Doc.

dr Arif Nani
V. Ass Haris Hasi, MA

UGP OBJEKTI GRAANSKOG PRAVA I

STVARI KAO OBJEKTI GRAANSKOG PRAVA

POJAM OBJEKTA GRAANSKOG PRAVA

POJAM OBJEKTA GRAANSKOG PRAVA

Objekti graanskog prava su sve

one instance postojanja povodom
kojih subjekti graanskog prava
ulaze u graanskopravne odnose.

Drugim rijeima, objekti graanskog

prava je sve ono zbog ega subjekt
prava moe ui u pravni odnos.

VRSTE GRAANSKOPRAVNIH
OBJEKATA

Vrste graanskopravnih
objekata
ovjek
Linost ovjeka
Izvjesne
druge linosti

Materijalne
tvorevine

Nematerijaln inidba
e tvorevine Davanje

U prometu i
Intelektualne
van prometa
tvorevine
Pokretne i
Tvorevine
nepokretne
autorskog
prava
Individualno
Tvorevine
odreene i
generike
industrijskog
vlansitva
Potrone i
Druge
nepotrone
nematerijalne
Djeljive i
tvorevine
nedjeljive
Proste i sloene
Glavne i
sporedne
Plodovi

Imovina kao
cjelina

injenje
Proputanje
Trpljenje

Cjelokupnost
postojanja
pravnog lica

Prava

STVARI KAO OBJEKTI GRAANSKOG

PRAVA

STVAR I DOBRO NISU SINONIMI.

DOBRO JE BILOKAKAV ENTITET, MARERIJALNI ILI IDEALNI KOJI JE PRAVNO
RELEVANTAN.
STVAR JE, OBINO, MATERIJALNI DIO PRIRODE.

POJAM STVARI SE TREBA RAZLIKOVATI OD POJMA PRAVNOG

PREDMETA. POJAM PRAVNOG PREDMETA JE IRI POJAM KOJI
OBUHVATA SVE OBJEKTE PRAVA, DOK STVAR ISTO NE INI.

ZAKONSKI POJAM STVARI

lan 5 Zakona o stvarnim pravima FBiH (Sl.

novine FBiH 66/13, 100,13)
(1) Stvari u smislu ovog zakona su materijalni
dijelovi prirode, koji mogu biti u vlasti fizike ili
pravne osobe, osim ako zbog svojih prirodnih
svojstava ili ogranienja na osnovu posebnog
zakona nisu podobne da budu objekt prava
vlasnitva i drugih stvarnih prava.
(2) Stvari su u smislu ovog zakona i skup stvari i
prava koja su zakonom izjednaena sa stvarima.

TEORIJSKA DEFINICIJA STVARI

Stvar je cjelovit, samostalni

materijalni dio prirode, koji je
prostorno ogranien, potinjen
faktikoj moi ljudskih bia te
kojoj pravni poredak nije
oduzeo ili je oznaio svojstvo
stvari.

STVAR JE MATERIJALNI DIO PRIRODE U SMISLU DA MORA

POSTOJATI U STVARNOSTI I DA ZAUZIMA PROSTOR BEZ
OBZIRA KAKO MALEN U STVARNOSTI.

STVAR MORA BITI CJELOVITA. DIJELOVI STVARI NISU

ZASEBNE STVARI BUDUI DA ONI NEMAJU IZOLOVANU
EGZISTENCIJU I BEZ OSTATKA GUBE ZNAAJNU VRIJEDNOST.

STVAR MORA BITI SAMOSTALNA U SMISLU DA

POVODOM PRAVNO-TEHNIKIH KONSIDERACIJA NE
PREDSTAVLJA SASTAVNI ELEMENT KOMPLEMENTARNE
STVARI IJA VRIJEDNOST LEI U ZAJEDNIKOM SKUPU
POJEDINIH MATERIJALNO INDIVIDUALNIH ALI
KOMPLEMENTARNIH STVARI.

STVAR MORA BITI POTINJENA LJUDSKOJ MOI U SMISLU

DA MORA BITI PODOBNA KONTROLI OD STRANE
LJUDSKIH BIA KAO APSOLUTNO SVOJSTVO STVARI.

DA BI ODREENI MATERIJALNI DIO PRIRODE BIO STVAR

PRAVNI POREDAK NE SMIJE DA JE IZRIITO ODUZEO TOM
MATERIJALNOM DIJELU PRIRODE SVOJSTVO STVARI.

NETO TO NIJE MATERIJALNI DIO PRIRODE E BITI

STVAR UKOLIKO PRAVNI POREDAK TOM FAKTORU
POSTOJANJA PRUI KARAKTERISTIKU STVARI.

VRSTE STVARI

Vrste stvari

Stvari u prometu i stvari van prometa

Pokretne i nepokretne stvari
Individualno odreene i generike stvari
Zamjenjive i nezamjenjive stvari
Potrone i nepotrone stvari
Djeljive i nedjeljive stvari
Jednostavne i sastavljene stvari (proste i sloene stvari)
Glavne stvari i sporedne stvari ili pripadci
Plodovi
Zbirne stvari i zbir stvari
Novac kao sui generis stvar
Ljudsko tijelo kao sui generis stvar
Energija kao sui genersi stvar
Internet i beini signal kao sui generis stvari

STVARI PO KRITERIJU PROMETNOSTI

STVARI PO KRITERIJU PROMETNOSTI

Stvari u
prometu
Stvari po
kriteriju
prometnosti

Stvaroiograni
ene u prometu
Stvaro izvan
prometa

STVARI U PROMETU RES IN

COMMERCIO

Stvari u prometu su takve vrste stvari kao

objekata prava povodom kojih subjekti prava
mogu neogranieno sticati subjektivna
prava, i u punom njihovom obimu.
Stvari u prometu mogu biti objektom svih
prava i svih.
Na njima se mogu neogranieno i
neogranien broj puta sticati i mjenjati
stvarna prava i njihovi nosioci

STVARI OGRANIENE U PROMETU

Stvari ograniene u prometu su takve

vrste stvari povodom kojih je na neki
nain ogranieno sticanje subjektivnih
graanskih prava iz drutveno
opravdanog razloga.
Primjer: oruje, droge, lijekovi, otrovi,
eksplozivi.
Za takve stvari se obino propisuje
poseban reim pravnog prometa.

STVARI IZVAN PRAVNOG PROMETA RES EXTRA

COMMERCIUM

Stvari izvan pravnog

prometa su takve vrste
stvari koje uopte nisu
objekti graanskog prava
budui da su, svojom
prirodom ili posebnom
pravnom odredbom izuzete
iz pravnog prometa.

STVARI IZVAN PROMETA SVOJOM PRIRODOM

Primjer:
Zrak,
Voda,
Suneva svjetlost,
More,
Svemirsko prostranstvo

LAN 7 ZSP

lan 7.
Opa i javna dobra
(1) Nisu sposobni biti objektom prava vlasnitva i drugih
stvarnih prava oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama
ne mogu biti u vlasti niti jedne fizike ili pravne osobe
pojedinano, nego su na upotrebi svih, kao to su to
atmosferski zrak, voda u rijekama, jezerima i moru, te
morska obala (opa dobra).
(2) Javna dobra su stvari koje su po zakonu namijenjene da
slue svima pod jednakim uvjetima, kao to su: javni
putevi, ulice, trgovi i sl. Na javna dobra se primjenjuju
pravila koja vae za ope dobra, ako zakonom nije ta
drugo odreeno.

LAN 7 ZSP NAST.

(3) O opim i javnim dobrima vodi brigu i njima upravlja i za to

odgovara odreeni subjektjavnog prava (Federacija, kanton, grad
ili opina) to se odreuje posebnim zakonom.
(4) Posebnim zakonom se ureuje stjecanje svojstva opeg ili
javnog dobra kao i prestanak tog svojstva, te nain upisa ovih
dobara u zemljine knjige.
(5) Rudna bogatstva, vode, divlja, ribe i drugi slobodni dijelovi
prirode postaju predmetvlasnitva i drugih stvarnih prava kada se
zahvate ili odvoje od svoga leita ili stanita na osnovu dozvole
ili koncesije nadlenog tijela.
(6) Nisu dio opeg ili javnog dobra ve su samostalne nekretnine
one zgrade, graevine ili naprave koje su izgraene na opem ili
javnom dobru ili ispod njih, a koje su od njega pravno odvojene
koncesijom te su vlasnitvo nosioca koncesije dok koncesija traje.

DOBRA OD OPEG INTERESA L. 8

ZSP

lan 8.
Dobra od opeg interesa
(1) Stvari za koje je posebnim zakonom odreeno da su dobra
od opeg interesa uivaju posebnu zatitu.
(2) Stvari od opeg interesa, a koje nisu istovremeno opa
dobra, kao to su npr. graevinska zemljita, poljoprivredna
zemljita, ume i umska zemljita, zatieni dijelovi prirode,
biljni iivotinjski svijet, stvari od kulturnog, historijskog i
ekolokog znaaja, mogu biti objektom prava vlasnitva i
drugih stvarnih prava.
(3) Vlasnici i nosioci drugih stvarnih prava na dobrima od
opeg interesa duni su vriti svoja prava u skladu sa nainom
upotrebe i koritenja, propisanim posebnim zakonima.

LAN 8 ZSP NAST.

(4) Posebnim zakonom se propisuje da li vlasnici dobara od

opeg interesa imaju pravo na naknadu za ogranienja
koja trpe i pod kojim uvjetima.
(5) Ako je vlasnik u pogledu neke svoje stvari podvrgnut
ogranienjima radi zatite interesa i sigurnosti Federacije
Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu : Federacija)
,kantona ili jedinica lokalne samouprave, prirode,
ljudskoga okolia ili zdravlja ljudi, koja od njega, ali ne i od
svih ostalih vlasnika takvih stvari, zahtijevaju teu rtvu, ili
ga inae dovode u poloaj nalik na onaj u kojem bi bio da
je izvrena eksproprijacija onda on ima pravo na naknadu
kao za oduzimanje vlasnitva, a to e se urediti posebnim
zakonom.

POKRETNE I NEPOKRETNE STVARI

LAN 6 ZSP

(1) Predmet prava vlasnitva je individualno odreena

nepokretna (nekretnina) ili pokretna (pokretnina) stvar,
osim onih koje nisu za to podobne ili zakonom nije
drugaije odreeno.
(2) Nekretnine su estice zemljine povrine, zajedno sa
svim onim to je sa zemljitem trajno spojeno na povrini
ili ispod nje, ako zakonom nije drugaije odreeno.
(3) Pokretnine su stvari koje se mogu premjestiti sa jednog
mjesta na drugo bez promjene njihove supstance (sutine).
(4) Stvari koje su po svojoj prirodi pokretne smatraju se u
pravnom smislu nepokretnim stvarima ako pripadaju
nekretnini ili ih zakon izjednaava sa nekretninama.

LAN 6 ZSP NAST.

(5) Zakonom odreene vrste prava ili netjelesne

stvari mogu biti izjednaene sa stvarima i tad se
ubrajaju u pokretne stvari, a u nepokretne samo
ako su spojene sa vlasnitvom nepokretnih stvari, ili
su njihov teret, ili su zakonom proglaene
nepokretnim.
(6) U sumnji da li je neto pokretna ili nepokretna
stvar, smatra se da je pokretna stvar.
(7) ivotinje nisu stvari ali za njih vrijedi sve to i za
stvari, ako nije to drugaije zakonom odreeno.

POKRETNA STVAR

Pokretna stvar je takva vrsta stvari

kao objekta graanskog prava koja
moe mijenjati svoj poloaj u
prometu a da pri tom ne dolazi do
unitenja ili mijenjanja bitnih
svojstava stvari u pitanju.
Primjer: automobil, olovka, mobitel

NEPOKRETNA STVAR

Nepokretna stvar jeste takva vrsta

stvari kao objekta graanskog prava
koja ne moe da mijenja svoj poloaj u
prostoru a da pri tom ne doe do
unitenja ili bitnog smanjenja bitnih
svojstava stvari.
Primjer: kua, zemljite, zgrada...

LAN 14 ZSP

lan 14.
Posebno o nekretninama
(1) Trava, drvee i plodovi sastavni su dijelovi zemljita, dok se od
njega ne odvoje.
(2) Nisu dijelovi zemljita one zgrade i druge graevine, koje su trajno
povezane s tim zemljitem ako ih od njega pravno odvaja stvarno
pravo koje svojem nosiocu daje ovlatenje da na tom tuem zemljitu
ima takvu zgradu ili drugu graevinu u svome vlasnitvu (pravo
graenja).
(3) Strojevi i slini ureaji koji su tjelesno povezani sa nekretninom ili
koji bi se smatrali njenim nebitnim dijelom, ne smatraju se takvim ve
samostalnim stvarima ako je u odgovarajuem javnom registru
upisano da su objekti prava tree osobe.
(4) Prava koja postoje u korist neke nekretnine smatraju se
pripadnou te nekretnine.

BITNOST OVE PODJELE SE OGLEDA U RAZLIITOM

PRAVNOM TRETIRANJU IZVJESNIH ASPEKATA PRAVNOG
PROMETA POKRETNIH I NEPOKRETNIH STVARI.

PROMET NEKRETNINAMA U BOSNI I HERCEGOVINI

ZAHTJEVA NOTARSKU OBRADU I UPIS U ZEMLJINU KNJIGU
DOK POKRETNINA ZAHTJEVA VALJAN PRAVNI OSNOV I
TRADICIJU KAO NAIN STICANJA (SA VALJANIM PRAVOM
PRETHODNIKA KOD DERIVATIVNOG STICANJA)

POSEBAN PRAVNI TRETMAN AVIONA I BRODOVA

INDIVIDUALNO ODREENE I
GENERIKE STVARI

INDIVIDUALNO ODREENE I GENERIKE STVARI

Generiki odreene stvari su takva

vrsta stvari kao objekata graanskog
prava koja je odreena po svojoj vrsti,
rodu, broju, mjeri ili po nekom drugom
kriteriju a ne po svojoj individualnosti.
Primjer: litar Coca Cole, kilogram graha,
deset banana

INDIVIDUALNO ODREENE STVARI

Individualno odreene stvari su takva

vrsta stvari kao objekata graanskog
prava koje su u pravnom prometu
strogo odreene i identifikovane po
svojim jedinstvenim identifikacionim
karakteristikama.
Primjer: autografisana knjiga, slika,
automobil Ford Focus 2014,
registarskih tablica E45-O-325 br. asije
20B1220015-H-6632Q532

ZAMJENJIVE I NEZAMJENJIVE STVARI

Zamjenjive stvari su one vrste stvari

kao objekata graanskog prava
umjesto kojih se moe ispuniti
odreena graanskopravna obaveza
davanjem druge stvari iste vrste,
priblino istih svojstava i iste
vrijednosti.
Sve druge stvari su nezamjenjive
stvari.

VRSTA NE PROPADA.
GENUS NON PEREAT.
NIJE TOLIKO BITNA ZA STVARNO ALI VEOMA BITNA ZA OBLIGACIONO
PRAVO.

POTRONE I NEPOTRONE STVARI

POTRONE I STVARI

Potrone stvari su takva vrsta stvari

kao objekata graanskog prava kod
kojih prilikom jednokratne upotrebe
dolazi do konzumacije njihovih bitnih
svojstava.
Primjer: eer, ulje, benzin, autobuska
karta, krema za kou

NEPOTRONE STVARI

Nepotrone stvari su takve vrste stvari

kao objekata graanskog prava kod
kojih prilikom svake individualne
redovne upotrebe ne dolazi do
unitenja ili znaajnog smanjenja bitnih
svojstava.
Primjer: raunar, kramp, automobil

RELEVANTNOST OVE PODJELE SE MANIFESTUJE U PRAVNIM

MEHANIZMIMA OMOGUAVANJA UPOTREBE ILI KORITENJA
STVARI U VLASNITVU DRUGOG SUBJEKTA PRAVA.

DJELJIVE I NEDJELJIVE STVARI

DJELJIVE STVARI

Djeljive stvari su takve vrste stvari kao

objekata graanskog prava koje se
mogu rastaviti na vie istovrsnih
djelova na nain koji kod rezultirajueg
svakog individualnog djela se nalazi
bitno svojstvo stvari i pri emu se ne
umanjuje upotrebna stvar i njena
vrijednost nesrazmjerno.
Primjer: okolada, lego kockice, arak
papira

NEDJELJIVE STVARI

Nedjeljive stvari su ona vrsta stvari kao

objekata graanskog prava kod kojih
dioba stvari neophodno unitava bitna
svojstva stvari te
nesrazmjernoumanjuje vrijednost stvari
u odnosu na istu kada je stvar cjelovita.
Primjer: iva ivotinja, dijamant, paket
karata

NAINI DIOBE STVARI STVARI

OVA PODJELA JE RELEVANTNA PRVESNSTVENO

KOD PITANJA DIOBE SUVLASNITVA.

JEDNOSTAVNE I SASTAVLJENE STVARI

JEDNOSTAVNE STVARI

Jednostavne stvari su takve vrste stvari

kao objekata prava koje po ustaljenom
shvatanju i u pravnom prometu ine
jedinstvo.
Primjer: kamen, ivotinja, biljka, ali i
tkanina, papir, legura metala

SASTAVLJENE STVARI

Sastavljene stvari su ona vrsta stvari

kao objekata graanskog prava koje
nastaju spajanjem jednostavnih stvari u
jednu novu cijelinu, tako da
upotrebljeni dijelovi ne gube svoje
fiziko postojanje.
Primjer: zgrada

LAN 10 ZSP

Dijelovi stvari
(1) Dio stvari koji se ne moe od nje fiziki odvojiti bez
unitenja ili bez oteenja same stvari (bitni dio), ne
moe biti samostalni objekt prava vlasnitva ili drugih
stvarnih prava, osim ako je zakonom drugaije
odreeno.
(2) Dio stvari koji se moe fiziki odvojiti bez unitenja
ili oteenja same stvari (nebitni dio) moe biti i
predmet prava druge osobe.
(3) Posebno pravo na nebitnom dijelu stvari prestaje,
ukoliko trea savjesna osoba pribavi pravo vlasnitva
na cijeloj stvari.

LAN 10 ZSP NAST.

(4) Savjesnom osobom smatra se osoba koja u trenutku

sticanja prava vlasnitva nije znala niti je mogla znati da
na dijelu stvari postoji pravo vlasnitva ili drugo stvarno
pravo. Smatra se da je sticalac znao da odreeno pravo
postoji ukoliko je to pravo bilo upisano u odgovarajui
javni registar.
(5) Stvar se moe, bez obzira na fiziku djeljivost,
pravno dijeliti na dijelove kojima je veliina raunski
odreena njihovim srazmjerom prema cijeloj stvari
(idealni dijelovi), ako nije neto drugo odreeno.
(6) Odvajanjem dijela stvari ne prestaju prava koja su na
njoj postojala, osim ako zakon ne odreuje drugaije.

PRIPADAK ILI PERTINENCIJA

POJAM PRIPATKA ILI PERTINENCIJE

Pripadak ili pertinencija jeste sporedna

stvar koja je odreena da podreeno
trajno slui svrsi glavne stvari bez da u
isto vrijeme ne postane njen sastavni
dio.
Objektivni element odnos pripatka i
glavne stvari
Subjektivni element da je vlasnik
stvari odredi kao pripadak

LAN 9 ZSP

Stvar i njezine pripadnosti

Nosilac prava vlasnitva ili drugog
stvarnog prava na nekoj stvari, ima to
pravo i na svim dijelovima stvari, na
svemu to je s njom srazmjerno trajno
spojeno (prirast), na neodvojenim
plodovima kao i na pripacima, ako
zakonom nije drugaije odreeno.

LAN 11. ZSP

Pripadak stvari
(1) Pripadak (pertinencija) je pokretna stvar koju je vlasnik namijenio
da kao sporedna stvar trajno slui namjeni glavne stvari, a koja stoji u
takvom prostornom odnosu prema glavnoj stvari da omoguava
ispunjenje te namjene.
(2) Pripadak slijedi pravnu sudbinu glavne stvari, ako nije drugaije
odreeno.
(3) Privremeni prestanak sluenja pripatka namjeni glavne stvari ne
oduzima pripatku to svojstvo.
(4) Maine ili slini ureaji namijenjeni proizvodnoj, poljoprivrednoj ili
drugoj djelatnosti kojoj je trajno namijenjena sama nekretnina kao
glavna stvar a nisu u nju ugraene, smatraju se pripatkom ako trajno
slue namjeni glavne stvari, pod uvjetom da na tim stvarima ne
postoje prava treih osoba koje su upisane u odgovarajui javni
registar.

LAN 11. ZSP - NAST

(3) Privremeni prestanak sluenja pripatka

namjeni glavne stvari ne oduzima pripatku to
svojstvo.
(4) Maine ili slini ureaji namijenjeni
proizvodnoj, poljoprivrednoj ili drugoj djelatnosti
kojoj je trajno namijenjena sama nekretnina kao
glavna stvar a nisu u nju ugraene, smatraju se
pripatkom ako trajno slue namjeni glavne stvari,
pod uvjetom da na tim stvarima ne postoje prava
treih osoba koje su upisane u odgovarajui javni
registar.

PLODOVI STVARI

POJAM PLODOVA STVARI

Plodovi su prinosi (*ili

proizvodi*) koji
neposredno ili
posredno nastaju od
izvjesne stvari

odnosno prava.

VRSTE PLODOVA

VRSTE PRIRODNIH I INDUSTRIJSKIH PLODOVA

LAN 12 ZSP

Plodovi
(1) Plodovi su stvari koje jedna stvar daje
prirodno ili posredstvom neijega rada, kao i
sve drugo to ona daje s obzirom na svoju
namjenu.
(2) Plodovi su i prinosi koje jedna stvar ili
pravo daje periodino i bez unitenja njene
sutine (prirodni plodovi) kao i prinosi koje
stvar ili pravo daje na osnovu nekog pravnog
odnosa (civilni plodovi).

LAN 12 ZSP NAST.

(3) Plodovi pripadaju onome kome pripada

stvar ili pravo koje ih donosi, ako zakonom
ili pravnim poslom nije drugaije odreeno.
(4) Ko je duan predati plodove stvari ili
prava moe zahtijevati naknadu trokova,
koje je imao radi dobijanja plodova, ako bi
takve trokove imao i dobar domain.
Visina naknade ne moe premaiti
vrijednost plodova koje je duan predati.

LAN 13 ZSP

Plodovi ivotinje
(1) Plodovi ivotinje i sve koristi od nje
pripadaju njezinom vlasniku.
(2) Onaj ija je ivotinja oplodila tuu
ivotinju nema pravo na plod, ni na
nagradu, osim ako je neto drugo
odreeno zakonom ili uobiajeno.

UKUPNOST STVARI

POJAM UKUPNOSTI STVARI

Pod ukupnou stvari razumijeva se

zbroj fiziki samostalnih i meusobno
koordiniranih stvari koje su ujedinjene
zajednikom gospodarskom svrhom, a
u prometu se javljaju pod zajednikim
nazivom.
Naziva se i skupna stvar
Primjer: stado ovaca, biblioteka,
skladite robe

HVALA NA PANJI!