Doc.

Dr Arif Nani
V. ass Haris Hasi, MA

UVOD U GRAANSKO PRAVO

PRAVNI POSAO

PRAVNI POSAO U GRAANSKO-PRAVNOM

SMISLU JE JEDNA OD NAJVANIJIH
PRAVNIH INJENICA KOJOM SUBJEKTI U
GRAANSKOM PRAVU
ZASNIVAJU,MIJENJAJU ILI PREKIDAJU
MEUSOBNE PRAVNE ODNOSE ILI
SUBJEKTIVNA GRAANSKA PRAVA.
PRAVNI POSAO JE PRIJE SVEGA LJUDSKA
RADNJA, ALI NE SVAKA LJUDSKA RADNJA.

POTREBNO JE DA TA LJUDSKA RADNJA

BUDE I PRAVNA RADNJA,ODNOSNO DA
BUDE :

a) izjava volje
b) da je pravom dozvoljena

Svaki pravni posao je izjava volje, ali

nije svaka izjava volje pravni posao

DEFINICIJA PRVNOG POSLA

PRAVNI POSAO JE MANIFESTACIJA

PRAVNO RELEVANTNE VOLJE SUBJEKTA
PRAVA, KOJA JE ILI SAMA ZA SEBE, ILI U
KOORDINACIONOJ VEZI SA DRUGIM
POTEBNIM PRAVNO RELEVANTNIM
INJENICAMA, USMJERENA NA
POSTIZANJE PRAVNO DOZVOLJENOG
PRAVNOG UINKA.

NOTA BENE:
POJAM PRAVNOG POSLA JE IRI OD POJMA
OBLIGACIONOG ODNOSA (UGOVORA)!

POSLOVI ZA GOTOVO

Kod ovih vrsta pravnih poslova strane

ne zasnivaju obaveze, nego je njihova
namjera upravljena na izmjenu inidbe
i protuinidbe.
Realna kupoprodaja
Presumptio iuris tantum plaanje
kupovne cijene
Ograniena primjena poslovne
sposobnosti

POSLOVI RASPOLAGANJA

Ovim pravnim poslovima, za razliku od

obligacionopravnih odnosa, stranke ne
izmjenjuju inidbe (to je objekt
obligacionopravnog odnosa) vestrane
raspolau svojim subjektivnim pravima.
Primjer: cesija

IZ PRAVNOG POSLA NASTUPAJU IZVJESNI UINCI BEZ

OBZIRA DA LI TE UINKE STRANEK IZRIITO ELJELE ILI
NE.

TEORIJSKA SHVATANJA O PRAVNOM POSLU

autonomiji volje
o slobodi
ugovaranja
o slobodnoj
inicijativi stranaka

VOLJA I IZJAVA VOLJE

U pravnoj teoriji sporno je pitanje ta je relevantno za

postojanje pravnog posla : da li je to stvarna
(unutarnja) volja ili ona volja koja je iskazana
(spoljna).Ovo je posebno vano kad te volje nisu
iste,kad se ne slau.
U tom smislu postoje tkz. TEORIJE VOLJE (vana je
unutarnja volja) i TEORIJE IZJAVE (vana je samo volja
koja je izjavljena)
U ZOO prihvaena je teorija izjave,uz mogunost da
ponekad temeljem zakonskog rjeenja prednost bude
data teoriji volje (zabluda,mentalna
rezervacija,simulovane izjave volje)

USLOVI VALJANOSTI PRAVNIH POSLOVA

Da bi izjava volje bila pravni posao ona

mora da ima slijedea svojstva :

da bude izjavljena slobodno i ozbiljno od osoba

koje imaju pravnu i poslovnu sposobnost,te da
bude pravom dozvoljena i da nema mana
da ima pravnu osnovu(kauzu)
da ima predmet (radnju) koji je mogu,
odreen ili bar odrediv
da izjava volje PONEKAD bude data u
odgovarajuem obliku (formi)

NAIN IZJAVE VOLJE

NEPOSREDNO

(IZRIITO)
POSREDNO
UTANJEM

NEPOSREDNE (IZRIITE) IZJAVE VOLJE

U pravilu volja kod pravnih poslova se izjavljuje neposredno

(izriito) bilo usmeno ili pismeno ili svakim drugim
ponaanjem koje ima za cilj da se neposredno izjavi volja
Volja se najee izjavljuje neformalno,a formalni oblik
izjave volje moe biti predvien zakonom ili dogovorom
stranaka
Formalni oblik predvien zakonom bie posebno znaajan
uvoenjem ustanove notarijata u pravni sistem BiH.Svi
pravni poslovi vezani za prenos prava na
nekretninama,brani ugovori,sainjavanje testamenta i
osnivaki akti privrednih drutava moraju biti sastavljeni u
obliku NOTARSKI OBRAENE ISPRAVE

IZJAVA VOLJE UTANJEM

U rimskom pravu vaio je princip da onaj ko uti pristaje

Danas,OSIM IZUZETNO,utnja nije nain izjave volje
Prema ZOO smatra se da je volja izjavljena utanjem u
slijedeim situacijama :

ako ponueni stoji u stalnoj poslovnoj vezi sa ponudiocem u

pogledu odreene robe,smatra se da je prihvatio ponudu koja
se odnosi na takvu robu,ako je nije odmah ili u ostavljenom
roku odbio
lice koje se ponudilo drugome da izvrava njegove naloge za
obavljanje odreenih poslova ili izvravanje takvih naloga
spada u njegovu poslovnu djelatnost,treba da izvri dobijeni
nalog ako ga nije odmah odbio

POSTOJANJE SLOBODNE I OZBILJNE IZJAVE VOLJE

Slobodnu i ozbiljnu volju mogu izjaviti samo

lica koja imaju pravnu i odreeni stepen
poslovne sposobnosti
Ako se radi o takvim licima na njihova volja
moe biti neozbiljno izjavljena (ala,kolski
primjer,mentalna rezervacija),
ili izjava volje nije slobodno data
(prijetnja,prinuda,zabluda,prevara...)
U ovim sluajevima pravni posao e najee
biti nevaei (nevaljan,nitav)

PRAVNO DOZVOLJENA IZJAVA VOLJE

Pravni posao ne smije biti suprotan ustavnim

naelima,imperativnim propisima ili moralu drutva
(l.10.ZOO),a u suprotnom bie nevaei
Ako je zakljuen pravni posao suprotno nekoj zakonskoj
zabrani (koja nije graansko-pravne prirode) pravni
posao bie vaei ( npr.kupovina u dane praznika)
Zakonska zabrana moe imati apsolutni karakter kao
to je zabrana stvaranja i iskoritavanja monopolskog
poloaja,a ponekad zabrana ima relativni karakter i
slui zatiti samo odreenih lica(zabrana otuenja
odreenih predmeta iz imovine nekog lica naloena
sudskom odlukom)

KAUZA PRAVNOG POSLA JESTE PRAVNO

OBLIKOVANA SVRHA PRAVNOG POSLA!

KAUZA (CAUSA) PRAVNOG POSLA

Kauza je uslov za valjanost (punovanost) pravnog

posla i nije istovjetna sa predmetom pravnog
posla,te postoje tekoe u njenom definisanju
Izvorno (etimoloki) kauza moe da znai :
uzrok,razlog,pobudu,motiv
U pravnoj teoriji kauza je jedno od najee
raspravljnih pitanja
esto se pod kauzom podrazumijeva motiv,pobuda
ili ekonomski cilj pravnog posla i smatra se da kauza
postoji ak i kod apstraktnih pravnih poslova

DA LI POSTOJI DOPUTENA KAUZA U SLIJEDEIM PRIMJERIMA :

Isplata novane vrijednost znatno iznad

prometne vrijednosti stvari
Ugovor o zasnivanju istospolne zajednice
Odricanje poklonodavca da trai raskid
ugovora zbog nezahvalnost poklonoprimca
Kod ugovora o zajmu gdje je predvieno da
zajmoprimac ukoliko ne vrati stvar iste vrste
ili koliine mora platiti imovinski iznos koji
znatno premauje vrijednost stvari

PREDMET (RADNJA)PRAVNOG POSLA

Svaki pravni posao mora imati predmet

(objekt) na koji se pravni posao odnosi.
Predmet pravnog posla je objekt
graanskopravnog odnosa .
U obligacionim odnosima predmet je radnja,
a l.46.ZOO predvia : Ugovorna obaveza
se moe sastojati u
davanju,injenju,neinjenju i trpljenju.Ona
mora biti mogua,doputena,odreena i
odreena odnosno odrediva

SADRAJ PRAVNOG POSLA

SASTAVNI DIJELOVI(ELEMENTI SADRAJA) PRAVNOG POSLA

Pored optih uslova punovanosti pravni

poslovi trebaju imati jo i posebne
uslove potrebne za punovanost
odreene vrste pravnog posla
Svi ti uslovi obino se dijele na :

BITNE ELEMENTE essentialia negotii

PRIRODNE ELEMENTE naturalia negotii
SLUAJNI ELEMENTI-accidentalia negotii

BITNI ELEMENTI ESSENTIALIA

NEGOTII

Ovi elementi su predvieni

imperativnim propisima,kojima je
utvren minimum elemenata da bi
odreeni pravni posao uopte nastao i
proizvodio pravna dejstva
Npr. Kod kupoprodaje predmet i
cijena,kod testamenta mora biti
odreen nasljednik,kod zakupa
predmet zakupa i zakupnina
Bitne elemente dokazuje tuilac u

SUBJEKTIVNO BITNI ELEMENTI BITNI STRANAMA PP

OBJEKTIVNO BITNI ELEMENTI BITNI PO ODREDBI
PRAVNE NORME.

PRIRODNI ELEMENTI NATURALIA NEGOTII

Prirodni elementi su oni elementi pravnog posla koji se

uzimaju,ukoliko stranke nita o njima ne reguliu u
pravnom poslu,onako kako je to regulisano u
dispozitivnim zakonskim normama
Npr.ako nije odreen rok predaje stvari uzima se da je
rok ODMAH
Stranke svojom voljom mogu predvidjeti da neki prirodni
element bude bitan i tada e taj element predstavljati
uslov punovanosti pravnog posla
Postojanje prirodnih elemenata nije potrebno
dokazivati,bitno je dokazati da odreeni odnos u
pravnom poslu nije regulisan voljom stranaka

SLUAJNI ILI NUZGREDNI ELEMENTI PRAVNOG POSLA

ACCIDENTALIA NEGOTII

Ovi elementi se u pravnom oslu

pojavljuju iskljuivo po volji stranaka,s
tim da moraju biti u granicama koje
zakon doputa
Npr.
Uslov,rok,nalog,kapara,odustanica,kam
ata
Postojanje sluajnih elemenata
dokazuje ona strana koja tvrdi da
postoje,i sluajni element mora biti

VRSTE PRAVNIH POSLOVA

IMENOVANI I NEIMENOVANI PRAVNI

POSLOVI

JEDNOSTRANI I DVOSTRANI PRAVNI

POSLOVI

Dvostrani pravni poslovi

JEDNOSTRANO OBAVEZNI PRAVNI

POSLOVI

Dvostrani pravni poslovi

DVOSTRANOOBAVEZNI PRAVNI
POSLOVI

REALNI I KONSENZUALNI PRAVNI

POSLOVI

PRAVNI POSLOVI INTER VIVOS I

MORTIS CAUSA

NAPLATNI I BESPLATNI PRAVNI

POSLOVI

KOMUTATIVNI I ALEATORNI PRAVNI

POSLOVI

KAUZALNI I APSTRAKTNI PRAVNI

POSLOVI

FORMALNI I NEFORMALNI PRAVNI

POSLOVI

USLOV ROK - NAMET

USLOV

Uslov je accidentalia negotii dodana

pravnom poslu kojom se pravni posao
ini ovisnim o nekoj neizvjesnoj
okolnosti.

VRSTE USLOVA
Odgodni
ili
suspenziv
ni uslov

Miksni
ili
mjeoti
vit
uslov

Kauzal
ni uslov

Raskidni
ili
rezolutiv
ni uslov

Uslo
v
Potestativ
an uslov

Negativa
n uslov

Afirmativ
an uslov

NEPRAVI UVJETI
Nuni
uslov

Nemoralni
uslov

Nedopute
ni uslov

Nepra
vi
uslov

Pravni
uslov

Nemogui
uslov

DIO VII ZOO-A USLOV, LAN 74

(1) Ugovor je zakljuen pod uslovom ako njegov nastanak ili

prestanak zavisi od neizvjesne injenice.
(2) Ako je zakljuen pod odlonim uslovom pa se uslov
ispuni, ugovor djeluje od trenutka njegovog zakljuenja, osim
ako iz zakona, prirode posla ili volje strana ne proistie neto
drugo.
(3) Ako je zakljuen pod raskidnim uslovom, ugovor prestaje
vaiti kad se uslov ispuni.
(4) Smatra se da je uslov ostvaren ako njegovo ostvarenje,
protivno naelu savjesnosti i potenja, sprijei strana na iji
je teret odreen, a smatra se da nije ostvaren ako njegovo
ostvarenje, protivno naelu savjesnosti i potenja,
prouzrokuje strana u iju je korist odreen.

LAN 75 ZOO NEDOPUTEN ILI NEMOGU USLOV

(1) Nitav je ugovor u kojem je

postavljen odgodni rok ili raskidni uslov
protivan Ustavu Republike Bosne i
Hercegovine, prinudnim propisima ili
moralu drutva.
(2) Ugovor zakljuen pod nemoguim
odlonim uslovom je nitav, a nemogu
raskidni uslov smatra se nepostojeim.

LAN 76 ZOO OBEZBJEENJE USLOVNOG PRAVA

Ako je ugovor zakljuen pod odlonim

uslovom, povjerilac ije je pravo
uslovljeno moe zahtijevati
odgovarajue obezbjeenje tog prava
ako je njegovo ostvarenje ugroeno.

ROK

L. 77 ZOO RAUNANJE VREMENA

(1) Rok odreen u danima poinje tei prvog dana poslije

dogaaja od koga se rok rauna, a zavrava se istekom
posljednjeg dana roka.
(2) Rok odreen u nedjeljama, mjesecima ili godinama
zavrava se onog dana koji se po imenu i broju poklapa sa
danom nastanka dogaaja od koga rok poinje da tee, a
ako takvog dana nema u posljednjem mjesecu, kraj roka
pada na posljednji dan tog mjeseca. (3) Ako posljednji dan
roka pada u dan kada je zakonom odreeno da se ne radi,
kao posljednji dan roka rauna se sljedei radni dan.
(4) Poetak mjeseca oznaava prvi dan u mjesecu, sredina petnaesti, a kraj - posljednji dan u mjesecu, ako to drugo ne
proizilazi iz namjere stranaka ili iz prirode ugovornog odnosa.

LAN 78 ZOO PRIMJENA PRAVILA O USLOVU

Kad dejstvo ugovora poinje od

odreenog vremena, shodno se
primjenjuju pravila o odlonom uslovu,
a kad ugovor prestaje da vai po isteku
odreenog roka, shodno se primjenjuju
pravila o raskidnom uslovu.

HVALA NA PANJI!