Dr. sc.

Senada Dizdar, docent

Filozofski fakultet u Sarajevu
Odsjek za komparativnu knjievnost i bibliotekarstvo
E-mail: senadadizdar@gmail.com

Sadraj

Nastanak i razvoj predmetnog kataloga

Martin Schrettinger i njegova pravila
C. A. Cutter i njegov doprinos razvoju premetnog kataloga
Tri faze u razvoju predmetnog kataloga
Predmetna odrednica - definicije
Kategorije predmetnih odrednica
Vrste predmetnih odrednica
Imenske
Tematske
Geografske
Vremenske
Formalne

Nastanak i razvoj predmetnog

kataloga
Potreba da se dokumenta
razliitog sadraja
razdvoje a okupe
nosioci informacija istog
sadraja, javlja se jo u
vrijeme prvih pisanih
dokumenata.
Predmetni katalog kao
sistem informacija o
dokumentima istog /
razliitog sadraja javio
se poslije autorskog
alfabetskog kataloga i
strunog kataloga

Nastanak predmetnog kataloga

Prve najave
sistematiziranja podataka
o sadrinskom aspektu
publikacije izraene su
potrebom da se u
autorskom katalogu
predstave anonimna djela.
Prva rije iz naslova nije
uvijek bila dovoljno jasna
da bi mogla preuzeti
ulogu odrednice
Imenica je najee bila
prva rije, koja je
koritena prilikom
formuliranja naslova
anonimne publikacije.

Prvi pisani dokumenti o predmetnoj

obradi
Registri naslova popisanih rukopisa u
srednjovjekovnim manastirskim bibliotekama
predstavljaju sljedei pokuaj popisa knjiga prema
njihovoj sadrini.
Krajem 17. stoljea pojavio se prvi pisani prikaz
predmetne obrade publikacija u jednoj biblioteci.
Francuz Adrijan Baje je autor tih pisanih pravila o
izradi predmetnog kataloga.
Prva pisana uputstva (poetkom 19. stoljea Martin
retinger, bibliotekar Dvorske biblioteke u Minhenu,
izradio je pored autorskog i predmetni katalog
fonda Dvorske biblioteke.

Martin retinger (17721851)

retingerova pravila
retingerovo stanovite je
da:
Za odreivanje predmeta
jedne publikacije nije
dovoljno koristiti samo
naslov; da se usvojen termin
koji oznaava jedan pojam
mora dosljedno koristiti.
Kao neminovnu operaciju
naveo je iskljuivanje
neusvojenih oblika
predmetne odrednice.
Razdvojio je upotrebu
odrednice u jednini od
upotrebe odrednice u
mnoini

Cutter, C. A. i Pravila za rjeniki

katalog
U Sjedinjenim Amerikim Dravama krajem 19.
stoljea bibliotekarstvo se naglo razvija, javljaju
se itaoci koji trae literaturu odreenog sadraja.
arls Kater je napisao iscrpna uputstva za
predmetnu klasifikaciju u okviru pravila za izradu
unakrsnog kataloga.
Pravila za rjeniki (unakrsni) katalog normiraju
postupak za izradu kataloga u koji se:

abecednim redom unose imena autora,

naslovi anonimnih publikacija i
predmetne odrednice

Cutter, C. A

Uticaj Cuttera
Krajem 19. stoljea javljaju se predmetni katalozi u
bibliotekama vajcarske, Njemake, eke,
Francuske...
Poetkom 20. stoljea broj biblioteka u svijetu koje
izrauju predmetni katalog znaajno se uveao.
Praksa sadrinske klasifikacije nametala je:
izradu detaljnih uputstava za svaki postupak sadrinske
klasifikacije,
sastavljanje popisa koritenih termina odrednica,
povezivanje sadrinske klasifikacije,
sastavljanje popisa koritenih termina odrednica,
povezivanje pojmova, uobliavanje odgovarajuih
standarda.

Predmetna obrada i UBC

Uvoenjem automatske
obrade podataka u
biblioteke javila se i
potreba za
sastavljanjem tezaurusa
instrumenata
tehnoloke kontrole
koritenih izraza
deskriptora kojima se
iskazuju sadrinskom
klasifikacijom utvreni
sadraji

Tri faze razvoja kataloga

U tom smisli moemo razlikovati tri faze:
Prvu fazu obiljeavaju utemeljivai predmetnog
kataloga Martin Schrettinger i Charles Ammia
Cutter, te njihovi nastavljai.
Drugu fazu pokrenuli su Julius Otto Kaiser i
Ramamrita Ranganthan, koji su u teoriju
predmetnog kataloga unijeli uenje o pojmovnim
kategorijama koje se mogu primjeniti na
sastavljanje predmetnih odrednica to je doprinjelo
objektivnosti u izradi predmetnog kataloga.
I treu fazu razvoja predmetnog kataloga
obiljeava okretanje od logike ka sintaksi.

Derek Austin i sistem PRECIS

Derek Austin
Developing PRECIS,
Preserved Context
Index System
Page Range: 23 - 66
DOI:
10.1300/J104v25n02_04
Copyright Year: 1998
Contributors: Derek
Austin PhD, FLA,
Colchester, CO3 5U2,
England

Kategorije predmetne odrednice

Kategorije predmetne odrednice su:
sadrajna i
formalna predmetna odrednica

Sadrajne / stvarne predmetne odrednice izraavaju

realni sadraj dokumenta i djele se na:
IMENSKE (PERSONALNA ILI OSOBNA) predmetne
odrednice:
lino ime,
naziv korporativnog tijela i porodino ime,
ponegdje se dodaju i mitoloka imena (APLON)

TEMATSKE /opte stvarni naslov i opti pojam

GEOGRAFSKE predmetne odrednice
VREMENSKE predmetne odrednice
FORMALNE predmetne odrednice izraavaju knjievni
ili materijalni oblik

Oblikovanje predmetnih odrednica

Po pravilu predmetna odrednica je uvijek u

nominativu. Pridjev se javlja u poimenienom
znaenju kada se predoavaju apstrakni pojmovi:
lijepo, tragino.
Predmetna odrednica moe biti prosta ako je
izraena jednom rijeju, ili sloena ako je oblikuje
dvije ili vie rijei.
Prosta predmetna odrednica oblikuje se naee
imenicom ili pridjevom (Informatika, Vasiona)
Sloena odrednica moe biti:
Kombinacija dvije imenice (Otpornost materija);
Pridjev i imenica (profesionalne bolesti);
Dva pridjeva i imenica (meunarodno privatno
pravo);
Vie rijei ili fraza ( elektronska obrada podataka)

Oblikovanje predmetnih odrednica

Sloena odrednica koju ine imenica i pridjev moe biti

u prirodnom ili invertnom obliku .
Prirodan red koristi se za sloene termine kojima se
izraavaju samostalni pojmovi.
Imenica izraava opti pojam dok pridjev odreuje
posebnost imenovane kategorije (poslovne zgrade)
Prirodan red rijei primjenjuje se za klasifikovanje
naunih disciplina (humana ekologija)
Invertni oblik sloene odrednice koristi se u formulaciji
termina sastavljnog od opteg pojma i pridjeva kojim
se iskazuje odlika drugostepenog znaenja ili se samo
specificira.
PR: Hemijska jedinjenja, organska

IMENSKE ODREDNICE

Imena linosti, imena porodica, mitoloka

imena i imena kolektivnih tijela predstavljena
su u predmetnom katalogu
i m e n s k o m odrednicom.
P e r s o n a l n a ili o s o b n a odrednica
zastupa ime linosti koja je predmet
klasificiranog dokumenta.
Linost mora biti zastupljena jedinstvenom
odrednicom, bez obzira koliko i kakvih dodataka
moe stajati uz ime.
Pravila prema kojima se utvruje jedinstvena
odrednica za individualnog autora u
alfabetskom katalogu primjenjuju se i pri
utvrivanju usvojenog oblika osobne odrednice
za predmetni katalog iako su im funkcije sasvim

IMENSKE ODREDNICE

Personalnu odrednicu ine :

prezime, ime, godina roenja/smrti.
Ako se ne moe odrediti datum, koristi se
okvirni podatak vijek ili znak pitanja:
Tesla, Nikola (1856-1943)
Imena linosti iz starog i srednjeg vijeka
unose se u obliku koji je sauvan:
Homer (oko 8. st. pne)

Personalna odrednica
Personalna odrednica kojom su zastupljeni vladari i crkveni
velikodostojnici papa, patrijarsi sastoji se od imena,
nasljednog reda (ukoliko postoji), naziva poloaja titule i
datuma roenja / smrti, ili vladavine, neusvojen oblik
iskljuuje se iz upotrebe:
Darije I, persijski car (521 pne /485 pne)
Pseudonim se usvaja kao jedinstvena odrednica ako dosljedno
u praksi zamjenjuje pravo ime, koje iskljuuje iz upotrebe
Preihov Voranc (1893-1950) ne Kuhar, Lovro (18931950)
u ostalim sluajevima pseudonim se razrjeava a jedinstvena
odrednica zastupa pravo ime, pseudonim se iskljuuje iz
upotrebe.

UBC : predmetni katalog alfabetski katalog

Personalna odrednica
Lina odrednica se oblikuje
prema svim pravilima
savremenog pravopisa.
Dvolano prezime ako je samo
drugi lan prezimena
promjenjiv i za dvolana
prezimena ena.
Kapidi-Hadi, Nasiha
(1932-? )
Personalna odrednica moe da
zastupa ime porodice,
dinastije:
Obrenovii (dinastija)
Mitololoka imena predstavljaju
se personalnom odrednicom:
Venera ( mitoloko bie)

NAZIV KOLEKTIVNOG TIJELA KAO IMENSKA

ODREDNICA

Predmetna odrednica koju ini n a

ziv
kolektivnog tijela
predstavlja dokument iji sadraj
prikazuje:

dravne, lokakne organe vlasti

politike partije
drutva i udruenja
meunarodne organizacije,
udruenja
vjerske zajednice
preduzea, ustanove,
finansijske organizacije
kongrese, sipozijume
festivale, izlobe i druge
manifestacije

NAZIV KOLEKTIVNOG TIJELA KAO IMENSKA

ODREDNICA
Kolektivno tijelo koje ima utvreno sjedite u predmetnoj
odrednici iza zvaninog naziva dobiva ime sjedita kao
sastavni dio imena i stavlja se u okruglu zagradu:
Osnovna kola Musa azim ati (Sarajevo)
Kolektivno tijelo koje ima utvreno sjedite a ono je
iskazano atributom, zastupae zvanino ime u
predmetnoj odrednici bez navoenja sjedita u okrugloj
zagradi:
Muzej grada Sarajeva
Meunarodna kolektivna tijela zastupljena su
predmetnom odrednicom koja se formulira po istim
principima kao odrednice za bosanskohercegovaka
kolektivna tijela. Jedinstvena odrednica se iskazuje u
prijevodu, ime u originalu, skraenice iskljuuju se iz
upotrebe:
Meunarodni sud pravde (Hag)

Kraj !