Jednom

pokazati
vie vrijedi
nego stotinu
puta kazati.

1
 I. DIO
TEORIJSKE OSNOVE METODIKE DOBRE NASTAVE

MINUTA ZA RAZMILJANJE:

Usporedite prikazane grafike priloge. Osim uenja iskustvo to je po

vaem miljenju drugo vano obiljeje dobre nastave?

2
KAKO SPOZNAJEMO SVIJET OKO SEBE

Za to su zaduena naa ula. Prema istraivanjima ulna spoznaja se

odvija prema slijedeim omjerima:

3
ALI NISMO SVI ISTI

Mada od ranog djetinjstva slijepa, gluha i nijema, Helen Keller (1880-

1968) nauila je vie stranih jezika i obranila doktorat iz filozofije,
zahvaljujui metodikom pristupu njezine uiteljice Ane Sullivan u
uspostavi meusobne komunikacije.

Kako je i sama imala oteenje vida

uiteljica Ane se u radu sa
djevojicom Helen oslonila na
njezina preostala ula. Koja?

4
 TREE OSNOVNO OBILJEJE DOBRE NASTAVE JASNOA I
PREGLEDNOST
to nastavnik SADRAJA
lako spoznaje
neposrednim
opaanjem
uenika?
IZGLED
PONAANJE

_________________________________________________________
Do kojih osjeaji
spoznaja dolazi nain razmiljanja
opservacijom stavovi
uenika? kriteriji
sustav vrijednosti

Na ovo obiljeje ukazuje Robert Diltz (1999). On istie da se svaka

promjena odraava na promjenu itave cjeline. to je promjena dublje
razine, to je i uinak vei. Objasnite Diltzov Ledenjak iskustva
uvaavajui promjene koje se dogaaju u spoznaji nastavnika.

5
KAKO SE MOGLA IZBJEI TRAGEDIJA TITANIKA UZ POMO
LEDENJAKA ISKUSTVA?

to se zapravo na Titaniku dogaalo?

Osjeaji - kormilara je uhvatila panika i zato je krivo usmjerio
brod
Razmiljanja- kapetan je mislio da je brod nepotopiv i nastavio
ploviti
Stavovi - loa plovidba dovest e do bankrota firme
Kriteriji - vrsti elik razbiti e santu leda
Sustav vrijednosti- ako dobijem opkladu biti u slavan

6
ETVRTO OBILJEJE DOBRE NASTAVE - INTEGRALNOST U
PRISTUPU UENIKU

INTEGRALNOST je cjelovit pristup ueniku spoznajom njegovih vrlina i

nedostataka, kako bi se prve poticale, a drugi ublaili.

7
SUVREMENE METODIKE ORIJENTACIJE

U DOBROJ NASTAVI:
- uenici stjeu znanje kroz iskustvo
- nastavnici koriste suvremene tehnologije i inovacije
- vode rauna o jasnoi i preglednosti sadraja
- uenici samostalno dolaze do zakljuka

8
STRATIFIKACIJA NASTAVNIKA

ISPODPROSJEAN uglavnom govori

PROSJEAN prikazuje i demonstrira
IZNADPROSJEAN diskutira s uenicima
ODLIAN igra uloge, dramatizira
IZVRSTAN potie samostalni rad uenika

Pogledajte se u zrcalu i odredite u kojem ste stratumu

kategoriji nastavnika?

9
NAIN PODUAVANJA NASTAVNIKA UTJEE NA MEMORIRANJE
UENIKA

Piramida Mjera memoriranja na koju ukazuju Cohen i Kay (1992).

Prikazuje odnos koritenih metoda rada nastavnika i postotak
zapamivanja uenika izmjeren nakon tri mjeseca. Objasnite
piramidu svojim rijeima.
predavanja 5%

itanje teksta
10%
audiovizualna pomo
20%
demonstriranje
30%
grupne diskusije
50%
samostalni rad
75%
pokazati drugima
90%
10
 puls metodike

vjetina emocionalna
komunikacije kontrola

SOCIJALNE
VJETINE

prevladavati izgradnja
stidljivost prijateljstva

Struktura socijalnih
vjetina 11
 vjetina
postavljanja
samopromatranje ciljeva

vjetina tehnike
rjeavanja smanjivanja
problema stresa i tjeskobe

Struktura vjetina samostalnog odluivanja

12
O ODNOSU METODIKE S
DIDAKTIKOM

Didaktika i metodika su na neki nain sestre blizanke. Didaktika

prouava ope probleme odgoja i obrazovanja. Metodika prouava
zakonitosti nastave pojedinog nastavnog predmeta ili grupe
predmeta. One su u stalnoj i recipronoj vezi.

13
Didaktika je teorija odgoja i obrazovanja, a metodika oblik praktinog
rukovoenja nastavnika u neposrednom radu. U procesu nastave one
uvijek pleu zajedno.

14
Metodika odreenog nastavnog predmeta prouava i praktino
modelira obrazovnu stranu nastave, odgojnu stranu nastave i
funkcionalnu stranu nastave.

OBRAZOVNA

- planiranje nastave
- strukturiranje sadraja
- artikulacija nast.
- primjena metoda
- nastavna sredstva i
pomagala
- primjena teorija ucenja
- recepcija sadraja
- inovacije u radu
- samostalni rad
studenata
- znanstveno-istra.
projekti
FUNKCIONALNA ODGOJNA

- uspostava korelacija - odnosi izmedu

sadraja sudionika nastave
- interdisciplinarnost u - eticnost u nastavi
znanosti NASTAVA - ocjena kao poticaj
- razvoj kognitivnih - odgoj za multi-
procesa kulturalizam
- razvoj retencije - motivacija i uspjeh
sadraja - odgoj za
- kreativna primjena demokraciju
naucenog - ciljevi za buducnost 15
Obrazovna sastavnica nastave sadri: modeliranje procesa
nastave (metode rada), strukturiranje gradiva, uporabu
nastavnih sredstava i pomagala, primjenu teorija uenja s
inovacijama u nastavi, planiranje nastave, artikuliranje
nastavnog sata, seminarske radove, eksperimente, ekskurzije i
slino.

16
Odgojna sastavnica se bavi primjenom odgojnih naela u
nastavi: meuljudski odnosi, motivacija, efekti ocjenjivanja,
etinost u radu, suradnja s roditeljima, stavovi uenika, razvoj
samopouzdanja, razvoj odgovornosti i radnih navika,
demokratinost nastave i slino.

17
Funkcionalni zadaci metodike u procesu nastave odnose se na
razvoj komunikacijskih vjetina, kognitivnih procesa (miljenje,
pamenje, zakljuivanje, analiza, sinteza), kreativni pristup usvajanju
znanja, uspostavu korelacija i interdisciplinarnost i slino.

18
IGRANJE ULOGA
Tema: Tko je vaniji?
Sudionici se podijele u tri skupine (Prva skupina predstavlja obrazovnu
stranu nastave, druga odgojnu, a trea funkcionalnu sastavnicu
nastave). Svaka tvrdi: Ja sam najvanija u nastavi! Sasluava ih sudac
koji postavlja pitanja i na kraju donosi presudu.

19
NEKI PEDAGOKIH POJMOVI U NASTAVI
to je nastavni predmet?
Nastavni predmet je didaktiki preraena znanost u okviru odreenog
sadraja, koji se predaje smiljeno uz uvaavanje stupnja kolovanja
uenika (dob), karakter kole (zanimanja), potrebe za praksu i sl.
to su predmetna podruja?
To su relativno zasebni dijelovi nastavnog programa u sklopu jednog
predmeta, izdvojeni prema strukturi sadraja. Na primjer: aritmetika i
geometrija u matematici; govorne vjebe, pismene vjebe u nastavi
stranog jezika; knjievnost i gramatika u materinskom jeziku; botanika,
zoologija i znanost o ovjeku u biologiji i sl.
to su nastavne cjeline?
To su cjeloviti sadraji u okviru jednog nastavnog predmeta. One
obuhvaaju iru tematiku unutar koje dominira sredinja tema oko koje se
koncentrira sadraj.
to su nastave teme?
Teme su dijelovi nastavnih cjelina od kojih se razlikuju u opsegu.
to su nastavne jedinice?
To je opseg sadraja predvien za nastavni sad ili blok-sat. Jedinice
dobivamo ralanjivanjem cjelina i tema. Ua nastavna tema moe se
preklapati s nastavnom jedinicom.

20

Metodike postavke dobre nastave prema uenicima

Dobru nastavu karakterizira aktivno sudjelovanje uenika u nastavi. Oni

su subjekti nastave koji misle, zakljuuju, samostalno dolaze do
znanstvenih istina. Dobra nastava ne prilazi ueniku kao objektu u
nastavi koji od nastavnika prima znanje i samo ga interpretira.

21
Izbor nastavnih strategija
Nastavnik ima na raspolaganju kombinaciju razliitih strategija
poduavanja: kooperativno uenje, debate, eksperiment, posjete, igre
sa svrhom, intervjue, kratke lekcije (15 minuta), radio, TV, esto
propitivanje, analizu i sintezu, dramatizacije, pouavanje od strane
vrnjaka, posjete gostiju na nastavi, video, uenje otkrivanjem i
primjenom drugih suvremenih sustava rada u nastavi.

22