Priprema za struni

ispit
Mr.sc. Dunja Modri-Blivajs

Dijelovi strunog ispita

Pisani rad

Izvedba nastavnog sata

Usmeni ispit

Pisani rad u obliku eseja

Ponuene tri teme provjerava se pismenost i

didaktika osposobljenost za odabranu temu
Teme obuhvaaju didaktiko- metodiko i
psiholoko- pedagoko podruje
Esej treba sadravati:

jasan pregled problematike

jasnu struktura rada (uvod, sredinji dio, zakljuak)

i biti gramatiki i pravopisno ispravan

Primjeri eseja

Tema za pismeni dio strunog ispita

Upute za izradu pismenog dijela strunog ispita: Za pismeni dio

strunog ispita ponuene su tri teme od kojih kandidat/ kandidatkinja odabire
jednu. Razrada teme realizira se u obliku eseja. Esej treba sadravati jasan
pregled problematike prema tokama naznaenima uz pitanje, treba imati jasnu
strukturu (uvod, sredinji dio, zakljuak) te biti pravopisno i gramatiki korektan.
***
1.Tema

Uporaba metode itanja i rada na tekstu

Temeljna literatura: V. Poljak, Didaktika: Nastavne metode
U radu treba:
1. Iznijeti o emu ovisi odabir odreene metode rada (koji faktori determiniraju
izbor neke metode rada?)
2. Pojasniti pojmove: vrste itanja (fragmentarno i opirno)
Rad na tekstu - prikazati u nekoliko stupnjeva: itanje + misaona aktivnost;
analiza teksta + izraavanje (usmeno, pismeno, crteom)
3. Prikazati mogunosti kombiniranja metoda i opisati njihove didaktike uinke.
Navesti primjere iz prakse.

Primjer eseja

Izbor nastavnih oblika

Temeljna literatura:
V. Poljak, Didaktika, poglavlja Socioloki oblici nastavnog rada
U radu treba:
Objasniti to su nastavni oblici i to determinira njihov odabir
Objasniti podjelu oblika rada prema nainu pouavanja i veliini
skupina;
Usporediti prednosti i nedostatke pojedinih oblika rada;
Prikazati primjere artikulacije skupnog rada (uvod: sastav
skupine, podjela radnih zadataka i pribor, izvjetaj svih skupina,
sinteza i vrednovanje), ili nekog drugog oblika rada.

Organizacija nastave izvedba

nastavnog sata
Nastava je organizirani proces pouavanja u kojem uitelj pouava, a uenici ue.
Suvremena nastava treba odgovoriti na slijedea pitanja:

to elimo postii obrazovanjem?

Koja znanja, sposobnosti i vjetine uenici trebaju stei?
to i kako treba uiti?
Kako definirati ishode uenja?
Kojim didaktikim koracima u uenju?

Nastavnik treba odrediti:

nastavne sadraje to e ih pouavati

ciljeve i zadatke nastave (ishode uenja)
dostupne izvore koje e koristiti u pouavanju
nastavne metode, oblike i medije pouavanja
optimalnu vremensku artikulaciju nastavnog procesa po etapama

Etape nastavnog procesa

Priprema - odreuje sadraje, ciljeve i zadatke, metode,

medije i oblike pouavanja,naine praenja i vrednovanja
uenika

Izvedba - ostvarivanje pripremljenog pouavanja i uenja

(uvod, obrada, ponavljanje)

Prosudba - sustav prikupljanja, obrade i procjenjivanja

podataka o uinkovitosti nastavnog procesa

Odreivanje nastavnih ciljeva

Ciljevi su izraene namjere i usmjereni su na uenikov uinak i

uspjeh (trebaju biti odreeni precizno i realistino). Izraavaju
eljeni rezultat odgojno- obrazovnog procesa.

Konkretizaciju nastavnih ciljeva ine nastavni zadaci formulirani u

operacijskom obliku (precizno definirana, izvediva i objektivno
mjerljiva postignua).

Zadatke osmiljavaju nastavnici u obliku jasno odreenih iskaza,

saeti su i opisuju uenikovo ponaanje u odreenim
situacijama. Ishodi su oekivana uenika postignua (znanje,
vjetine i vrijednosti)

Podruja ljudskih sposobnosti

Senzorne ili perciptivne sposobnosti

Praktine ili manualne sposobnosti

Temelje se na praktinoj aktivnosti ovjeka i pokazuju se u onim

zvanjima gdje dominira praktini rad.

Sposobnosti izraavanja

Sposobnosti osjetilnog doivljavanja (vid, sluh, okus, njuh, dodir,

toplina, hladnoa, kretanje, itd.)

Odnose se na govor, itanje, pisanje, crtanje, slikanje,

matematiko izraavanje, pjevanje, sviranje i izraavanje
pokretima tijela.

Intelektualne ili mentalne sposobnosti

Formiraju se na bazi ljudskog intelektualnog rada, napose

misaonog. Temelj su za razvijanje svih ostalih sposobnosti.

Poljakova klasifikacija

Obrazovni zadaci

Materijalni: znanje i razumijevanje

Znanje prisjeanja, znanje prepoznavanja - identificiraju pripadnost
sadraja; znanje reprodukcije, operativno znanje - objanjavaju i
primjenjuju znanje, kreativno znanje - primjenjuju i nadograuju steena
znanja.

Funkcionalni: vjetine i sposobnosti

Senzorne ili perceptivne
Praktine ili manualne, Sposobnosti izraavanja, Intelektualne ili
mentalne

Odgojni zadaci
-

Stavovi i vrijednosti

Bloomova taksonomija misaonih

procesa

Kognitivno

Psihomotoriko

Miljenje, znanje, rjeavanje problema, intelektualne

sposobnosti (saimanje, povezivanje informacija,
usporeivanje, klasificiranje).
Manipulativne i motorike sposobnosti uenika (refleksni
pokreti, gruba i precizna motorika, sposobnosti zapaanja,
neverbalno komunikacijsko ponaanje, socijalni kontakti)

Afektivno

Razvoj trajnih vrijednosnih sustava, razvoj obrazaca

ponaanja, timskog rada, stavova, emocija i meuljudskih
odnosa.

Revidirana Bloomova
taksonomija
1954.

2001.

Evaluacija

Kreacija

Sinteza

Evaluacija

Analiza

Analiza

Primjena

Primjena

Razumijevanje

Razumijevanje

Znanje

Pamenje

Definiranje poeljnih
rezultata uenja

Openito
poznavanje
Vrijedno znati
Znanje i
efikasno
djelovanje
Vano znati

Duboko i
trajno
razumijevanje
Nuno znati

Stavovi i predodbe o uenju

Marzano:
Dimenzije
uenja

Definiranjem ciljeva uenja,

definiraju se obrazovni ishodi

U obrazovnom procesu fokus treba biti na obrazovnim

postignuima, a ne na sadrajima koji se trebaju
obraditi.

Opi ciljevi: opa oekivanja o tome to uenik mora

ostvariti u podruju predmeta.

Specifini ciljevi: su kratke i jasne tvrdnje o konkretnim

znanjima, vjetinama i kompetencijama koje oekujemo
od uenika ( uenik moe...zna...).Njih je potrebno
definirati na razini kognitivnih procesa i vrsta znanja.

Revidirana Bloomova
taksonomija znanja i
kognitivnih
procesa
Revizija (2001.) Anderson & Krathwohl
Hijerarhijska klasifikacija kompetencija koje su rezultat obrazovnog
procesa. Dvodimenzionalna tablica koja povezuje vrste znanja koje
treba razviti (dimenzije znanja - injenino, konceptualno,
proceduralno i metakognitivno) s procesima koji se koriste da bi se
nauilo - dimenzije kognitivnih procesa.
Kognitivne dimenzije - pamenje, razumijevanje, primjena, analiza,
evaluacija, kreacija
Taksonomija klasifikacijski sustav (svladavanje viih razina
podrazumijeva svladavanje svih niih ispod nje).
Vana za odreivanje ciljeva i ishoda nastave.
Vana za oblikovanje razliitih zadataka pri ocjenjivanju.

etiri dimenzije znanja

injenino znanje
Konceptualno znanje
Proceduralno znanje
Metakognitivno znanje

injenino znanje
Temeljni elementi koje uenici moraju
poznavati kako bi se upoznali s odreenom
disciplinom ili rijeili problem
ELEMENTI
Poznavanje terminologije
Poznavanje specifinih
detalja i elemenata

PRIMJERI

Tehniki vokabular, datumi,

osobe, dogaaji itd.

Konceptualno znanje
je znanje kategorija i klasifikacija unutar
predmeta, te njihovih meusobnih odnosa.
ELEMENTI
Poznavanje klasifikacija i
kategorija
Poznavanje principa i
generalizacija
Poznavanje teorija, modela
i struktura

PRIMJERI
objanjavanje pojmova i
primjena znanja u novim
situacijama
kronologija, kauzalnost,
promjena i kontinuitet
drutvo, gospodarstvo,
kultura, politika
interpretativni modeli

Proceduralno znanje
Kako uraditi neto specifino unutar predmeta,
metode istraivanja (ine kognitivne, motorike i
integralne vjetine).
ELEMENTI

Poznavanje vjetina,
tehnika i metoda
specifinih za predmet
Poznavanje kriterija za
odabir odgovarajuih
procedura, vjetina,
tehnika i metoda.

PRIMJERI

Vjetine koje se koriste u

analizi izvora, tehnike
intervjuiranja, kriteriji kojima
se prosuuje primjenjivost
odreene metode(odvajanje
bitnog od nebitnog,
saimanje, usporeivanje,
klasificiranje.

Metakognitivno znanje
Znanje o spoznaji openito te vlastitoj
spoznaji
ELEMENTI
PRIMJERI

Strategijsko znanje o tome

kako postupati da bi se
rijeili problemi i kognitivni
zadaci
Kontekstualno znanje
Znanje o sebi

Izrada pregleda/nacrta kako

bi se prikazala struktura
lekcije u udbeniku
Poznavanje tipova testova
koji se primjenjuju, te
kognitivnih zahtjeva
razliitih zadataka
Svijest o razini vlastitog
znanja

Dimenzije kognitivnih procesa

PAMENJE/ZNANJE

Sposobnost da se prisjeti prethodno nauenog gradiva, zna specifine injenice, metode, procedure, zna osnovne
koncepte i principe, pozna terminologiju, datume, osobe, mjesta, kljune ideje, tko, to, kada, (imenuj
nabroji, definiraj, odaberi)

RAZUMIJEVANJE

Sposobnost da se razumije znaenje materijal, da se prui primjer, da se predvide budue posljedice implicirane
podacima, da razumiju povijesne procese i objanjavaju ih, izraavaju se vlastitim rijeima, interpretiraju
grafikone, tabele i povijesne zemljovide, znaju tijek povijesnih dogaaja, uzroke i posljedice (poredaj,
protumai, razlikuj, grupiraj)znaju temeljem stat. Pokazatelja protumaiti posljedice, V.
gospodarska kriza,reorganiziraju podatke prema kategorijama

PRIMJENJIVANJE

Sposobnost da se koristi nauenim informacijama u novonastalim situacijama, rjeavanju problema, rjeenjima

koja ukazuju na pravilnu upotrebu procedura, primjenjuju zakone, osnovne koncepte i teorije,
upotrebljavaju pojmove u novim situacijama (revolucija, kolonizacija), rjeavaju probleme i objanjavaju ih
na primjerima - revolucija 1848. godine, totalitarni reimi (primjena, klasifikacija, modifikacija,
demonstriranje)

ANALIZIRANJE

Sposobnost da se identificiraju komponente znanja, da se razumije struktura i kompozicija, razumiju logike

postavke u zakljuivanju, razlikuje izmeu injenica i zakljuaka, otkriva glavne ideje, autorovo stajalite i
pristranost (urediti, zakljuiti, analizirati, klasificirati, rastaviti na dijelove),razlikuju bitno od
nebitnog, saimaju odlomke, uoavaju slinosti i razlike izmeu totalitarizma, usporeuju metode
europskih drava u kolonizaciji Afrike.

EVALUIRANJE

Sposobnost da se procijeni vrijednost materijala, da se donese odluka na temelju kriterija i standarda, donosi
svoje miljenje i stajalite o materijalima, usporeuje tekst udbenika s izvorima (npr. vrednuju Atlantsku
povelju ili New Deal), poredaj pozitivne i negativne utjecaje znanstvenog I tehnolokog razvija? (ocijeni,
obrazloi, argumentiraj, zakljui)

KREIRANJE

Sposobnost da se nepovezani elementi poveu u koherentne i funkcionalne cjeline, da se reorganiziraju u nove

oblike i strukture (strukturiraj, generaliziraj, kombiniraj ) uenici piu esej (npr. Ocijenite razliita
historiografska stajalita o sporazumu Cvetkovi- Maek)

Dimenzije
znanja

Dimenzije kognitivnih procesa

1.
Pamenje

2.
Razumijev
anje

3.
Primjena

4.
Analiza

5.
Evaluacija

6.
Kreacija

nabrojati
navesti
prepoznati

saeti
razlikovati

razvrstati
odrediti

analizirati
ralaniti

poredati
evaluirati

povezati

B. Konceptualno znanje

opisati
oznaiti

objasniti
tumaiti

upotrijebiti
pokazati

pojasniti
povezati

ocijeniti
procijeniti

planirati
postaviti

C. Proceduralno znanje

sastaviti
tabelirati
iznijeti

provjeriti
zakljuiti

rijeiti
prosuditi

sastaviti
razlikovati

povezati
prosuditi

slagati
razviti
stvoriti

D.
Metakognitivno znanje

primjerena
upotreba
termina

rijeiti
provesti

konstruirati
reorganizir
ati

provesti
ostvariti

djelovati
primijeniti

ostvariti

A.
injenino
znanje
temeljni
elementi

aktualizirati

to su ishodi uenja?

promjene kod uenika koje se mogu precizno

izraziti kao ono to e uenik znati, razumjeti,
odnosno moi pokazati nakon uenja
Postizanjem odgovarajuih ishoda uenja,
uenik dokazuje da je stekao neku
kompetenciju

Kako napisati ishode uenja?

Iz ishoda uenja se treba vidjeti uenikovo

ponaanje koje se moe opaati i mjeriti
Nakon uenja:

Uenik e moi neto pokazati

Nastavnik e moi izmjeriti i ocijeniti
Primjer: nakon uenja uenik e znati o Velikoj
gospodarskoj krizi.
uenik e znati razlikovati uzroke i posljedice
Velike gospodarske krize.

Literatura
Knjige

R. Stradling, Nastava europske povijesti 20. stoljea, Srednja Europa, Zagreb, 2003.
(odabrana poglavlja)

D. Trkan, Provjera znanja i ocjenjivanje u nastavi povijesti, Srednja Europa, Zagreb, 2005.
K. Jenkins, Promiljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008.
Holokaust u nastavi. Prirunik za nastavnike. Memorijalni muzej Holokausta u Sjedinjenim
Amerikim Dravama i Durieux, Zagreb, 2005. (odabrana poglavlja)
M. Vrbeti, Nastava povijesti u teoriji i praksi, Zagreb, 1968. Odabrana poglavlja: Rad s
povijesnim kartama; Kako treba pamtiti godine
V. Poljak, Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 1990. ili neko drugo izdanje (odabrana
poglavlja)
C. Kyriacou, Temeljna nastavna umijea, Educa, Zagreb, 2001. (odabrana poglavlja)
V. Vizek Vidovi i dr., Psihologija obrazovanja, IEP-VERN, Zagreb, 2003. (odabrana
poglavlja)
Vlatko Previi (ur.), Kurikulum. Teorije metodologija sadraj struktura, Zavod za
pedagogiju i kolska knjiga, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja)
H. Klippert, Kako uspjeno uiti u timu. Zbirka praktinih primjera, Educa, Zagreb, 2001.
(odabrana poglavlja)
R. Marzano i dr., Nastavne strategije. Kako primijeniti devet najuspjenijih nastavnih
strategija, Educa, Zagreb, 2006.
E. Terhart, Metode pouavanja i uenja, Educa, Zagreb, 2001.

Literatura
Ostalo
Nastavni planovi i programi za osnovnu kolu (www.mzos.hr),
gimnazije, srednje strukovne kole
Ispitni katalog iz povijesti za dravnu maturu (www.ncvvo.hr)
PISA. Program meunarodne procjene znanja i vjetina uenika
(http://dokumenti.ncvvo.hr/PISA/PISA-brosura.pdf )
PISA 2006 saeti pregled hrvatskih rezultata (s osobitim
osvrtom na italaku pismenost) (http://dokumenti.ncvvo
.hr/PISA/PISA-kompetencije.pdf )
Obrasci za izradu orijentacijskih i izvedbenih planova i obrasci za
izradu pripreme koje propisuje nadlena Agencija za odgoj i
obrazovanje

Zahvala

HVALA NA PANJI I PUNO USPJEHA NA

ISPITU