PRINUDNO PALENJE SMJESE

Instalacija za prinudno palenje ima na motorima sa unutranjim sagorijevanjem slijedee

osnovne zadatke:
1. Da na svim reimima rada motora i predvidjenim temperaturama okolne atmosfere, obezbijedi
sigurno zapalenje smjese goriva i zraka u toku svakog radnog ciklusa.
2. Smjesa treba da se zapali na odredjenom mjestu u radnom prostoru motora i u tano definisanom
momentu u toku takta sabijanja, tj. kod odredjenog poloaja klipa u odnosu na SMT.
3. Kod viecilindrinih motora, zapalenje mora da se izvri po cilindrima prema odredjenom
redosljedu i pri jednakim uslovima.
4. Instalacija svojim radom ne smije da ometa rad drugih elektrinih uredjaja na motoru i u
njegovoj blioj okolini.
a) Uslovi zapaljenja: izbor svjeice odgovarajue konstrukcije i tehnikih osobina, s obzirom na
minimalno potrebnu energiju elektrinog luka, njen poloaj i smjetaj, da bi se obezbijedilo sigurno
zapaljenje pri raznim aerodinamikim i termikim stanjima radne materije u cilindru, stepenu
sabijanja, sastavu smjese, osobinama goriva i sl.
b) Razmjetaj i broj svjeica obzirom na zapaljenje, prostiranje plamena i normalno sagorijevanje,
ciklinu varijaciju zapaljenja i sagorijevanja (stabilnost sagorijevanja i zapaljenja).
c) Izbor odgovarajueg ugla zapaljenja (ugla pretpalenja) i njegova regulacija obzirom na reim rada
motora (obrtna brzina i optereenje), ali i s obzirom na druge aspekte, kao: ostvarenje maksimalno
mogueg rada, minimalne potronje goriva, minimalne emisije toksine substance CO + NO, CxHy,
buke i sl.
d) Sigurnost rada, trajnost i pristupanost instalacije na motoru. Izbor odgovarajueg izvora
elektrine energije obzirom na primjenu motora, njegovu teinu ili druge specifine zahtjeve
 Instalacija za paljenje se sastoji od sljedeih osnovnih sklopova:
- izvori elektrine energije niskog napona (6, 12, 24 V),
- elemenata za stvaranje impulsa visokog napona (10 i vie KV),
- razvodnika napona po cilindrima motora,
- svjeica za ostvarenje elektrine varnice u radnom prostoru cilindra i
- regulatora ugla poetka jonizacije stvaranja elektrine varnice na svjeici
(ugaopretpalenja).

Prema izvoru elektrine energije instalacije za palenje se dijele na:

- baterijske kod kojih se instalacija snabdijeva sa elektrinom energijom od baterije, odnosno
akumulatora, a u radu motora sa elektrinim generatorom, odnosno alternatorom;
- magnetne, kod kojih se u primarnom krugu elektrina energija ostvaruje indukcijom;
- tranzistorske, gdje je sinhroni prekida zamjenjen tranzistorom.
 Principijelna ema instalacije za prinudno palenje sa akumulatorom
1 disk sa bregovima, 2 sinhroni prekida (platinska dugmat), 3 autotransformator (bobina),
4 razvodnik, 5 svjeice, 6 akumulator (baterija) 6, 12, 24 V, 7 prekida, 8 kondenzator,
9 provodnik, 10 provodnik masa.
 ema spajanja elemenata elektrine instalacije na automobilu
1 dinamo (alternator), 2 sinhroni prekida, 3 transformator, 4 razvodnik,
5 svjeice, 6 prekida, 7 kontrolne sijalice, 8 akumulator,
9 pokreta (starter), 10 magnet za pokretanje zupanika pri startovanju,
11 relejni prekida za ukljuenje ili iskljuenje akumulatora
Polutranzistorsko palenje
 ema induktivnog magnetnog palenja

1 primarni namotaji, 2 sekundarni namotaji, 3 sinhroni prekida,

4 razvodnik, 5 kondenzator, 6 svjeice.
 Svjeica
Osnovni zadaci svjeice su:
1) Mora biti otporna na vrlo velike promjene temperature i pritiska i protiv hemijskog uticaja
gasova i dodataka gorivu i ulju za podmazivanje.
2) Mora da posjeduje visoku elektrinu probojnost i izolacionu sposobnost kod svih radnih
temperatura.
3) Mora da zaptiva radni prostor kod svih pritisaka.
4) Svjeica po svojoj konstrukciji, mjestu i nainu ugradnje treba da obezbijedi
odgovarajue odvodjenje toplote sa elektroda, kako temperatura centralne elektrode ne bi
bila manja od 500 0C, niti via od 900 C

a) rastavljive, b) nerastavljive,
1 bona elektroda, 2 i 5 podloka, 3 tijelo, 4 izolator,
6 navrtka, 7 centralna elektroda i kraj za prikljuenje kabla.
 INSTALACIJA ZA PODMAZIVANJE

Instalacija za podmazivanje ima slijedee osnovne zadatke:

1. Da obezbijedi hidrodinamiko podmazivanje taruih povrina pokretnih
motorskih dijelova.
2. Da odvede jedan dio toplote.
3. Da potpomae zaptivanje radnog prostora motora.
4. Da zatiuje motorske dijelove od korozije.

Podjela instalacija za podmazivanje bazira se na nainu kako se ulje dovodi do

glavnih leajeva radilice. U principu postoje sljedee osnovne vrste instalacija.
a) sa prinudnom cirkulacijom ulja
b) sa dovoenjem ulja do leajeva i ostalih radnih povrina prskanjem ulja
c) sa kombinovanjem naina podmazivanja i
d) podmazivanje dodavanjem ulja gorivu (dvotaktni motori sa ispiranjem preko
motorske kuice).

Obzirom na specifine uslove rada motora ili radnih maina na koje je motor
ugraen, instalacije sa prinudnom cirkulacijom mogu da se podijele na:
- instalacije sa suhim koritom i
- instalacije sa mokrim koritom.
 Osnovne eme instalacija

ema instalacije za podmazivanje sa mokrim koritom

1 korito, 2 usisna korpa, 3 usisna cijev za ulje, 4 pumpa, 5 cijev, 6 preista, 7
glavna magistrala, 8,10 dovodna i odvodna cijev,9 preista, 11 leaji klackalica, 12
leaji bregastog vratila, 13 glavni leaj radilice, 14 zupasti pogon pumpe, 15 kanal u
ramenu radilice za dovod ulja u letei leaj, 16 manometar, 17 klipnjaa,18 klip motora,
19 ventili, 20 klackalica, 21 prelivni ventil
 ema osnovnih agregata i toka ulja pri podmazivanju sa mokrim koritom
1 usisna korpa, 2 cijev, 3 pumpa za ulje (usisno-potisna), 4, 6 prelivni ventil,
5 fini preista, 7 hladnjak, 8 manometar, 9 glavna magistrala i ogranci,
10 regulator pritiska u instalaciji, 11 cijev, 12 runa pumpa, 13 - slavina
ema instalacije za podmazivanje sa suhim koritom
7 hladnjak, 10 fini preista i prelivni ventil, 14 usisna pumpa za ulje,
16 spremnik ulja, 17 potisna uljna pumpa, 18 fini preista
 Osnovni elementi instalacije

Zupasta pumpa sa vanjskim ozubljenjem Zupasta pumpa sa unutranjim ozubljenjem

1tijelo pumpe, 2 voeni zupanik, 3vodei zupanik 1tijelo pumpe, 2vanjski rotor,3 unutarnji
rotor
U instalaciji se koristi i prelivni ventil, koji odreuje traeni pritisak ulja kao na slici.
Za odravanje odreene temperature ulja u motoru koristi se hladnjak ulja koji ima izgled
kao na slici

Prelivni (reducir) ventil Hladnjak za ulje

Ugradnja preistaa u direktni protok

Ugradnja preistaa u sporedni protok

 INSTALACIJA ZA HLAENJE
U motorima sa unutranjim izgaranjem se samo dio, u toku sagorijevanja
osloboene toplote, pretvara u mehaniku energiju. Znatan dio toplote se
odvodi od motora:
a) izduvnim gasovima, prilikom pranjenja cilindra,
b) prenosom toplote konvekcijom:
- najveim dijelom na okolni zrak direktno ili indirektno putem rashladnog
medijuma,
- manjim dijelom preko ulja za podmazivanje,
c) zraenjem toplote u okolinu.

Osnovni zadaci instalacije za hlaenje:

1. Da se motorski dijelovi ravnomjerno i intenzivno hlade, u cilju izbjegavanja
formiranja lokalnih termikih optereenja i odravanja pravilnih zazora izmeu
pokretnih dijelova.
2. Da se temperatura motorskih dijelova odrava u granicama, koje ne ugroavaju
mehanike osobine materijala.
3. Da se hlaenjem obezbjeuje takva temperatura ulja za podmazivanje, koja je
pogodna obzirom na viskozitet i ostale fiziko-hemijske osobine ulja.
 Obzirom na rashladno sredstvo na koje se direktno prenosi toplota sa vruih dijelova motora,
instalacije za hlaenje se dijele:
a) Instalacije za hlaenje tenou, koje imaju danas najiru primjenu kod brzohodnih motora za
lokomocione svrhe, za lokomotivske motore srednje brzohodnosti, kao i za sporohodne
brodske i stabilne motore. Kao tenost za hlaenje se najee upotrebljava voda, glikol i
druge tenosti (sa raznim fabrikim nazivima), koje treba da imaju to viu temperaturu
kljuanja i to niu temperaturu smrzavanja.
b) Instalacije sa zranim hlaenjem, se vrlo esto koriste na zrakoplovnim motorima, ali i na
motorima za automobile, kamione, motor-bicikle, a isto tako i na stabilnim motorima malih
snaga.

Prema nainu upotrebe sredstva za hlaenje, instalacije mogu biti:

- Protone, ako se rashladno sredstvo poslije upotrebe odbacuje. Ove instalacije se primjenjuju
u sluaju, kada sredstvo za hlaenje stoji na raspoloenju u neogranienoj koliini (kao npr.
morska voda za brodske motore, zrak kod zranog hlaenja, rijena ili jezerska voda za
stabilne motore u termoenergetskim postrojenjima i slino).
- Instalacije sa cirkulacijom, kada stanovita koliina sredstva za hlaenje cirkulie u krunom
sistemu. Poslije zagrijavanja u motoru sredstvo za hlaenje se hladi u hladnjaku (sekundarni
sistem: voda zrak, voda voda) i ponovno se vraa u motor. Po nainu ostvarenja
cirkulacije, instalacija moe da radi na principu prirodne konvekcije ili sa prinudnom
cirkulacijom pomou pumpe za tenost.
 ema termosifonskog hlaenja
1 motor, 2 gornji rezervoar, 3 donji rezervoar, 4 hladnjak, 5 pravac kretanja
ema instalacije za hlaenje sa cirkulacijom tenosti
ematski prikaz rasporeda elemenata instalacije kod hlaenja zrakom
SISTEMI PRENOSA SNAGE I TRANSFORMACIJE OBRTNOG MOMENTA (TRANSMISIJA)

Transmisija vozila sa motorom naprijed i pogonom pozadi

ema transmisije sa tri pogonske osovine

 Spojnica
Spojnica je mehanizam koji slui za spajanje dva mainska elementa ili agregata. Osim glavne uloge da
prenose obrtni moment od motora ka transmisiji, spojnica kod motornih vozila izvrava i niz drugih vanih
zadataka kao to su odvajanje motora od transmisije i ponovno spajanje, omoguavanje
ravnomjernog polaska vozila s mjesta, ubrzavanje vozila i omoguavanje promjene stepeni prenosa za
vrijeme kretanja vozila uz minimalne udare zuba sparenih zupanika.

Spojnica mora imati slijedee osobine:

- da potpuno iskljui, odnosno odvoji motor od transmisije, da bi se prilikom ukljuenja spojnice mogao
predati najpovoljniji obrtni moment na vodee tokove;
- da omogui ravnomjerno ukljuivanje, kako bi moment trenja mogao postepeno da se poveava;
- da omogui brz odvod toplote, koja se javlja na povrinama trenja prilikom proklizavanja, kako u vrijeme
ukljuivanja kvaila, tako i prilikom preoptereenja;
- da gonjeni dijelovi spojnice imaju to manji moment inercije;
- da omogui automatizaciju procesa ukljuivanja i iskljuivanja.

Prema nainu prenosa obrtnog momenta spojnice se mogu podijeliti na:

- frikcione (sa mehanikim trenjem),
- hidrodinamike,
- elektromagnetne i
- kombinovane.

Prema nainu komandovanja ukljuivanjem, odnosno iskljuivanjem spojnice postoji slijedea podjela:
- komandovanje od strane vozaa
- automatsko komandovanje
 Lamelasta spojnice (kvailo)

1 papuica kvaila; 2 iskljuna viljuka; 3 potisno leite; 4 abica kvaila (potisna opruga);
5 zvono kvaila; 6 potisna ploa; 7 disk kvaila; 8 zamajac
Glavni dijelovi spojnice automobila
Hidrodinamika spojnica
Princip rada hidrodinamike spojnice Elektromagnetne frikcione spojnice
 Mjenjai
Analizirajui krivu obrtnog momenta motora vidi se da je ona promjenjljiva veliina
i da zavisi od snage i broja obrtaja motora, odnosno ugaone brzine, tj.:
Me = Pe /
gdje su: Me efektivni obrtni moment motora, Pe efektivna snaga motora a
ugaona brzina koljenastog vratila.
Obrtni moment motora se preko transmisije (mjenjaa i glavnog prenosa)
prenosi na pogonske tokove i u zavisnosti od poluprenika toka na njemu se
ostvaruje vuna sila (FT) koja pokree vozilo. Da bi se dobile vune sile na
pogonskim tokovima takve da bi u toku vonje mogle savladati otpore
kretanja koji se mijenjaju u irokom dijapazonu, potrebno je ostvariti vei broj
uveanja obrtnog momenta koji daje motor. Ove promjene obrtnog momenta
ostvaruju se u mjenjau (broj promjena zavisi od broja stepena prenosa u
mjenjau).
Osim gore navedene glavne funkcije mjenjaa, njime se ostvaruje mogunost
kretanja vozila malim brzinama a pri stabilnim brojevima obrtaja motora,
kretanje vozila unazad i razdvajanje motora od pogonskog mosta (mjenja u
neutralnom poloaju a spojnica ukljuena), to je neophodno kada vozilo stoji
u mjestu a motor radi.
 Najvei stepen prenosa u mjenjau je obino, tzv. direktni stepen prenosa (id) gdje se
broj obrtaja motora direktno prenosi preko mjenjaa na glavni prenos. Kod novijih
konstrukcija mjenjaa uvode se i stepeni prenosa gdje se broj obrtaja na izlazu iz
mjenjaa poveava u odnosu na broj obrtaja motora (npr. peti i esti stepen prenosa
kod putnikih vozila, iV i iVI < 1). Prenosni odnos glavnog prenosa se moe oznaiti sa io.
Vrijednosti io koje su uobiajene u praksi bie date kod objanjenja glavnog prenosa na
vodeem mostu. Znai moe se pisati da je id = 1. Pri ovim uslovima uspostavlja se i

najvea brzina vozila (vmax):

vd = vmax = rd / io = t rd
ugaona brzina obrtanja motora
t ugaona brzina obrtanja toka.
Najnii stepen prenosa u mjenjau je prvi stepen (iI) i definie se na osnovu
maksimalne vrijednosti otpora puta max = sinmax + f cosmax (otpor uspona
plus otpor kotrljanja), gdje je za savlaivanje ovog otpora sila na toku:
FT max = G max
Ovakvu silu na toku treba da obezbijedi motor sa svojim maksimalnim obrtnim
momentom (Memax), odnosno:
FT max = M e max io iI T / rd slijedi i1 = max G rd / M e max io T
ematski prikaz mjenjaa sa kliznim zupanicima
Princip rada kandaste spojnice
Konstruktivna ema sinhrona
Uzduni i popreni presjek etverostepenog mjenjaa potpuno sinhronizovanog
Planetarni prenosnik
ema hidrodinamikog transformatora
Hidrodinamiki kontinualni prenosnik
 Kardanski prenosnici
Zglobni prenosnici slue za prenos obrtnog momenta izmeu agregata ije su ose
postavljene pod nekim uglom jedna u odnosu na drugu, s tim da se taj ugao u toku
eksploatacije vozila moe stalno mijenjati. Osim za prenos obrtnog momenta
vodeem mostu, kardanski prenosnik se takoer, primjenjuje pri prenosu obrtnog
momenta za pogon pomonih agregata vozila (ureaj za samoistovar, ekrk itd.).
Kardanski prenosnici moraju ispuniti slijedee zahtjeve:
a) da nemaju poprenih oscilacija i bacanja vratila u svim moguim dijapazonima
brojeva obrtaja,
b) da omoguavaju ravnomjernost obrtanja vratila,
c) da imaju visok stepen korisnog dejstva i pri velikim vrijednostima ugla meu
vratilima
Kardansko vratilo sa kardanskim Asinhroni krstasti zglob
zglobovima
Homokinetiki zglobovi
 Pogonski (vodei) most
Pogonski most mora ispuniti slijedee zahtjeve:
a) da obezbijedi translatorno kretanje vozila i potrebnu maksimalnu brzinu vozila u
najveem stepenu prenosa,
b) da vri promjenu parametara snage u nepromijenjenom (stalnom) odnosu,
c) da promijeni ravan obrtanja vratila (izuzev u sluaju vozila sa motorom
postavljenim popreno u odnosu na uzdunu osu vozila),
d) da prenosi obrtni moment na lijevi i desni toak pri njihovim razliitim ugaonim
brzinama,
e) da preko svog kuita (ukoliko ga ima) omogui prenos sila (aktivnih i rekativnih)
izmeu rama ili karoserije vozila i pogonskih tokova (preko sistema za ovjeenje),
f) da ima to manju teinu,
g) da ima to manje dimenzije, radi postizanja odgovarajueg klirensa (rastojanja
najnie take vozila od kolovoza).

U pogonskom mostu smjeteni su mehanizmi transmisije koji slue za prenos

obrtnog momenta na pogonske tokove, i to:

- glavni prenos,
- diferencijal i
- poluvratila.
 Zadatak glavnog prenosa je da prenosi snagu od izlaznog vratila mjenjaa,
odnosno zglobnog prenosnika do diferencijalnog prenosnika uz poveanje obrtnog
momenta i smanjenje ugaone brzine i promjnu ravni obrtanja (najee za
90). Konstrukcija glavnog prenosnika treba da zadovolji slijedee posebne uslove:

a) da obezbijedi neophodan (projektovani) prenosni odnos u vodeem mostu (io)

sa najmanjim moguim gabaritom kako bi se ostvario maksimalan klirens,
b) miran rad (mala buka),
c) da obezbijedi to veu vrijednost stepena korisnog dejstva.

Postoje razliite vrste glavnih prenosnika. U odnosu na konstrukciju mogu se

podijeliti na:

- zupaste i
- pune.
Glavni prenosnik sa diferencijalom u kuitu pogonske osovine
Glavni prenos sa diferencijalom Fotografija glavnog prenosa sa
diferencijalom
Zadnji pogonski most
ema diferencijala sa glavnim prenosom
 Poluvratila (poluosovine)
Pogon vodeih tokova od glavnog prenosa zavisi od toga da li su ti tokovi
upravljaki ili su samo pogonski. Ako se pogonskim tokovima i upravlja onda se
pogon od glavnog prenosa dovodi do pogonskih tokova pomou zglobnih
prenosnika jednakih ugaonih brzina. Ako se pogonskim tokovima ne upravlja onda
pogon toka zavisi od tipa vodeeg (pogonskog) mosta. Znai, prenos obrtnog
momenta od glavnog prenosa sa diferencijalom do pogonskih tokova vri se preko
pogonskih poluvratila.
Prenos obrtnog momenta na pogonske tokove mora ispuniti slijedee zahtjeve:

a) ostvariti pouzdan prenos od glavnog prenosa pri bilo kom moguem poloaju
pogonskog toka, koji je diktiran sistemom ovjeenja,
b) ostvariti prenos obrtnog momenta bez kolebanja vrijednosti ugaone brzine, bilo
da se radi o zadnjim ili prednjim pogonskim tokovima.

Pogonska poluvratila (est naziv u literaturi poluosovine) pogonskog mosta sa

zavisnim oslanjanjem (ovjeenjem) dijele se na tri vrste: polurastereena, tri
etvrtine rastereena i potpuno rastereena. Pod pojmom rastereenosti u
nazivu pojedinih vrsta pogonskih poluvratila podrazumijeva se rastereenost od
naprezanja poluvratila na savijanje.
 Pogon na vie mostova (razvodnik pogona)
Kod vozila koja su izraena sa pogonom na vie mostova, da bi se omoguio prenos
obrtnog momenta na pogonske tokove dodaje se jo jedan agregat razvodnik
pogona. Uloga razvodnika pogona je da vri raspodjelu obrtnog momenta na
pogonske mostove. Primjer smjetaja razvodnika na vozilu sa prednjim i zadnjim
pogonom dat je na slici 240 gdje je raspodjela obrtnih momenata naprijed (Mp) i
nazad (Mz) razliita.

Sa slike se vidi da je uloga razvodnika snage za konkretan primjer da izvri

preraspodjelu snaga, odnosno obrtnog momenta za savladavanje otpora na
tokovima zbog razliitih teina vozila koja otpadaju na prednju i zadnju stranu.
 Tokovi i pneumatici (gume)

Automobilski toak se sastoji od gume i naplatka (felge). Naplatak je pogodnim

nainom vezan za koioni dobo koji se nalazi na pogonskom ili gonjenom mostu.
Ako se toak nalazi na pogonskom mostu onda je koioni dobo povezan za
poluvratilo. Veza pogonskog toka sa poluvratilom prikazana je na slici . Toak
vozila na sebe prima optereenje svih masa vozila, a takoer i udara preko svog
elastinog dijela (pneumatika). Pneumatici i sistem ovjeenja omoguavaju da se
ovi udari ne prenose

direktno na ram (asiju) ili karoseriju vozila. Poto se kretanje vozila ostvaruje
uzajamnim dejstvom tokova i kolovoza to tokovi primaju i predaju sve
aktivne i reaktivne momente.
 Dimenzije guma

Guma obiljeena dimenzijama:15 R x 185/60 je radijalna guma prenika naplatka

15, 185 mm je irina balona (A) i 60 predstavlja procentualni odnos
D / A 100 .
Toak vozila