MARIKULTURA

U
REPUBLICI HRVATSKOJ
DUBROVNIK, listopad 2012.

PRILIKE ZA RAZVOJ MARIKULTURE

U HRVATSKOJ

DRASTINO SMANJEN RIBLJI FONDO

U JADRANU JE PRILIKA DA DA SE
RIBOLOV POLAKO ZAMJENJUJE
MARIKULTUROM
ZAJEDNIKA RIBARSTVENA POLITIKA
EU KOJA PREFERIRA POVEANJE
PROIZVODNJE RIBE U MARIKULTURI

MARIKULTURA U RH PO
GRUPACIJAMA

Godinja proizvodnja- oko 10.500

tona
Ukupna vrijednost oko 100 mil.
uzgoj bijele ribe (lubin i orada 55%)
uzgoj plave ribe (tuna 30%)
koljkai (dagnje i kamenice 15%).

PLANOVI U MARIKULTURI I
SADANJA PROIZVODNJA
Strategija i Nacionalni
program ribarstva (2002. i
2003.) uzgoj do 2010.g:
- tuna 5.000 t
- bijela riba 10.000 t
- koljke 20.000 t
- mla morske ribe
44 milijuna komada

Proizvodnja 2012.g.:

tuna 3.200 t
bijela riba 6.000 t
koljke 1.500 t
mla 16 milijuna
komada

UDRUIVANJE
- KLASTER MARIKULTURA
Osnovan u Splitu krajem 2008.g. - MINGORP

projekt (HIO) za 2008.g.

Aktivnost 3 grupacije; uzgajivaa tune, bijele ribe i
koljki
66 pravnih subjekata diljem obale, hrvatskih tvrtki i
obrtnika iz djelatnosti marikulture s preko 1.000
zaposlenih.
Ukupna godinja proizvodnja: 3.200 t tune, 6.000 t
bijele ribe i 16 milijuna komada riblje mlai te
1.500 t koljki.
Izvoz: Sve uzgojene tune izvoze se u Japan, bijela
riba se izvozi u Italija, a od 02. 10. ove godine
koljkai se mogu izvoziti u zemlje EU.

FINANCIRANJE KLASTERA
Godinjom lanarinom svojih lanova koja

svake godine iznosi 100.000,00 kn

Sufinanciranjem iz projekata za potporu
klasterima iz prorauna RH u 2009. godini i
2011. godini.
Sufinanciranje u 2010. i 2012. godini je
potpunosti izostalo ??? To e sigurno
zaustaviti mnoge planirane aktivnosti za
ovu i poetak 2013.godine.

REZULTATI KLASTERA
Grupacija uzgajivaa tuna nabavila zajedniki

stroj za ienje kaveza za uzgoj,

Grupacija uzgajivaa bijele ribe nabavila
zajedniki stroj za brojenje mlai ribe,
Grupacija uzgajivaa koljaka pomogla svojim
lanovima u nabavci ekoloki prihvatljivih
plutaa u opremanju parkova za uzgoj, u
nabavci sredstava za zatitu uzgoja od
predatora i organizirani su seminari na
edukaciji uzgajivaa naroito u provoenju
higijenskih mjera u uzgoju i prometu koljaka.

MARIKULTURA I RIBOLOV
U 2012. otkupljeno od strane

uzgajivaa tuna 35 tis. tona sitne

plave ribe (vie od 100 plovila ili oko
40 plivariara).
To je jo uvijek znaajna pomo
plivariarskom ribolovu u vrlo
sloenoj situaciji za ovu grupaciju
gospodarskog ribolova.

MARIKULTURA RH - TEKOE
VELIKI PROBLEMI
- PROBLEM OBALNE INFRASTRUKTURE

KOJI SE TEKO RIJEAVA ZBOG

ISPREPLETENOSTI HRVATSKIH PROPISA
- NEDOSTATAK PROSTORA ZA KONCESIJE,
NAROITO U UZGOJU BIJELE RIBE
- TETE OD PREDATORA IZ ZRAKA I IZ
MORA
- NABROJENI PROBLEMI SE
MULTIPLICIRAJU U ZATIENIM
DIJELOVIMA PRIRODE

MARIKULTURA U ZATIENIM
DIJELOVIMA PRIRODE
U ZAKONU O ZATITI PRIRODE UREDITI RIBOLOV I

MARIKULTURU NA NAIN DA SE PROVODE

SUKLADNO MJERFAMA ZATITE PRIRODE,
SUKLADNO ZAKONU O MORSKOM RIBARSTVU.
U MALOSTONSKOM ZALJEVU I MALOM MORU SU
TRADICINALNI RIBOLOV, UZGOJ KOLJAKA I U
NOVIJE VRIJEME I RIBE, NEDIJELJIVI OD PRIRODNOG
FENOMENA ZBOG KOJEG SU I ZATIENI, S TOGA JE
POTREBNO NA OVOM PODRUJU PRVENSTVENO
ZATITI OVIJEKA I OVE TRADICIONALNE
GOSPODARSKE AKTIVNOSTI, KOJIMA SE AKTIVNO
BAVI DOMICILNO STANOVNITVO.

MALOSTONSKI ZALJEV
POSEBNI REZERVAT NA MORU I
NA
KOPNU
O PROGLAENJU MALOSTONSKOG ZALJEVA I MALOG MORA SA
ODLUKA

PRIPADAJUIM KOPNOM U KATEGORIJI POSEBNOG REZERVATA, BILA JE

I OSTALA POLITIKA ODLUKA KOJA NIJE U SKLADU SA ISTINSKIM CILJEM
ZBOG KOJEG JE PROGLAEN ZATIENIM DIJELOM PRIRODE.

NAKON PROGLAENJA OVOG PODRUJA POSEBNIM REZERVATOM

NIKADA DO DANAS NISU UREENI UVJETI KAKO PRAVILNO I EFIKASNO

UPRAVLJATI OVIM PROSTROM KAKO NA MORU A POSEBNO NA KOPNU.

ZATITA OVOG PROSTORA JE TREBALA BITI U CILJU ZATITE

JEDINSTVENOG FENOMENA UZGOJA KOLJAKA, POSEBNO

AUTOHTONIH MALOSTONSKIH KAMENICA, MEUTIM ZBOG RAZLIITIH
ADMINISTRATIVNIH BARIJERA KOD OVAKVE ZATITE, ONEMOGUEJN JE
RAZVOJ MARIKULTURE A TIME I CJELOKUPNOG PROSTORA U RAZVOJU
STAMBENE, KOMUNALNE I OSTALE INFRASTRUKTURE, KOJA JE
NEOPHODNA ZA SVAKI GOSPODARSKI PROSPERITET, A NAROITO ZA
MARIKULTURU.

MARIKULTURA U DN
UZGOJ BIJELE RIBE STAGNIRA
UZGOJ KOLJAKA JE U ZNAJNOM PADU ZBOG TETA
OD PREDATORA I NEDOSTATKA MLAI KAMENICA
U ZATITI OD PREDATORA TRAI SE POMO
DRAVE I EVROPSKIH FONDOVA
U PROIZVODNJI MLAI KAMENICA JO UVIJEK
NEMAMO KONKRETNIH REZULTATA U MRIJESTILITU
MARIBICA U BISTRINI
PROVOZ KOLJAKA I RIBE KROZ TERITORIJ BiH JE I
DANAS VRLO OTEAN, A U DOGLEDNO VRIJEME BITI
E NEMOGU.

MARIKULTURA I MJERE EU

OPET SU HRVATSKI PROPISI VELIKA

BARIJERA U PROVOENJU EU
POLITIKE U RIBARSTVU, A NAROITO
U KORITENJU EU FONDOVA.

Zakljuak

MARIKULTURA TREBA BITI STRATEKI POSEBNO

OBRAENA NA RAZINI VLADE RH

DONIJETI POSEBAN ZAKON O MARIKULTURI KOJIM
E SE PRECIZNO UREDITI KORITENJE POMORSKOG
DOBRA KAKO NA MORU TAKO I NA KOPNU, NAIN
DOBIJANJA KONCESIJA I POVLASTICA ZA UZGOJ
UDRUIVANJE PROIZVOAA U MARIKULTURI KROZ
KLASTER VE JE DALO POZITIVNE REZULTATE I
SVAKAKO GA TREBA UNAPREDITI NA NAIN DA SE
U OKVIRU KLASTERA FORMIRAJU I BUDUE
ORGANIZACIJE PROIZVOAA

HVALA NA PANJI !