ovog pravila je prikaz novanih iznosa.
Ne pie se 8kkuna i slino.
Iznimka je i kad se zadatkom trai rezultat u
27
odreenoj mjernoj jedinici (km/s ili km/h i sl.)

Prefiksi i iznimke
Iznimke
- 1kg osnovna mjerna jedinica za masu a izraena
je sa 1000 grama, te 1 tona to je 1000kg (nije
dozvoljeno pisati 1kkg za 1 tonu ili 1Mg takoer za 1
tonu). Manje jedinice od grama gram dobiva
odgovarajui prefiks. Vee jedinice od tone tona
dobiva odgovarajui prefiks
- 1 sekunda via jedinica je 1 minuta, 1 sat, 1 dan,
1 tjedan, 1 mjesec (30 dana), 1 godina, a ne 1das,
1hs, 1ks. Vremenski manje jedinice sekundi se
dodaje odgovarajui prefiks.
28

Rayleighova ili strujna vaga

Imamo 2 nepomina i jedan
pomini svitak
Lu=L1+L2+L3+2M12-2M13-2M23
LN=L2+L3-2M23
LP=L1
M=M12-M13
Lu=LN+LP+2M

M
FI
s
2

m g
I
M
s

Slika 1.12. Rayleighova strujna

vaga (postoje i neke druge strujne
vage)

29

Rayleighova ili strujna vaga

Kako se mjeri ?
Na postolje (vertikalni stup) stavi se poluga vage i
ukoi. Objesi se plitica za utege.
S druge strane se objesi pomini svitak (svitak 1).
Kod toga se proita koliku on ima masu.
Odgovarajuu masu utega doda se na pliticu.
Vaga se otkoi i po potrebi dodavanjem ili
oduzimanjem utega uravnotei se.
Ponovno ju ukoimo.
Propustimo kroz sva tri svitka (spojena u seriju)
eljeni iznos struje koju mjerimo preciznim
kompenzatorom.

30

Rayleighova ili strujna vaga

Po jednadbi izraunamo koliku masu utega
trebamo dodati na pliticu, dodamo ju i otkoimo
vagu.
Po potrebi korigiramo masu utega i ukoimo vagu.
Iz iznosa mase utega koje smo dodali da
uravnoteimo vagu prema jednadbi izraunamo
toan iznos struje.
Izraunamo pogreku mjerenja kompenzatora,
podesimo slijedeu eljenu vrijednost struje i
ponovimo postupak.
31

Westonov etalonski element

Graa Westonovog etalonskog elementa prikazana je
na slici.
Westonov etalonski element ima kod 20,0C elektromotornu silu tono
EW=1,018650V.
Slika 1.13. Westonov etalonski
element etalon napona
to znai ova mala i spu1,01865V kod 20,0C ;
tena nulica ? Da ova znaR =600-1000 ; I
=1A
menka moe odstupati za
vie od 1
Stara definicija volta bila je da je to
EW/1,01865.
W

doz.max.

32

Westonov etalonski element

Napomene;
Kako bi struja optereenja Westonovog etalonskog
lanka bila uvijek sigurno manja od 1A dodaje mu
se u seriju otpor od 1M.
Sve se to stavlja u drvenu kutijicu u kojoj se sav
prazni prostor ispunjava vatom.
Koristi se iskljuivo kao izvor napona.
Zahtijeva paljivo rukovanje, stabilnu temperaturu
(20,0C), naravno ako elimo odgovarajuu tonost
napona.
33

Westonov etalonski element

Ako doe na temperature ispod +4C onda se
moe smatrati da je uniten.
Vrlo kratkotrajni kratki spoj (cca 1mA) zahtijeva
nekoliko dana oporavka.
U kolama ali i laboratorijima se danas najee
koriste naponski etaloni s Zener-diodama.

34

Naponski etalon sa Zener-diodama

Zener dioda se koristi u
nepropusnom podruju. Kod
napona UZ poinje joj jako
rasti struja i za vrlo mala
poveanja napona. Time
ukupna struja sklopa jako
raste, to ima za posljedicu
znatno poveanje pada
napona na otporu tj. sve
poveanje ulaznog napona se
gubi kao pad napona na Slika 1.14. Principjelna
otporu RUl a UIzl se tek
shema naposkog etalona s
Zener diodom i karakteristika
neznatno povea.
Zener diode

35

Mjerni otpornici
U laboratorijima se koriste kod mjerenja razni
otpornici;
Neki slue samo za podeavanje struje ili
napona i obino ih nazivamo regulacionim
otpornicima, reostatima ili potenciometrima
Neki slue za precizna podeavanja vrijednosti
otpora i mjerenja raznih veliina po toj
podeenoj vrijednosti.
Takve otpornike obino radimo kao dekadske
otpornike, kao kaskade, ali i na druge naine s
mogunosti podeavanja otpora.

36

Mjerni otpornici
Neki otpornici slue kao strogo poznati iznos
otpora prilikom raznih mjerenja pa se nazivaju
otporne normale (etaloni).
A postoje i obini otpornici za razliite potrebe
ograniavanja struja prilikom mjerenja

37

Mjerni otpornici
Na mjerne otpornike postavljaju se neki zahtjevi a
to su;
otpor im se ne smije mijenjati s temperaturom
prostora.
0
otpor ne smije ovisiti o iznosu struje ili napona
(osim kad ba to elimo).
Rf(U) i Rf(I)
elimo da im otpor ostaje nepromijenjen i kroz
dugi niz godina.
elimo da im se otpor ne mijenja niti zbog
povremenih udaraca, trenje i vibracija.

38

Mjerni otpornici
traimo da se ne pojavljuju razni kontaktni naponi
prema bakru. ek 0mV
uz to traimo da otpornici nemaju prevelike
dimenzije i masu pa nezgodno bi bilo prenaati
otpornike unutar laboratorija s viljukarom.
a treba paziti da otpornik ima to manji
induktivitet i to manji kapacitet.
L 0mH i C 0pF
39

Mjerni otpornici
Materijali koji se koriste za izradu otpornika;
Materijal

Sp. masa Max. pog.

[g/cm3]
temp. C [mm2/m]

[1/K]

Kont. nap.
[V/K]
1

Manganin

8,4

60 (300)

0,43

0,00001

Nikelin

8,8

500

0,40-0,44

0,0002

Konstantan

8,9

500

0,49

-0,00003

-40

Novokonstantan

400

0,45

0,000002

-0,3

Izaom

400

1,26-1,38

0,00001

0,5

Izabelin

400

0,5

-0,00002

-0,2

Karma

200

1,33

0,00002

20

Kanthal A

7,1

1250

1,44

0,000015

Ravnal 1

7,2

1100

1,37

0,000046

Tabela 1.1. Svojstva materijala koji se koriste za izradu otpornih ica

40

Mjerni otpornici
Prema potrebama i mogunostima odabrati emo
neki od materijala navedenih u tabeli za izradu
otpornika.
Mogunosti - da to mi vrijedi ako odaberem na
primjer novokonstantan a kod nas kod nijednog
trgovca ga ne mogu nabaviti.
Uz to i cijene su vrlo razliite pa je pitanje koliko
novca smijemo ili moemo u tu svrhu odvojiti.
Morati emo odabrati i oblik i materijal tijela na koje
emo namotati otpornu icu.
41

Mjerni otpornici
Nakon osnovne razrade pristupit emo izraunu
potrebnih koliina materijala i krenuti u njihovu
nabavu.
No vrijeme je da se upoznamo s tim oblicima
otpornika i njihovim namjenama.
U laboratorijima vrlo esto
koristimo otpornike namotane otpornom icom na
cilindrino tijelo od tvrdog
papira, pertinaksa, tekstolita, Slika 1.15. Otpornik namotan
na cilindrino tijelo
plastike, stakla ili najee
42
keramike, a povremeno i na mramoru.

iani otpornici
Slika s prethodnog slajda prikazuje izgled takvog
otpornika namotanog na cilindrino tijelo.
esto se tokarskim strojem na to cilindrino
tijelo urezuje spirala u koju se utiskuje otporna
ica
krajevi ice se uvruju obujmicama
(elnama) koje ujedno slue i za prikljuivanje
otpornika u strujni krug
43

Mjerni otpornici
Izgled jednog takvog cilindrinog otpornika

Slika 1.16. Fotografija otpornika namotanog na cilindrino keramiko tijelo ovaj

otpornik ima otpor od 40 i podnaa optereenje od 100W (struju od 1,58A)
44

Mjerni otpornici
Gledajui crte sa slajda 39 i fotografiju sa slajda 41 vidimo da je
ovaj otpornik svitak ice, pa da
prema tome ima i neki induktivitet,
kao i neki kapacitet, jer su mu
susjedni zavoji vrlo blizu jedan do
Sl. 1.17. Nadomjesna
drugoga a naravno da izmeu njih
shema otpornika
postoji i mala razlika potencijala, tj. napon.
U nadomjesnim shemama se ovakav otpornik treba
prikazati shemom prema slici gore desno.
Kod istosmjernih struja djeluje samo omski otpor, kao i na
niskim frekvencijama. Kod viih frekvencija primjeuje se
djelovanje induktiviteta a na visokim i kapaciteta.
45

Mjerni otpornici
Kako je induktivitet jednak;
N sr
N2
L

I
I
Rmag

I kako se za magnetski otpor moe pisati da je;

Rmag

sil , sr

Vidimo da magnetski otpor najlake moemo

poveati tako da smanjimo presjek kroz koji on
prolazi.
46

Mjerni otpornici
A to emo najlake napraviti ako tijelo za izradu
otpornika napravimo u obliku ravne pravokutne
ploice istog opsega (da duljina ece bude ista).
D 2 0,1 h h 2,2 h
Time smo smanjili povrinu kroz koju prolazi
magnetski tok za; 3,85 puta.
D
h
1,43 D
2,2
Slika 1.18. Koritenjem plosnatog tijela moe se znatno
smanjiti tetni induktivitet omskog otpornika time se
znatno smanjuje presjek kroz koji prolazi magnetski tok.
47

Mjerni otpornici
Iako se na ovaj nain induktivni utjecaj
smanjuje za cca 3,85 puta ipak je
njegov utjecaj jo uvijek prevelik.
Sl.1.19. Izgled gotovog
plosnatog otpornika

No ako se svitak radi s dvije

jednake ice polovinog presjeka koje se na ovakvo plosnato tijelo motaju u suprotnim
Sl.1.20. Nain namatanja
Ayrton-Perryu-evog otpornika
smjerovima njihovi magnetski
tokovi se ponitavaju i induktivitet e biti znatno
smanjen. ica ne mora biti izolirana jer na mjestima
gdje se dodiruje, vodii imaju isti potencijal. Ovo je
Ayrton-Perryu-ev otpornik.
48

Mjerni otpornici - Bifilarni namot

esto se koristi i tako zvani
bifilarni namot otpornika.
Radi se o tome da se uzme
potrebna duljina izolirane
Slika 1.21. Bifilarni nain
otporne ice, previne na pola motanja otpornika vrlo mali
parazitski L i znatan parazitski C.
i tada se ovakva dvostruka
ica jednostavno namota na izolacionu cjevicu.
Ovdje nije potrebno (ali je mogue) uzimati
pravokutni presjek, zato jer magnetski tok moe
prolaziti samo kroz usku pukotinu izmeu ica, pa je
evidentno malog iznosa.
49

Mjerni otpornici - Bifilarni namot

Na poetku svitka je puni napon a kako su ice
neposredno jedna uz drugu biti e relativno velik
utjecaj parazitskog kapaciteta.
Utjecaj parazitskog kapaciteta se smanjuje tako da
se bifilarni namot otpornika izrauje u sekcijama.
To izgleda kao da na jednom tijelu imamo vie
bifilarno namotanih otpornika koji su spojeni u
seriju.

50

Mjerni otpornici
Na primjer ako se otpornik naini iz 4 sekcije onda
je na krajevima svake sekcije ukupnog napona
pa e se akumulirati energija elektrinog polja koja
e biti jednaka;
Wsek ,uk

2
Csek U sek
4
2

C U

4 4
4
2

U2
C
2
1
C

U
W
16

2
16
2
16

to u konanici daje rezultat kao da imamo 16 puta

manji kapacitet ili 4 puta manji napon, nego li je to
sluaj kod bifilarnog otpornika bez sekcija.
A sa samo 5 sekcija dobiti emo 25 puta manji
kapacitivni utjecaj.
51

Mjerni otpornici
Jo bolji rezultat u smanjivanju tetnih parazitskih
induktiviteta i kapaciteta postie se jednom od
izvedbi otpornika prikazanih na ovom slajdu dolje.

Slika 1.22. Otpornik namotan prema

Chaperonovom nainu
namatanja otpornika

Slika 1.23. Otpornik namotan prema

Wagner-Wertheimerovom
nainu namatanja otpornika
52

Mjerni otpornici
Utkani namot otpornika sve se vidi iz slike.
Povrina kroz koju prolazi magnetski tok je
zanemariva mali L
Napon izmeu susjednih vodia je neznatan
mali C
Mogu se napraviti otpornici dugi nekoliko metara s
desetak k.
Slika 1.24. Princip kako
izgleda utkani namot
otpornika ianog
otpornika s neznatnim
parazitskim
kapacitetom i
induktivitetom
53

Mjerni otpornici malih iznosa otpora

Kad je otpor otpornika
svega desetak ili stotinu
milioma problem
poinje predstavljati
otpor kontakata.
Otpor kontakata se
obino kree od 0,5 pa
do 2 m, ali moe biti i
manji ali i znatno vei.

Slika 1.25. Mjerni otpornik malog iznosa

otpora sa etiri prikljune stezaljke dvije
naponske i dvije strujne.
To su otpornici vrlo tonih vrijednosti
otpora.
54

Mjerni otpornici malih iznosa otpora

Ako je mjerni otpornik na primjer 20m onda nije
svejedno koliki je taj prelazni otpor kontakata
Kako nam otpor kontakta ne bi pokvario mjerenje
treba smanjiti njegov utjecaj na mjerni rezultat
Da se smanji utjecaj otpora kontakta na rezultat
mjerenja takvi otpornici se uvijek izrauju sa etiri
prikljune stezaljke. Vanjske su strujne a unutarnje
naponske.
To znai da preko vanjskih (masivnijih) stezaljki
spajamo ovakav otpor u strujni krug a da pad
napona na otporu mjerimo preko unutarnjih
stezaljki.
55

Mjerni otpornici malih iznosa otpora

Pad napona na strujnim stezaljkama gdje struja
ulazi u (odnosno izlazi iz) otpor ne utjee na napon
koji se mjeri voltmetrom.
Struja koja prolazi kroz voltmetar je neznatna
prema ukupnoj struji pa je i pad napona na
kontaktu voltmetra s otporom neznatan vidi
zadatke sa vjebi.
Na slijedeem slajdu prikazana je fotografija
jednog takvog otpornika s vrijednosti otpora
od 0,1.
56

Mjerni otpornici malih iznosa otpora

Takav otpornik smije
se opteretiti samo sa
tolikom strujom da su
na njemu gubici energije manji od 1W
Ako nam treba vea
snaga otpornika onda
ga treba uroniti u
posudu napunjenu
petrolejem koji e ga
hladiti. Tada se smije
opteretiti snagom do
10W

Slika 1.26. Fotografija preciznog mjernog

otpornika od 0,1 snage 1W (10W u
petroleju) s etiri prikljune stezaljke vidi
crte na slici 1.25. slajd 70.
57

Promjenjivi otpornici - reostati - Izgled

Slika 1.27. Fotografija jedne izvedbe otpornika kojem se iznos otpora moe
jednostavno mijenjati pomicanjem klizaa kliznika. Otpor se jednostavno
mijenja ali nije mogue precizno odrediti iznos namjetenog otpora. Uglavnom
slui za podeavanje jakosti struje ili namjetanje odreene vrijednosti napona.
58

Promjenjivi otpornici - reostati - graa

Slika 1.28. Prikaz unutranjosti regulacionog otpornika prikazanog na slici 1.19.

59

Promjenjivi otpornici - reostati - Spajanje

Sl. 1.29. Shema
promjenljivog
otpornika
prikazanog na
slikama 1.26. i
1.27.

Ovdje je shematski prikazan otpornik s prethodnog

slajda. Kako se vidi, izmeu vrstih prikljuaka, otpor
je stalnog iznosa.
Vrijednost otpora moe se mijenjati izmeu jednog
vrstog prikljuka i prikljuka kliznika.
Preko prikljuka za uzemljenje mogue je uzemljenje
60
kuita.

Promjenjivi otpornici - reostati - spajanje

Slika 1.30. Shematski prikaz kako struja prolazi kroz promjenljivi

otpornik kod razliitih naina spajanja

61

Promjenjivi otpornici - reostati - spajanje

esti nain prikaza ovakvih otpora u shemama

Slika 1.31. Shematski prikaz kako struja prolazi kroz promjenljivi

otpornik kod spoja na vrste prikljunice i kako se
takvi otpornici vrlo esto prikazuju u shemama

62

Promjenjivi otpornici - potenciometri - Izgled

Zbog nekog meni
nepoznatog razloga
nazivaju se ovi
otpornici reostatima
a kad se promjena
otpora dogaa
krunim gibanjem
tada se takvi
otpornici nazivaju
potenciometri.
A koriste se potpuno
jednako.

Slika 1.32. Promjenljivi otpornik kod kojega

se kliznik kree kruno a ne pravocrtno
ljudi obino takve promjenljive otpornike
nazivaju potenciometri.
63

Promjenjivi otpornici - potenciometri - Graa

Razlika je samo u
tome da ovdje imamo
jednu otpornu icu
napetu u krug ili koji
puta namotanu na
traku izolacionog
materijala pa tada po
gornjem bridu klizi
kliznik
1 otporna ica
Slika 1.33. Graa kliznog otpornika
(potenciometra) s jednom napetom
2 kliznik
otpornom icom omoguuje kontinuiranu
promjenu otpora.
3 ruica za
64
zakretanje sa skalom

Promjenljivi otpornici dvostruki

U mjerenjima je esto
potrebno da imamo dva
promjenljiva otpornika ali
tako napravljena da uvijek
imaju jednak otpor. To se
postie tako da se klizai
mehaniki spoje vidi
sliku !
Isto tako est je sluaj da
nas ne zadovoljava kut
zakreta od samo nekih
300 do 330 ve nam
treba mnogostruko vei.

Slika 1.34. Fotografija dvostrukog

potenciometra. Dva otpornika sa
slike 1.32. fiziki su stavljena jedan
iznad drugog i klizai su im
mehaniki povezani zajedno.
65

Promjenljivi otpornici helikoidalni - Izgled

Slika 1.35. Otpornik s krunim kretanjem kliznika koji omoguuje punih

deset okretaja kliznika oko osi rotacije.

66

Promjenljivi otpornici helikoidalni - Graa

1 osovina
2 leaj
3 vanjsko tijelo s
urezanim spiralnim
leitem
4 klizni kontakt
5 utor za voenje
kliznika
6 kliznik (kotai)
7 gusjeniasto
namotana otporna
ica

Slika 1.36. Unutarnja graa helikoidalnih

otpornika crveno je prikazana plastina
traka krunog presjeka na koju je gusto
namotana otporna ica. Ta traka je utisnuta u
kuite otpornika.
67

Promjenljivi otpornici helikoidalni

Iz prethodna dva slajda vidi se da ova konstrukcija
omoguuje kut zakreta kliznika za znatno vie od
360
Najee se koriste otpornici koji omoguuju kut
zakreta od 3600 odnosno od punih 10 okretaja
Ipak ima i izvedbi sa 20 okretaja (ali i sa 5)
Skala je podijeljena na 100 dijelova (podioka).
Tokica ucrtana ispod skale pokazuje na kojem
podioku je kliznik.

68

Promjenljivi otpornici helikoidalni

Uz to ispod te tokice imamo brojke od 0 do 10
tako da moemo vidjeti koliko je puta kliznik
preao cijeli krug (okretaj).
Kod prikazanog poloaja kliznika, to je 6 okretaja i
jo 13 podioka.
Kako je to otpornik od 1000, svaki okretaj ima
vrijednost od 100 a svaki podiok od 1
6100+13=613 izmeu prikljuka P i S.

69

Otpornike dekade

Slika 1.37. Fotografija jedne izvedbe otpornike dekade sklopa koji

omoguuje namjetanje bilo koje vrijednosti otpora od 1 pa do 11 111 110.

70

Otpornike dekade
Napravljene su tako da se po deset jednakih otpora
spaja u seriju i sa svakog spoja radimo prikljuak
na sklopku s 10 poloaja. Na jednu takvu dekadu
dodaje se druga s deset puta veim vrijednostima
otpora itd.
Slika 1.38.
Shematski prikaz
jedne dekade
sklopa dekadskih
otpornika deset
serijski vezanih
jednakih otpora
gdje se preklopkom
moe odabrati od 0
do 10 takvih
otpora.

71

Otpornike dekade
Otpornika dekada sa slajda 1.86. graena je tako
da ima seriju dekada;
10 x 1
10 x 1k
10 x 1M

10 x 10
10 x 10k

10 x 100
10 x 100k

Izgleda kao da moemo namjestiti bilo koji otpor od

1 pa do 11 111 110 ali to nije tono. U pravilu
mogu se koristiti najvie tri do etiri susjedne
dekade.
72

Otpornike dekade
Zato ?
Pa zato jer se ugrauju otpornici odreene tonosti ili
s odreenom pogrekom, odnosno odstupanjem.
Eto uzmimo da su ugraeni otpornici s tolerancijom
0,1%.
U tom sluaju otpor od 1M0,1% moe odstupati
od nazivne vrijednosti 1M za 1k tj. za 1000.
Da li onda ima znaaj da li smo namjestili jo neke
vrijednosti na dekadi sa po 100, sa po 10 i sa po
1.
73

Otpornike dekade
Tu bi bile mjerodavne samo dekade 10*1M,
10*100k i 10*10k a po potrebi mogue je ali
ne i tono 10*1k.

74

Precizni promjenljivi otpornici

U laboratorijama kod mjerenja esto postoji
potreba da se namjesti neki tono odreeni iznos
otpora i to vrlo precizno.
Tada se koriste slogovi otpornika s epovima koji
omoguuju tono namjetanje otpora u vrlo malim
koracima od na primjer 0,1 pa do 100 ( tj. bilo
koju vrijednost u tom rasponu).
epovi su konusnog oblika i omoguuju spoj s
vrlo malim otporom kontakata zbog velike
dosjedne povrine.
75

Precizni promjenljivi otpornici

Slika 1.39. Promjenljivi otpornik s konusnim epovima. Na slici su svi

epovi povaeni pa struja mora prolaziti kroz sve otpore tj. kroz
0,1+0,1+0,1+0,2+0,5+1+1+2+5+10+10+20+50=100
epovima se kratko spajaju otpori koje elimo izbaciti iz zbroja.

76

Precizni promjenljivi otpornici

Slika 1.40. Promjenljivi otpornik s konusnim epovima. Na slici nisu svi

epovi povaeni pa struja mora prolaziti kroz ove otpore tj. kroz
0,1+---+0,1+---+---+---+---+2+5+---+10+20+---=37,2
epovima su kratko spajeni otpori koje smo izbaciti iz zbroja (---).

77