Hypermedia

Aleksandra Mitrovi
UVOD
Definicija
Osniva termina
Rizomska struktura
Vrste
HTML
WWW
Razlikovanje hipermedije i hiper
teksta
Prednost i nedostaci hipermedij
e
Adaptivna hipermedija
UVOD

DEFINICIJA
Roder Fidler hipermediju definie kao sistem za
logino povezivanje podataka u kojoj god oni formi
postojali unutar baze podataka - tekstualnoj, grafikoj,
fotografskoj, video ili audio. To je sistem za logino
povezivanje velikog broja dokumenata unutar baze
podataka. Zajedniko svim definicijama hipermedije ili
hiperteksta je obezbjeivanje meusobnog praenja
srodnih jedinica, tekstova i informacija na naizgled
nelinearan, razbacan nain.
Hipermedija je nadogradnja na multimediju, a
oznaava multimedijske sadraje koji su meunobno
isprepleteni. Mrea se najee gradi
poveznicama(hyperlink). World Wide Web (www) je
klasian primjer hipermedije.
UVOD

OSNIVA TERMINA

Teodor Holm Nelson je rane eksperimente sa formom

hiperteksta izvodio poetkom 1960. godine, te se
smatra i osnivaem termina "hypermedia". Iako je
fenomen hiperteksta(hipermedije) univerzalno
prihvaen mreni koncept na internetu, neki smatraju
da je do danas potpuno neiskorien u smislu da
autorove kompletne vizije nikada nisu do kraja
shvaene. Ipak, koncept da se svi tekstovi napiu kao
jedan tekst - hipertekst, iji se svaki pojedinani dio
moe klikom povezati, postao je osnovni model za
kretanje internetom.
UVOD

RIZOMSKA STRUKTURA

Gilles Deleuze i Felix Guattari objasnili su pojam

hipermedije na modelu razgranatog, isprepletenog
korjena - rizoma. Ovaj model prikazuje logiki
informacijski put podataka od svog nastanka , potom
razvrstavanje razliitim putevima preko kronjaste
strukture rizoma. Put uvijek zavisi od korisnika ove
strukture. Za oba autora informacija nije statina,
nego se stalno razvija u nepredvidivim pravcima.
Osobine rizomske strukture >>>
UVOD

Osobine
povezanost : ne postoji samo jedan put do neke take u
vebu. Hipermedija primjenjuje visok stepen pvezanosti.
heterogenost : svaka mrena dimenzija ima istu
vrijednost, bez hijerarhije.
multiplikovanost : putanje unutar sistema imaju
virtuelnu konstrukciju i beskonano prostiranje.
sposobnost regeneracije : pokuaji da se neto skine sa
mree su kontraproduktivni, pritom nastaju novi sajtovi
kao reakcija korisnika.
princip kartografije : informacije se prikupljaju sa
ratrkane strukture i vizualizuju u jednom mjestu kao
cjelina.
princip dekalkomanije : pomae multiplikaciju i
regeneraciju.
UVOD

VRSTE
Unutranja hipermedijalnost - ne otvara put
do nekog novog sadraja, nego vodi do odabranog
dijela istog sadraja. Ovom vrstom se povezuju
samo lokalni sadraji sa neke stranice, a ne upuuje
na iri prostor mree.
Vanjska onlajn hipermedijalnost - upuuje
hiperlinkovima na neke druge sadraje na internetu.
I ova vrsta hipermedijalnosti primjenjuje rizomski
koncept kretanja kroz mrene tekstove. Primjenjuju
je samo razvijeniji veb-sajtovi na internet mrei.
UVOD

HTML
HTML je skraenica za HyperText Markup Language,
to znai prezentacijski jezik za izradu web stranica.
Hipertekst dokument stvara se pomou HTML jezika.
HTML jezikom oblikuje se sadraj i stvaraju se
hiperveze hipertext dokumenta. HTML je jednostavan
za upotrebu i lako se ui, to je jedan od razloga
njegove opte prihvaenosti i popularnosti. Prikaz
hipertekst dokumenta omoguuje web preglednik.
Temeljni zadatak HTML jezika jeste uputiti web
preglednik kako prikazati hipertext dokument. HTML
nije programski jezik niti su ljudi koji ga koriste
programeri. On slui samo za opis naih
hipertekstualnih dokumenata.
UVOD

WWW
World Wide Web je jedna od najkoritenijih usluga
Interneta koja omoguava koritenje hipertekstualnih
dokumenata. Dokumenti mogu sadravati tekst, slike i
multimedijalne sadraje a meusobno su povezani tzv.
hiperlinkovima. Za prikaz sadraja koriste se
raunarski programi koji se nazivaju web-preglednici.
Svjetska mrea je internacionalna mrea
kompjuterskih baza podataka koje koristi internet i
njegov poseban sistem za povezivanje informacija.
Web se esto pogreno koristi kao sinonim za Internet,
a zapravo predstavlja jednu uslugu kojom se ostvaruje
razmjena podataka preko te svjetske raunarske
mree.
UVOD

RAZLIKOVANJE HIPERMEDIJE
I HIPERTEKSTA

Neki autori jasno razlikuju termin hiperteksta i

hipermedije, razlikujui ih po osobinama sadraja.
Pritom je hipertekst odreen upotrebom tekstualnih
sadraja na internetu, a hipermedija je, zapravo,
nadograena mogunou hiperpovezivanja i teksta i
multimedijalnih sadraja. Takva prezentacija
podrazumijeva primjenu razliitih programskih
aplikacija koji objedinjuju tekst, fotografije,
animacije. zvune zapise, video zapise i slino.
UVOD
PREDNOST I NEDOSTACI
HIPERMEDIJE

Veliki broj stranica koje sadre multimedijske sadraje

napravljene su tako da korisnici sami mogu da izaberu
element multimedije i da ga aktiviraju ili zaustave
klikom za poetak ili kraj. Multimediji tako stranicu
ine zanimljivijom i privlae panju korisnika, nude
bogatiji sadraj i dopunu vijesti. Loe strane se odnose
na raunarsku opremu korisnika - problem
kompatibilnosti, mogunosti da sadraj uspori,
vrijeme preuzimanja fajlova moe biti dugo i slino.
UVOD

ADAPTIVNA HIPERMEDIJA
Na jednak nain na koji je hipermedija nadogradnja multimedije,
adaptivna hipermedija je nadogradnja hipermedije. Osnovni
nedostatak hipermedije je to se ona ne prilagoava korisniku.
Tako, na primjer, obrazovne hipermedijske stranice koje kao
sadraj nude informacije iz elementarne matematike nee se
prilagoavati korisniku, ve e mu nuditi sadraj na nain koji je
predvidjela osoba koja je taj sadraj ponudila. ko se usporeuje
samo prezentacija materijala, ovakav pristup bi se mogao
poistovjetiti s predavaem koji predaje polaznicima gradivo, ali
pri tome ne moe ostvariti nikakvu komunikaciju s njima. Takav
predava ne samo da ne bi mogao svakom pojedinom studentu
posvetiti dovoljno vremena i prouiti to mu je nejasno, ve bi
vrlo teko i organizirao nastavu jer bi ju morao temeljiti samo na
svojim pretpostavkama o tome na koji nain polaznici
savladavaju gradivo. Adaptivna hipermedija rjeava taj problem.