Doc.

dr Arif Nani
V. Ass Haris Hasi, MA

UGP OSTALI OBJEKTI

GRAANSKOG PRAVA

VRSTE GRAANSKOPRAVNIH
OBJEKATA

Vrste graanskopravnih
objekata
ovjek
Linost ovjeka
Izvjesne
druge linosti

Materijalne
tvorevine

Nematerijaln Ljudska
e tvorevine radnja inidba
Intelektualne

U prometu i
van prometa
tvorevine
Pokretne i
Tvorevine
nepokretne
autorskog
prava
Individualno
Tvorevine
odreene i
generike
industrijskog
vlansitva
Potrone i
Druge
nepotrone
nematerijalne
Djeljive i
tvorevine
nedjeljive
Proste i sloene
Glavne i
sporedne
Plodovi

Davanje
injenje
Proputanje
Trpljenje

Imovina kao
cjelina
Cjelokupnost
postojanja
pravnog lica

Prava

LJUDSKA RADNJA KAO OBJEKT

GRAANSKOG PRAVA

LJUDSKA RADNJA - INIDBA

Ljudska radnja, odnosno inidba, je

takva vrsta objekta graanskog prava
koji predstavlja obavezno postupanje
od strane subjekta prava, bilo da je to
postupanje negativno ili pozitivno
definisano, gdje je subjekt prava
obavezan na takvo postupanje u skladu
sa postojeom valjanom pravnom
osnovom.

STVAR JE PRVENSTVENO OBJEKT

STVARNOPRAVNIH GRAANSKOPRAVNIH
ODNOSA, DOK JE LJUDSKA RADNJA INIDBA
PRVENSTVENO OBJEKT OBLIGACIONOPRAVNIH
GRAANSKOPRAVNIH ODNOSA.

KARAKTERISTIKE INIDBE

KARAKTERISTIKE LJUDSKOG DJELOVANJA - INIDBE

Karakteristike
inidbe

Mora biti ljudska

radnja
Mora imati
imovinski
karakter
Mora biti
mogua
Mora biti pravno
doputena
Mora biti
odreena ili
barem odrediva

INIDBA MORA BITI LJUDSKA RADNJA

inidba MORA biti manifestacija (ultimativno)

djelatnosti fizikog lica kao subjekta prava, bilo da
je to djelovanje pozitivno ili negativno odreeno.
inidba se ne moe odnositi na djelovanje koje ne
moe biti u kontroli fizikog lica.
Djelovanje neega pod kontrolom fizikog lica se
smatra djelovanjem tog fizikog lica, ukoliko je to
lice djelovalo na nain koji je izravno rezultirao
takvom vrstom djelovanja, odnosno smatra se
djelovanjem vlasnika objekta koje djeluje u pitanju.

INIDBA MORA IMATI IMOVINSKI KARAKTER

Ljudsko djelovanje kao objekt prava mora da se

odraava izravno ili neizravno na imovinsku masu
vjerovnika.
Imovinski karakter inidbe se manifestuje u tome
da isunjenje djelovanja neophodno se izravno ili
neizravno oituje u promjeni imovinske mase
(pozitivno ili negativno)
Primjer: pjevanje za novac i za uitak
Primjer: negativne posljediece povrede obaveze na
ljudsko djelovanje kao negativno djelovanje na
imovinsku masu

INIDBA MORA BITI MOGUA

Da bi inidba bila mogua, potrebno je

da po objektivnim kriterijima i
standardima koji su opte razumljivi i
prepoznatljivi, te koji ne zavise od
linosti koja izvrava ljudsko djelovanje
kao objekt graanskopravnog odnosa, ta
inidba pod takvim uslovima, izvodiva.
Poznajemo objektivnu i subjektivnu
mogunost odnosno nemogunost

OBJEKTIVNA MOGUNOST ILI NEMOGUNOST

Objektivno mogua je ono ljudsko djelovanje

koje se moe izvriti od strane makar jednog
postojeeg ljudskog bia.
Objektivno nemogue je neto to se uopte
ne moe izvriti.
Objektivnost ukazuje na to da kriterij
utvrivanja ne zavisi od linosti subjekta
prava
Primjer: preskoiti zgradu, putovati u prolost,
rascijepiti zemlju vlastitim rukama

OBJEKTIVNA NEMOGUNOST (NAST.)

Ukoliko je ljudsko djelovanje objektivno

nemogue u trenutku dogovora
subjekata prava nee nastati do
obaveze odnosno nee nastati do
granskopravnog odnosa uprkos
tome da svi drugi uslovi su zadovoljeni.
Ako postane naknadno nemogue- to
nema utjecaja. Ne dolazi do
konvalidacije.
Mogue je ugovoriti pod odgodnim

NAKNADNA OBJEKTIVNA NEMOGUNOST

ZAVISI OD USLOVA I SAVJESNOSTI OBIJE STRANE

SUBJEKTIVNA NEMOGUNOST

Subjektivno nemogue je ono ljudsko

djelovanje koje tano odreeni subjekt
prava ne moe da izvri.
Subjektivna nemogunost znai da inidbu
nije u stanju izvriti konkretni subjekt,
dunik, koji se obavezao da e istu izvriti.
Subjektivno nemoguu inidbu nee takvo
lice morati izvriti ali e moda odgovarati
za naknadu tete.

INIDBA MORA BITI PRAVNO

DOPUTENA

Ljudsko djelovanje e biti pravno

dozvoljeno ukoliko se sadraj istog ne
protivi:

Ustavu Bosne i Hercegovine

Prinudnim propisima Bosne i Hercegovine
Moralu drutva

Pravna nedoputenost ima sline

posljedice kao i objektivna
nemogunost uglavnom, zavisi.

INIDBA MORA BITI ODREENA ILI ODREDIVA

inidba je odreena kada je ista

individualno odreena, odnosno ukoliko
je precizno usaglaena pravno
relevantna volja subjekata prava, strana
graanskopravnog odnosa povodom
pravno relevantnih i drugih elemenata
ljudskog djelovanja kao objekta prava.
Kod odreene inidbe se tano zna
obaveza dunika kao i pravo povjerioca.

ODREDIVOST INIDBE

U nastanku graanskopravnog odnosa

inidba ne mora biti odreena, ali ona
najmanje mora biti odrediva.
inidba e biti odrediva u onim
sluajevima kada postoji mehanizam
na osnovu kojih e se inidba
individualizirati, odnosno kako e se
odrediti pravno relevantni aspekti
inidbe kao objekta graanskopravnog
odnosa.

VRSTE ODREDIVIH INIDBI

Alternativne
inidbe
Vrste
odredivih
inidbi

Fakultativne
inidbe
Generike
inidbe

ALTERNATIVNE INIDBE

Alternativne inidbe tsu takve vrste

ljudskih djelovanja kao objekata
graanskopravnog odnosa gdje dunik
duguje dvije ili vie inidaba, ali im
jednu od njih ispuni isti se oslobaa
obaveze.
Primjer: Dunik moe ili platiti tetu ili
kupiti novu stvar.

FAKULTATIVNA INIDBA

Fakultativne inidbe su takve kod kojih

dunik duguje samo jednu inidbu ali
mu je doputeno ispuniti neku drugu
inidbu da bi se oslobodio obaveze.
Primjer: odustanina

GENERIKE INIDBE

Generike su one inidbe kod kojih je

sadraj, odnosno objekt inidbe
odreen samo po vrsti.
Dunik se oslobaa davanjem odreene
stvari unutar vrste.
Primjer: Duguje 500 kg vicarske
okolade srednje kvalitete.

SADRAJ INIDBE

INIDBA MOE BITI ODREENA POZTIVNO DA

ZAHTJEVA AKTIVNO DJELOVANJE OD STRANE
SUBJEKTA PRAVA - DUNIKA I NEGATIVNO DA
ZAHTJEVA IZVJESNO PROPUTANJE DJELOVANJA OD
STRANE SUBJEKTA PRAVA - DUNIKA.

POZITIVNO DEFINISANE LJUDSKE

RADNJE

Pozitivno
definisane
ljudske radnje

Davanje

injenje

NEGATIVNO DEFINISANE LJUDSKE

RADNJE

Negativno
definisane ljudske
radnje

Proputanje

Trpljenje

DAVANJE

DAVANJE - DARE

Davanje jeste takva vrsta ljudskog

djelovanja kao objekta graanskog
prava koji podrazumjeva predaju jedne
stvari iz posjeda dunika ili drugog
subjekta prava u posjed povjerioca.
Uvjek je objekt inidbe stvar i to
predaja stvari.
Predaja stvari je iri pojam od davanja.

INJENJE

INJENJE - FACERE

injenje je takva vrsta ljudskog

djelovanja kao objekta graanskog
prava koji porazujeva odreeno
konkretno djelovanje troenjem snage i
primjenom konkretnog utilitarnog
pokreta ljuskog bia, sa ili bez pomoi
mehanikih sredstava.
Predmet injenja nije davanje u
pravnotehnikom smislu.

PROPUTANJE

PROPUTANJE NON FACERE

Proputanje je takva vrsta ljudskog

djelovanja kao objekta graanskopravnog
odnosa koje se sastoji od neizvrenja
odreenog djelovanja na koje subjekt prva
koji je obveznik inae bi imao pravo na
izvrenje, ali na koji, povodom obligacionog
odnosa, nije vie u stanju da izvri, u
pravnom smislu.
Primjer: da neu putati glasno muziku u
13:00 sati.

TRPLJENJE

TRPLJENJE - PATI

Trpljenje je takva vrsta ljudskog

djelovanja kao objekta
graanskopravnog odnosa koje se
sastoji od nesprijeavanja izvjesnog
ljudskog djelovanja drugog subjekta
prava, koje bi prvi subjekt prava imao
mogunost da sprijei, ali koji,
pravnotehniki vie nije u mogunosti
da sprijei budui zbog postojeeg
obligacionopravnog odnosa kojim je

INTELEKTUALNE TVOREVINE KAO

OBJEKTI GRAANSKOPRAVNOG
ODNOSA

POJAM INTELEKTUALNE TVOREVINE

Intelektualna tvorevina jeste rezultat

stvaralakog intelektualnog djelovanja fizikog
lica.
Intelektualna tvorevina je plod umnog rada
ljudskog bia.
Intelektualna tvorevina moe biti objektom
graanskopravnog odnosa kao bilo koja stvar, sa
odreenim individualnim karakteristikama koje
su rezultat sui generis prirode intelektualne
tvorevine kao objekta graanskog prava.

VRSTE INTELEKTUALNIH TVOREVINA

Intelektualne
tvorevine
autorskih i
srodnih prava

Intelektualne
tvorevine
prava
industrijskog
vlasnitva

INTELEKTUALNE TVOREVINE AUTORSKOG I SRODNIH

PRAVA

Intelektualne tvorevine
autorskog i srodnih
prava

Autorsko djelo
Interpretacija
Fonogram
Videogram
Emisija
Baza
podataka

AUTORSKO DJELO

Autorsko djelo je vrsta intelektualne

tvorevine koja je nastala kreativnim
intelektualnim djelovanjem ljudskog bia u
polju knjievnosti, umjetnosti i nauke, koja je
objektivno i subjektivno originalna, te koja
ima bilo koju formu koja sadraj istog ini
podobnim za prenos na lica koja nisu autor.
Primjer: knjievno djelo, likovno djelo,
audiovizuelno djelo

INTERPRETACIJA

Interpretacija je vrsta intelektualne

tvorevine koja je nastala kreativnim
intelektualnim djelovanjem na ve
postojeem autorskom djelu ljudskog
bia koristei svoje individualne
sposobnosti, te koje ima druge
elemente autorskog djela
Primjer: pjesma, pozorina drama,
muzika izvedba

FONOGRAM

Fonogram je vrsta intelektualne

tvorevine kao objekta
graanskopravnog odnosa koja se
sastoji od zvunog zapisa autorskog
djela ili interpretacije autorskogd jela te
drugih zvukova povodom kojih je autor
zatien.
Primjer: Snimka zvuka

VIDEOGRAM

Videogram je vrsta intelektualne

tvorevine koji se sastoji od
sekvencijalnog niza slika koji, kada su
prikazani u nisu ostavljaju ubijeenje
pokreta, koje mogu ali ne moraju biti
praene zvukom.
Primjer: film

EMISIJA

Emisija je vrsta intelektualne tvorevine

koja se sastoji od elektromagnetnih
valova koji nose sadraj autorskog djela
ili drugih intelektualnih tvorevina.
Primjer: Lud, Zbunjen, Normalan

BAZA PODATAKA

Baza podataka je vrsta intelektualne

tvorevine koja se sastoji od ureenog
skupa podataka koji je pravno zatien.
Primjer: Google, Facebook, Spisak
studenata

INTELEKTUALNE TVOREVINE PRAVA INDUSTRIJSKOG

VLASNITVA

Intelektualne tvorevine
prava industrijskog
vlasnitva

Patent - Izum
ig - Oznaka
Industrijski
dizajn izgled
proizvoda
Geografska
oznaka
porijekla
Topografija
integrisanog
kola
Biljna sorta

PATENT - IZUM

Patent je subjektivno graansko pravo

koje subjekt prava stie na osnovu
izuma.
Izum je vrsta intelektualne tvorevine
koja predstavlja konkretno i temeljito
rijeenje na izvjesni tehniki problem
koji je nov, koji je inventivan, te koji je
industrijski primjenjiv.
Primjer: Mikrovalna penica

IG - OZNAKA

ig je subjektivno graansko pravo koje

subjekt prava stie povodom oznake.
Oznaka je vrsta intelektualne tvorevine
koja se sastoji od bilo kakvog vizuelno
perceptibilnog znaka koji nosilac prava
iga koristi da bi razlikovao svoju robu
ili usluge od drugih slinih roba i usluga
u pravnom prometu.
Primjer: Coca Cola, Mercedes

INDUSTRIJSKI DIZAJN IZGLED PROIZVODA

Industrijski dizajn jeste subjektivno graansko

pravo koje subjekt prava stie povodom
vanjskog izgleda proizvoda.
Izgled proizvoda je vrsta intelektualne
tvorevine koja se sastoji od vizeulno
perceptibilnih vanjskih karakteristinih
izgleda proizvoda koji mora biti nov i
inventivan.
Primjer: Izgled mobitela ili posebno lijepog
ajnika

GEOGRAFSKA OZNAKA PORIJEKLA

Geografksa oznaka porijekla je vrsta

intelektualne tvorevine koja se sastoji
od oznake odreenog teritorija sa kog
potie odreeni proizvod a gdje
injenica da taj proizvod potie iz te
teritorije uzrokuje sa odreenim
svojstvima i karakteritiskama proizvoda
u pitanju koje isto ine posebnim u
pravnom prometu.
Primjer: Travniki sir i Feta

TOPOGRAFIJA INTEGRISANOG KOLA

Topografija integrisanog kola je vrsta

intelektualne tvorevine koja se sastoji iz
posebnog rasporeda poluprovodnikih
elemenata na odreenom integrisanom
kolu.
Primjer: Haswell arhitektura Intelovog
i7 ipa

BILJNA SORTA

Biljna sorta je vrsta intelektualne

tvorevine koja se sastoji od odreene
nove biljne sorte koja je stabilna,
homogena i koja ima izvjesne druge
karakteristike, te koja kao takva moe
biti objektom graanskopravnog
odnosa.
Primjer: Crvene delies jabuke

DVA OSNOVNA NAELA ZATITE INTELEKTUALNOG

VLASNITVA

Nematerijalni, odnosno duhovni ili

intelektulani karakter predmeta
zatite (intelektualno), te
Ekonomska funkcija koja
obezbjeuje da subjekt zatite
prisvaja materijalnu korist od
privredne eksploatacije predmeta
zatite (vlasnitvo)

NEMATERIJALNOST OBJEKTA
ZATITE

Objekt zatite je
UVIJEK nematerijalna
intelektualna
tvorevina.
Objekt zatite se
STROGO mora
razlikovati od
predmeta koji
utjelovljava tu
nematerijalnu int.
tvorevinu!

STVARNO PRAVO I PRAVO

INTELEKTUALNOG VLASNITVA

Pravo intelektualnog
vlasnitva povodom
odreene nematerijalne
intelektualne tvorevine
je u cijelosti odvojeno i
nezavisno od prava
vlasnitva ili drugih
stvarnih prava na
materijalnom dijelu
prirode na kom je ta
nematerijalna tvorevina
fiksirana!

ODNOS PRAVO-INTELEKTUALNO
DOBRO-PREDMET

Autorsko pravo
autorsko djelo
predmet na kom je
autorsko djelo fiksirano
Patent pronalazak
proizvod u kom je
pronalazak integrisan
ig oznaka proizvod
ili usluga oznaeni
igom zatienom
oznakom

AKO PRODATE SVOJU KNJIGU NISTE

PRODALI I AUTORSKA PRAVA NA TOJ
KNJIZI!
AKO STE USTUPILI AUTORSKA PRAVA NA
VAOJ KNJIZI NE ZNAI I DA STE
PRENJELI PRAVO VLASNITVA NA
PRIMJERCIMA TE KNJIGE

INTELEKTUALNO VLASNITVO I
VLASNITVO SU RAZLIITI I ODVOJENI!

EKONOMSKA FUNKCIJA ZATITE INTELEKTUALNOG

VLASNITVA

Priroda predmeta zatite

intelektualnog vlasnitva je takva
da se lako saznaje i da je
nemogue je odstraniti jednom
kada se sazna, sa dozvolom ili bez.
Iz tog razloga, intelektualno
vlasnitvo se titi tako to se
zabranjuje svim neovlatenim
licima da se okoriste nedozvoljeno
steenim znanjem, odnosno, da
jedino ovlatenik intelektualnog
vlasnitva moe, pravno
dozvoljeno, da se koristi
intelektualnim dobrom te da jedino
to lice ili lica koja isti ovlasti mogu
da ostvare ekonomsku korist.

NITKO DRUGI NE MOE OSTVARITI

EKONOMSKU KORIST OD
ODREENOG INTELEKTUALNOG
DOBRA OSIM NOSIOCA PRAVA!

DRUGE KARAKTERISTIKE INTELEKTUALNO-PRAVNE

ZATITE

Predmet zatite intelektualnog vlasnitva nisu sva

nematerijalna dobra, ve samo odreena, strogo i iskljuivo
definisana, kvalifikovana, nematerijalna dobra;
Uslovi pod kojima su odreene vrste nematerijalnih dobara
predmet zatite, propisani su zakonom i vrlo restriktivni;
Sadrina zatite usmjerena je prvenstveno na radnje
privrednog/ekonomskog koritenja zatienog
nematerijalnog dobra,iako se tite i izvjesna moralna prava;
Zatita ima raznovrsna ogranienja bilo da su ona
vremenska, sadrinska, predmetna, a iji je cilj da se i
treim licima omogui koritenje zatienog nematerijlnog
dobra, ukoliko je to u optem interesu.

LJUDSKO TIJELO KAO SUI GENERIS

OBJEKT GRAANSKOG PRAVA

DA LI JE LJUDSKO TIJELO OBJEKT

GRAANSKOG PRAVA?

LJUDSKO BIE KAO STVAR

Le kao stvar
Neki dijelovi ovjeijeg tijela mogu se smatrati
stvarima,ali samo kad su odvojeni od ovjeijeg
tijela (kosa,zubi,proteze...)
Krv ili majino mlijeko u pravilu nisu stvar,pa ak i u
sluaju dobijanja nekog ekvivalenta za bolju ishranu
ovjekov le nije stvar razlozi pijeteta(potovanja)
Pitanje darovanja organa nije jasno regulisano u
naem pravu (dva razliita rjeenje iz preuzetih
zakona)

NOVAC KAO SUI GENERIS OBJEKT

GRAANSKOG PRAVA

NOVAC KAO STVAR

Novac, u svojoj fizikoj manifestaciji, je

sui generis vrsta stvari u pravnom
prometu openito.
Novanice, bilo da su papirne bilo da su
metalne nisu vlasnitvo individue koja
je njihov posjednik ve su iskljuivo
vlasnitvo drave.
Zabranjeno je unitavanje novanica.

PROCJENJIVOST STVARI

Procjenjivost
stvari

Procjenjive
stvari
Neprocjenjive
stvari

NOVAC KAO MJERILO VRIJEDNOSTI

Novac je instrument pravnog prometa.

Novac omoguava da se drugi objekti
graanskopravnog odnosa izraze u
njihovom novanom ekvivalentu.
Vrijednost stvari izraena u novanom
obliku naziva se cijenom.

Vrste
cijena

VRSTE CIJENA

Redovna
cijena
Vanredna
cijena
Afekcijska
cijena

REDOVNA CIJENA

Pod redovnom cijenom neke stvari

podrazumijeva se standardna,
normalna, obina, prometna vrijednost
stvari u pitanju.
Primjer: vake su 1KM

VANREDNA CIJENA

Pod vanrednom cijenom se

porazumijeva subjektivna virjednosst
stvari koja je procjenjiva objektivnim
mjerilima.
Primjer: Dijamanti, nakit

AFEKCIJSKA CIJENA

Pod afekcijskom cijenom podrazumijeva

se posebna subjektivna vrijednost
stvari koja nije procjenjiva objektivnim
mjerilima.
Primjer: Pismo moje supruge lino meni
je daleko vrijednije ako ne
neprocijenjivo, nego bilo kome od vas.

ENERGIJA KAO SUI GENERIS OBJEKT

GRAANSKOG PRAVA

ENERGIJA

Energija je sui generis objekt

graanskog prava tek u skorije vrijeme.
Razni vidovi energije mogu biti razliite
vrste objekata graanskog prava
Pojmovanje energije kao objekta
graanskog prava je tek u povoju.

HVALA NA PANJI!