Ivan Horvatovi

Odjel za arheologiju Sveuilita u Zadru


Radoslav Katii Zeleni lug
Etimologija

Osnova jar- kod boanskih imena znai mlada
ivotna sila, sila rasta i rasploda kako poslije
zimskog mrtvila nailazi u proljee i time oznaava
novi krug godita.
Kod indoeuropskih jezika se moe povezati s
godinom, godinjim buenjem
 Rekonstrukt mita

boanstvo prirode, prirodnog
buenja, slavio se u rano proljee
te je nagovjetao prirodni poetak
godine
nazivan i Mlado Sunce
ratniko obiljeje - kao ratni bog je
Gerovit - Jarovit juriao nebeskim
visinama i strijelama ili kopljem
gaao neprijatelja
Zeleni Juraj kopljem ili maem
ubija zmaja
 Stajao sam na obali, stajao sam na obali s otrim
maem ekajui mater Bijesova. Sasjekao sam mater

Bijesova na devet komada
- Meni je Boji sin dao trobridni ma. Posjei u
avolu glavu na devet komada

avol na latvijski Velns etimolokli slino sa

Veles, odn. Zmaj
 Krenuo je sveti Georgije sveti Georgije,
Boe moj, grimiznim konjem! da obie
zelenu granicu. ... Na putu sree suru lamju,
troglavu, estokrilu, put mu prijei, ne da mu
hodit, zatvorila je est planina, zakljuala je
est izvora te ne daje ni kapljicu vode. Izvadi

sveti Georgije, izvadi otru sablju te zamahne i
odsjee, te odsjee do tri glave te su iknule, te
su potekle, to su potekle tri rijeke: prva rijeka
utog ita, druga rijeka rujnog vina, trea
rijeka meda i masla. Prva rijeka za otae,
druga rijeka za kopae, trea rijeka za pelare,
za pelare za ovare.
 Juraj Jarilo obiaji

Bjelorusija slavio se 27. travnja Jarilo
(opis iz Gajeve Danice, 1847.)
Na sjeverozapadu Hrvatske i u susjednim
krajevima Slovenije zabiljeen je obiaj
jurjevskih ophoda na dan sv. Jurja (23.
travnja) skupina mladia i djevojaka,
okiena svjeim zelenilom i nosei barjak,
obilazi selo - jurjai i jurjaice
Pisan Vuzem je proao, zelen Juraj je doao,
iza one gore, u to ravno polje.
Darujte ga, darujte, Juru zelenoga!
Kuda Jura odi, tuda polje rodi.

Nije Jura svaki dan, ve u ljetu jedan dan
- ne odnosi se na svetog Jurja, ve openito Jurja, uru, Juru

Nije Jura svaki dan, ve u ljetu jedan dan

- jedan dan na koji dolazi Juraj, osobito vaan za Slavene jer donosi
plodnost koja se iskazuje u stihu Kud Jura hodi, tud polje rodi

- Poslije pokrtenja praslavenska se Nova godina poistovjeivala s

Uskrsom.
- Jurjevo/Jarilovo je za Slavene obiljeavalo poetak godine.

Osim Jurja, u bjeloruskim pjesmama onaj koji hoda
po polju moe imati i druga imena:

- Sveti Mikola po meama hodi, po meama hodi, ito

rodi.
ili
- Gdje Ilija hodi, tamo kruh-ito rodi.
Ilija i Mikola = Jarilove interpretationes christiane
- Prava i glavna kranska zamjena je sveti Juraj

U banatskoj Zagajici se vrio slian obiaj: procesija,
posveivanje vode i blagoslov stoke
U procesiji su se nosili stijegovi crkvenih zastava i motke koje
su nosile nebo bile okiene vijencima od zelenog itnog
klasja. ene su s obiju strana ophoda bacale ito i molile: Da
Bog da da rodi ito!
Ta se zagajika svetkovina zove Jarilo, prisutna je i u
drugim selima u Banatu i Bakoj
 Uloga u raanju prirode:
Sveti Jegorije, Boji kljuar, uzeo je kljueve, otvorio je zemlju,
otvorio je zemlju, pustio rosu. Sveti Ilija otkuda ide? Po
livadama sam hodio, travu rosio, po poljima hodio ito rodio.

Bjelorusija:

Sveti Uskrs s crvenim jajcem. Sveti Juraj s toplom rosom, s toplom
rosom, sa zelenom travom, sa zlatnim kljuem zemlju otvara,
zemlju otvara, rosu puta...

Ivanova mati svu no nije spavala, svu no nije spavala, u Petra je

krala kljue, zemlju je otvarala, rosu isputala.
 Sveta svadba
Stupnik u Turopolju:

Kukuvaica zakukuvala kirales!
- Kirales je lingvistika preinaka iz
Zelenom lugu na suhom drugu kirales!
grkog Kyrie eleison!
Aj, to ni bila kukuvaica kirales!
- Jurjevdan se prikazuje kao dan
To je bila mlada nevestica kirales! svadbe
Po gradu ee, deverke budi kirales! - Juraj i Mara su brat i sestra
Devet deverkov koje barjanekov kirales!
Stante se gore, devet deverkov kirales!
Devet deverkov koje barjanekov kirales!
Juraj je doel, zelen na Juraj kirales!
Eto vam mene zelenom lugu kirales!
Zelenom lugu na suhom drugu kirales!
Jarovit

Baltiki Slaveni su slavili Jarovita kojeg misionari u 12. stoljeu opisuju
ovako:

Zlatan tit privren o zid (hrama) posveen je Jarovitu, koji je bio njihov
bog rata, a kod njih nije bilo doputeno da se tit dodirne.
I jo o Jarovitovom titu:
... tit koji je visio na zidu (hrama), zaudne veliine izraen majstorski s
mnogo truda, pokriven zlatnim ploama koji nitko od smrtnika nije smio
dotaknuti, i ne znam to je to u njem bilo tako posveeno i obiljeje poganske
vjere, tako da se nikada nego samo u vrijeme rata smio pomicati sa svoga
mjesta. Naime, kako smo poslije saznali, bio je posveen njihovom bogu
Jarovitu, koji se na latinskom zove Mars, i uzdali su se da e u svakoj bitci biti
pobjednici ako se on nosi pred njima.