Z

AB

I
V
O
D
I

U
D
A
D
E
R
Z
A
R
RA

A
D
E
R
Z

I
T
S
O
N
L
I
T
K

I
T
S
O
N
L
I
T
K
U
D

ARMIRANOBETONSKI ZIDOVI
RAZREDA DUKTILNOSTI

Zahtjevi za materijal
Primarni potresni el.-beton klase > C16/20
Kritina podruja primarnih potresnih
elemenata:
a
d
E
e
r
PK za
z
I
a

r
h
i
e
E
e
m
n
a
n
j
i
T

e
n
n
s
S
)
r
d
o pre ira C2
a
A
(
o
v
R re
m (E
a et h n a
o
B
r
z
p
a
r
e
je
RE atu e i )za ili C
j
p
n
n
u pu
e
e
m en n
s
k
t
i
r
B
s
i ko
a or poel
i
r
o
a eta
v
s
k
t
a
j

v
za
e
u
r
m

a
v
d

Geometrijska ogranienja

debljina hrpta[m]

svijetla visina
[m]

Geometrijska ogranienja
Debljina ovijenog dijela, bw
presjeka zida ne bi trebala
biti < 200 mm:

ako je duljina ovijenog dijela < 2bw

i 0,2lw tada debljina ne bi trebala
biti < hs/15
ako je duljina ovijenog dijela > 2bw
i 0,2lw tada bw ne bi trebalo biti <
hs/10

Proraun unutarnjih s
ri
p
i
t
os
Dopu
ka
n
r
a
u
n
i
g
ten
si
u
e
h
n
i
a je
i
k
i
prer ju uzet
m
potr
a
in
a
e
d
a
s
s
s
r
p
h
n
o
i
o
o
o
potr
n
n
m
d
g

ed
se djeleolasti jela un
j
es
a
r
i
z
n
z
uitje
iti
e
l

lije vanja i
zo
a
idso
e
Umoab ih p
j
r
u
t
n
d
u
jie
va d
o
zsm
h
p
u
n
Uz
n
n
sila iz
e
j
a
i
u

o
r
o

i
u
u
d
t
e
3
a
k
r
o
r
a primjanja bog
vima upnoba p 0 % k
d
prou
o
u
i arnih
z
kotjire
a
v
z
t
a
a
zdu sile
u
s
h
v
a
su iijzal ntjijev natajet d a
n
e
e
aena
v oeo
avse na
n
s
o
i

a
ppre
l
d
e
s
e
m
i
n
,
r
z
o
i
a
r
momer m velik
ee
aspn
thpor dnosn
m
i
i
n
t
opPto
o
i
e
j
d
d
i
n
m psre oost
e ijela
m ntepi opje
ereo
m
o
i
t

omjenih
i
e
e
m njeno n od zs
j
a
o
l
o
p
i
k
r
r nama
i
e
i
i
t
t
d
a
l

h
i
s
a
i
a
n
s
m
o
n
n
i
e
u
k
n
r
z
eu vla siguroji im tkih p sile tr
r
p
o
eba
p uz titi nkeu na ini viaju m
a
s
lo tla
vaduno po vi zidove
h
u
b
n o
o
a opte
k
t
o
e
a
s
j
n
i
e
r
i
maju
een
ju
je
Mora jelu mom
velik
d
o
a
o
v
p
o
s
d
a
i
r
z
h
i
n
s
potre

a - momentni dijagram prema

proraunu
b - proraunska ovojnica
a1 - vlani pomak

U obzir se mora uzeti

mogue poveanje
poprenih sila nakon
poputanja u
podnoju primarnoga
potresnog zida.
U dvojnim sustavima
koji sadre vitke
zidove treba uzeti
proraunsku ovojnicu
poprenih sila kako
bi
a - dijagram
popr.sila prema
se
obuhvatile
proraunu
nesigurnosti
b - poveani uinaka
dijagram popr. Silac - proraunska
viih
oblika vibracija.
ovojnica
A - Vwall,base
B - Vwall,top Vwall,base /2

OTPORNOSTI NA
SAVIJANJE & POSMIK

proraunavaju se u skladu s normom EN 1992-1

1:2004
(akonormaliziranog
nije drugaije odreeno)
primjenom
vrijednost
osnog optereenja
u
vrijednosti
uzdune
sile se
prema
proraunu
za ili
primarnim
potresnim
zidovima:
sloene
presjeke
zidova
koji
sastoje
od spojenih
potresnu
proraunsku
situaciju
dijelova
koji sese
meusobno
sijeku
(L, T,
tipravokutnih
cjeloviti elementi
sastoje
od hrptova
usporednih
U, I) treba
uzeti kaona
cjelovite
elemente
priblino
usporednih
sasavijanje
smjerom
djelujue
pri ili
proraunu
otpornosti
presjeka
zida
i odsavijanje
pojasnica
okomitih
uzima poprene
se otpornosti
u obzir sile
vertikalna
armatura
hrpta
pripotresne
proraunu
na
uzima
se dailise
priblino
okomitih
na njihprotee od lica
irina pojasnice
sa svake
strane hrpta
hrpta za najmanje:

) stvarnu irinu pojasnice

b) polovinu razmaka od
susjednog hrpta zida
c) 25% ukupne visine
zida
iznad promatrane
razine

1.Visina

kritinog podruja iznad podnoja

zida:

2.U

kritinim podrujima zidova treba

osigurati vrijednost faktora duktilnosti s
obzirom na zakrivljenost s osnovnom
3.Ako
vrijednou
faktora ponaanja
.
se ne upotrebljava
preciznija
metoda,
vrijednost smije se odrediti iz ovijene
armature u rubnim podrujima presjeka
(rubni elementi) iju visinu treba odrediti u
skladu sa stavkom (6).

rada detalja za mjesnu duktilnos

4.Za zidove pravokutnog presjeka mehaniki

obujamski omjer zahtijevane ovijene
armature rubnog elementa treba ispuniti
sljedei izraz:

rada detalja za mjesnu duktilnos

5.Za zidove s proirenjem na krajevima ili za presijek

koji se sastoji od nekoliko pravokutnih dijelova
MEHANIKI OBUJAMSKI OMJER ovijene
armature u rubnim uvijetima odreuje se:
a)uzduna sila NEdi ukupna plotina vertikalne
armature hrpta Asw normaliziraju se na hcbcfcd sa
irinom proirenja hrpta ili pojasnicom na tlanom
dijelu
-za irinu presijeka uzima bc (Vd=NEd/hcbcfcd ,
w=(Asw/hcbc) fyd /fcd)
-Visina neutralne osi xu pri najveoj zakrivljenosti
nakon
odlamanja betona izvan ovijene jezgre rubnih
elemenata se procjenjuje na: xa=(vd+wv)* IwBc/b0

rada detalja za mjesnu duktilnos

b) Ako vrijednost xu premauje visinu proirenja

ili pojasnice nakon odlamanja zatitnog sloja
betona moe se provesti opa metoda koja se
temelji na:
1)Definiciji faktora duktilnosti s obzirom na
zakrivljenost tj.
=Fu/Fy
2) Proraunu Fu=ecu,2,c/xu ili Fy=esy/(d-xy)
3) Ravnotei presjeka pri procjeni visine
neutralne osi xu ili xy te n
4) Vrijednostima vrstoe i najvee deformacije
ovijenog betona fck,c i ecu2,c koje su dane u toki
3.1.9. norme EN 1992-1-1:2014 kao funkcije
proraunskog bonog naprezanja pri ovijanju.

rada detalja za mjesnu duktilnos

6.Ovijanje do visine hcr -horizontalno uzdu

duljine lc mjerene od ruba tlanog vlakna zida
do toke gdje se neovijeni beton moe odlomiti
zbog velikih tlanih deformacija.
Tlana deformacija pri kojoj se oekuje
odlamanje smije se uzeti jednakom ecu2 =
0.0035.
Ovijeni rubni element - ograniiti na razmak
xu(1-ecu/ecu2,c) od sredita spona do visine
ovijenog tlanog podruja xu pri najveoj
zakrivljenosti za irinu b0 ovijenog tlanog
podruja i za najveu deformaciju ecu2,c
ovijenog betona
procjenjenu na: ecu2,c=0,0035+0.1wd

rada detalja
za
mjesnu duktilnos
lc > 0.15l
w ili 1.5 bw

7.Ne zahtjeva se ovijeni rubni element

u pojasnicama zida ako je debljina
bf>hs/15, a irina lt>hs/5,
Na krajevima pojasnica zbog savijanja
zida izvan ravnine smiju se zahtjevati
ovijeni rubni elementi.

rada detalja za mjesnu duktilnos

8.Omjer uzdune armature u rubnim uvijetima

ne treba biti
< 0.005.
9.Odredbe toaka (9)
i (11) primjenjuju se na
rubne elemente zidova. Treba upotrijebiti
spone s preklopima tako da je svaka uzduna
ipka povezana sa sponama ili poprenom
10.
Debljina bw ovijenog dijela presijeka zida ne
sponom.
treba biti manja od 200 mm:
Ako duljina ovijenog dijela < 2bw i 0.2lw tada bw >
hs/15
Ako duljina ovijenog dijela > 2bw i 0.2 lw, tada bw >
od hs/10

rada detalja za mjesnu duktilnos

d
a
n
iz
,
je
a
o
d
i
k
z
a
i
,
n
a
i
j
s
oj

i
k
u
v
s
r
n
o
d
P
u
o
.

p
1
a
1
r
g
12
o
o
r
n
p

.
kriti tresnoj na
rub Popr
e

o
n
a
p
l
t
i
od
u
h e na
iji
c
r
a
situ rmacija 0.002 nji isp editi l. sm arma
a u un
>
t ur
sam ije
o
f
m
j
e
e
c
j
a
d
e
se
a
vij
n
n
i
o
t
i
e
v
jed
ak
t
a
a
t
a
s
)
e
oj
:
o
a
n
v
p
l
n
5
r
a
a
k
od e
0.00norm ijedn
treb r verti
ov
o
e
d
p
j
a
o
s
ih
ror
lizi
t
om ture
a
r an
a
v
m
u
d n
ar
ije nske e
uz
du
n
es
v
b)
e
ile
ao
vri
od
jed
d0
0
n
.15
ost
pro .2,
a
15 rau fak vd ni
%
to
nu
je

rada detalja za mjesnu duktilnos

ARMIRANOBETONSKI ZIDOVI
RAZREDA DUKTILNOSTI H

 razred betona ne manji od C 20/25

u kritinim podrujima samo
rebrasta armatura, osim za
zatvorene i popr. spone
u kritinim podrujima, elik
za armiranje razreda C
gornja

karakteristina
vrijednost stvarne granice
poputanja, ,ne smije
premaiti nazivnu za vie od
25%

Zahtjevi materijala za
primarne potresne

Odredbe obuhvaaju pojedinane primarne

potresne zidove i pojedine dijelove povezanih
e i je
n
l
e
i
j
l
primarnih potr. zidova, s apunom
v riv
t
obuhvaenou i sidrenjemptako
os eda
ma se zid ne
n
o
a
moe njihati.
n
z
lj aj
o

v koji
c se oslanjaju
debljina
hrpta,
[m] KAO
KOD
RAZREDA
M
z
Nisu
doputeni
zidovi
na
e
i
j
o
t
r
ugrede.
p
ploe
ili
e
i
j
.
t
u
a
Ako je zid spojen
n
v
sim
pojasnicom
debljine i
u
a

o
g
a
r
je
ak rvisina
irine /5zb
(-svijetla
kata) i ako se ovijenu
o
m
i
i up
s
a
o ir proiri iz pojasnice u hrbat za
rubni
b element
,
e
z
Tr ore, tada
b
duljinu
je debljine u skladu s
v uo
t
o et
odredbama
za .
z
u

Geometrijska ogranienja

Iste postavke kao kod razreda duktilnosti M

u po
veza
prer
nim
a
z
do 2 spodjela idovima
0% z
d
m
o
djelo
bog unutarn noapguib
ten
potr
j
vanj
i
s
a
h
u
s
d
i
a izm ske
l
lasnog jeri a je u
ueu prov
j
n
k
a
a
t
v
s
i
m
r ezni om
o
p
p
i
a
nh gr nu
v
n

o
i
a
p
n
l
e
v
jeda
ta
ra

g
m
h
o
u
i
r
tlan ne sila oguu p
a
e
s
r
m
i
p
z
e
o
u
u
j
n
p
i

o
t
o
s
p
n
s
o
d
v
o
i
o
s
a
p
k
no
ri
u
p
s
i
a
b
oj
i
k
g
a
a
n
im
v
o
p
stro

Proraun unutarnjih sila

U obzir se mora uzeti mogue poveanje poprenih

sila nakon poputanja u podnoju primarnoga
potresnog zida.
Proraunske potresne sile VEd

Proraun unutarnjih sila

U dvojnim
sustavima koji
sadre vitke zidove
treba uzeti
proraunsku
ovojnicu poprenih
sila kako bi se
obuhvatile
nesigurnosti
uinaka viih oblika
vibracija
a - dijagram popr.sila prema
proraunu
b - poveani dijagram popr. Silac - proraunska

POSEBNE ODREDBE ZA ZDEPASTE ZIDOVE

nema potrebe za
prilagodbom proraunskih
momenta savijanja

hw/lw 2,0
Moemo zanemariti
poveanje poprene sile
zbog dinakih uinaka

POSEBNE ODREDBE ZA ZDEPASTE ZIDOVE

POVEANJE PRORAUNSKE POPRENE SILE

2
POSEBNE ODREDBE ZA ZDEPASTE ZIDOVE

Provjere graninog stanja nosivosti

i razreda detalja

Otporno
st na sav
ijanje vr
najnepo
ednuje s
voljniju
e i prov
uzdunu
jerava k
silu u po
ao za st
tresnoj p
upove z
roraun
a
skoj situ
aciji.
e
n
a
r
i
z
i
al
m
r
o
tn
o
s
n
d
ije
r
5.
v
3
,
a
0
m
i
i
e
ov
j
i
d
r
i
p
z
m
ba
i
e
s
r
t
n
e
e
r
n
ot
p
,
d
V
m
E
,
i
le
rn
i
a
s
m
e
i
n
r
Up
uzdu

Otpornost na savijanje

Vrijednost VRd, max smije se proraunati ovako:

a) izvan kritinoga
podruja kao u normi EN
1992-1-1:2004 s duljinom
kraka unutarnjih sila,
z=0,8lw i nagibom tlanih
tapova prema vertikali
tan=1,0.
b) u kritinom podruju:
40% vrijednosti izvan
krinoga podruja

gonalni tlani slom hrpta zbog posmika

s=MEd/(VEdlw)
Ako je omjer s 2,0, primjenuju se odredbe
toaka 6.2.3(1) do (7) norme EN 1992-11:2004 s vrijednostima z i tan uzetim kao u
toki 5.5.3.4.2(1)
je s2,0 primjenjuju se sljedee odredbe:

Dijagonalni vlani slom hrpta zbog posmika

Na potencijalnim kliznim posminim ravninama u kritinim

podrujima moraju se ispuniti sljedei uvijeti:

VEd VEd,s
gdje je VEd,s proraunska vrijednost posmine otpornosti na
klizanje.
Vrijednost VEd,s smije se odrediti ovako:

VEd,s = Vdd + Vid + Vfd

gdje je:
Vdd otpornost vertikalnih ipki koje djeluju kao trn
Vid posmina otpornost nagnutih ipki
Vfd otpornost na trenje

Posmini slom klizanjem

e
v
i
t
i
b
a
b
re
t
d

i
V
a
d
i
z
u
i
j
t

i
o
b
n
a
d
b
o
e
p
r
2
t
/
u
id
V
Ed
V
a
d
m
o
a
n
i
z
a
r
4
m
i
/

i
v
Ed
V
a
d
n
o
e

e
v

POSEBNE ODREDBE ZA ZDEPASTE ZIDOVE

e
n
e
dr
i
s
i u izne
t
s
lo e kl
e
j
e
c aln
v
s
u
i
j
i
t
,
i
t
i
a
c
c
b
n
e esje 0,5h w g
u
t
j
o
a
o
p
r
b
i
n
l
p
i
e

a
r
i
t
t
u ,5l w
i
j
m
r
e
a
a
k
a
ipk stran i treb ku 0
z

i
t
e
a
t
s
a
e
o .
u em
m
n
i
z
n
n

a
g
d
Na a obj povr na r vrije noju
a
e
n
a
d
j
d
n
i
o
j
n
z
p
o
sp jeke je ma ka u
s
a esje
e
r
n
p
v
r
a
p
d
ro
e
j
m

POSEBNE ODREDBE ZA ZDEPASTE ZIDOVE

nagnute ipke poveavaju otpornost

na savijanje podnoja zida to treba
uzeti u obzir uvijek kad se poprena
sila VEd proraunava prema pravilima
prorauna sposobnosti nosivosti.
Smiju se upotrijebiti dvije razliite
a) procjeni se metode:
poveanje otpornosti na
savijanje MRd koje se uzme pri
b) prorauna se djelujua posmina sila
proraunu
VEd iz izraza: uinak nagnutih ipki
zanemarujui
razmak osi dvaju
skupina
nagnustih
ipki smanjena za
stvarna
posmina
otpornost
postavljenih pod
kutem na
potencijalnu
kliznusile
poveanje
djeklujue
poprene
ravninu, mjereno u podnonom presjeku.

POSEBNE ODREDBE ZA ZDEPASTE ZIDOVE

1) Visina kritinog podruja iznad podnoja zida:

2)

U kritinim podrujima zidova treba osigurati

za
katova; za
katova na
faktora
duktilnosti
s
obzirom
vrijednost
Ako se
ne kata,
upotrebljava
3)svijetla
visina
a podnoje preciznija
je definiranometoda,
kao razina
vrijednost
seruba
odrediti
izpresjeka
ovijene
armature
u
zakrivljenost.
ilismije
gornjeg
podrumskih
katovamehaniki
s krutim
4) temelja
Za zidove
pravokutnoga
dijafragmama
i obodnim
zidovima
rubnim
podrujima
presjeka
koji
se nazivaju
rubnim
obujamski
omjer
zahtjevane
ovijene
armature
wwd
elementima.
rubnog
elementa:
- mehaniki obujamski omjer ovijenih spona u kritinom podruju

zahtjevana vrijednost faktora duktilnosti s obzirom na

zakrivljenost
proraunska vrijednost vlane deformacije elika pri
poputanju
normalizirana proraunska osna sila )
mehaniki omjer vertikalne armature hrpta (

Razrada detalja za mjesnu duktilnost

5) Za zidove s proirenjem na krajevima ili

pojasnicama ili za presjek koji se sastoji od nekoliko
pravokutnih dijelova (presjeci oblika T, L, I, U )
mehaniki obujamski omjer ovijene armature u
rubnim
smije plotina
se odrediti
ovako:
uzdunaelementima
sila NEd i ukupna
vertikalne
armature hrpta Asv normaliziraju se na hcbcfcd sa
irinom proirenja hrpta ili pojasnicom na tlanom
dijelu pri emu se za irinu presjeka uzima
bc
(d = NEd/ hcbcfcd, v = (Asv/hcbc) fyd/fcd)
Visina neutralne osi pri najveoj zakrivljenosti nakon
odlamanja betona izvan ovijene jezgre rubnih
elemenata:
xu= (d+ v)
b0 - irina ovijene jezgre proirenja ili pojasnice

Razrada detalja za mjesnu duktilnost

6) Ovijanje prema stavcima (3) do (5) treba se

a
d
vertikalno protezati na hcr, a horizontalno uzdu
a
t
l w toke
2
duljine lc (od rubnog tlanog vlakna zida
do
,
i0
a
d
w
a
b
gdje se beton moe odlomiti)
t
2
5
lw
1
<
/
2
s
,
ecu2,c=0,0035- moe se usvojiti
nisu 0dostupni
la ako
h
e
i
j
=
i
d
n
i
bw
m
toniji podaci
,
g
2
bw >
o
m
0
n
m
1
e
j
/
0
a
i
l
e
j
hs
e
20 a ov
j
i
a
=
dse ograniiti
d
= element
Ovijeni rubni
smije
na razmak
n
i
in
g
i
j
n
d
m
i
o
l
,
e
n
u
bw
,m
j
i
w
e
d
b
r
j
e
i
xu(1e /e
) od sredita
spona
do xu (visina
j
(8) kcuo j cu2,c v a ov i da
A
d
ovijenog
tlanogljin
podruja)
pri najveoj
e
j
i
u
r
d
v
zakrivljenosti
je za konstantnu irinu b0 i za najveu
o
7) Omjer
kuzdune armature u rubnim elementima
A
deformaciju
ecu2,c = 0,0035+0,1 wd
>0,005
Min lc >0,15 lw ili 1,50 bw

Razrada detalja za mjesnu duktilnost

9) Ako je zid spojen s pojasnicom deblj bf > hs /15

10) Najmanja
wwd mora
biti 0,12.
irine
lf hs /5vrijednost
i ako je potrebno
ovijeni
rubniObodne
ili poprene
preklopljene
spone
moraju
11)
U katu
iznad
kritinog
podruja
rubni
el. treba
element
proiriti
iz pojasnice
u hrbat
za obuhvatiti
dodatnu
svaku
drugu
ipku. po
armirati
najmanje
polovicom
armature
potrebne
zau
12)
Iznad
kritinog
podruja
zida
primjenjuju
duljinu
do
3 buzdunu
debljina
bwvisini
rubnog
elementa
w0, tada
kritino
podruje
se
ENbiti
1992-1-1:2004
za potrebnu
hrptu
treba
u skladu
s odredbama
b
13)norme
Minimalnom
armaturom
hrpta za
odarmaturu
w0h,min=
osim ako tlana deformacija ec ne premauje 0,002
14)

Armaturu
=0,002 hrpta
sprjeava
postavljamo
se prerano
u obliku
raspucavanje
dvaju mrea
v,min
po
jednu
uz svako
lice zida od
ipki8iste
15)
Minimalna
armatura
hrpta
mmprionjivosti
a
zbog
poprene
sile
spajaju
sese
poprenim
sponama
na ili
500
mm razmaka
1/8b
na
razmacima
250
mm
25
(manja
16) Da bi
uravnoteili
nepovoljni
uinci
w0

ipke

raspucavanja
uzdu
hladnog rspoja
i pridruene
Najmanji
omjer
te armature,
vrijednost)
min , nuan za ponovnu

nesigurnosti,
kroz takve
spojeve treba
postaviti
uspostavu
otpornosti
neraspucaloga
betona
na
najmanjuiznosi:
koliinu potpuno usidrene vertikalne
posmik,

armature.
min

NEd ima pozitivan predznak za

tlano naprezanje

0,0225detalja zaA mjesnu

ukupna plotina
presjeka zida
Razrada
duktilnost
W

VEZANI ELEMENTI POVEZANIH ZIDOVA

Povezivanje zidova ploama ne smije se

uzimati u obzir jer nije uinkovito!
Odredbe se smiju primjeniti samo na vezane grede
ako je ispunjen bar jedan od ovih uvijeta:

1) nije vjerojatno raspucavanje u oba dijagonalna

smjera. Primjena ako: VEd fcd bw d
2) osiguran je prevladavajui slom savijanjem.
Primjena ako: l/h3

Ako nijedan uvijet nije ispunjen, otpornost na

potresna djelovanja treba osigurati
i
u
rasporedom armature uzdu dvaju dijagonala
n
u
d
z
iu
grede
i
skladu
s
uvijetima:
t
e
j

id 2njA
e fa
v
Treba osigurati sljedei uvjet:
V
d
e
a
Ed
u zyd
r
m
p
j
04
a
a
0
n
b
2
.
e
a
-1
tr
v
sin
1
a
e
j
2
i ti
d
n
9

b
u
re
19
p
a
g
s
b
i
N
i
t
E
a
e
i
a
r
c
i
z
j
i
t
l
o sila uoveznom
la
m
e
k
r
a
VEd proraunska
poprena
elementu
u
n
n
u
a
r
n
ra treb
o
u
u
t
u
b
t
a
e
a plotina
Au ukupna
uasvakom
dijagonalnom
n ipki
m elinih
b
h
r
m
a
i
o
j
r
r
a
i
Na enu ecific na a e i u n
smjeru
r
u treba
p
v biti rasporeena kao u
p
Dijagonalna
armatura
d
s
o
o
z
d
e
i
p kut izmeu
dijagonalnih
U
ipki
i osi grede
v
z
.
e
e
j
e
t bonim
n
stupu
najmanje 0,5bw ; duljina
a
red vstranicama
z
zah s e
g
e
o
k
p
o
s
i
u
sidrenja
treba
biti
50% vea od one zahtjevane u
v
a
m
n
m
re 1992-1-1.2004
0
normi
5
sidEN
1
o
Oko stih
amelemenata poput stupa treba postaviti
spone kako bi se sprijeilo izvijanje uzdunih ipki

HVALA NA PANJI!

(nadamo se da niste zaspali)

Vilk
Kljaji
apalija
Cuvaj
Pikuli

Pejakui
Ivankovi
tefanovi
Fogadi
Zeki
Jozi