ZNAAJ

Prema zastupljenosti na 4. mjestu

Europa preko 50% ukupne svjetske proizvodnje;
prosjeni prinosi oko 4t/ha, u Hrvatskoj oko 3t/ha
Jedna od najstarijih ratarskih kultura (Egipat, prije
7000 g, Kina, Indija)
Najvei areal rasprostranjenosti meu itaricama
(10-70os..) ; mogu uzgoj iznad 4000 m n.v.
polimorfizam (tri ekoloke grupe)
visoki stupanj adaptacije
 Jari jeam oko 80% povrina, vegetacija 60-130
dana
Ozimi jeam oko 20% povrina, vegetacija 240-
260 dana
Vieredni krmni jeam
Dvoredni za proizvodnju slada (pivo, viski)

Agrotehnika vanost
visoka adaptibilnost, kratka vegetacija, ranije se
sije i dozrijeva
 MORFOLOKA SVOJSTVA

Korijen
najslabije razvijen od svih pravih itarica
4-8 primarnih korijenia

Stabljika
njenija i sklonija polijeganju (novije sorte su
visine do 80 cm i otpornije na polijeganje, ali ne
kao penica)
jae busa od penice i zobi i moe stvoriti do 5
sekundarnih vlati manja koliina sjemena za
sjetvu (450-500 klijavih sjemenki ozimi, 550-650
jari jeam)
List

prvi listovi su iri, poloeniji prema tlu i sivozelene

boje od votanog sloja
auriculae su jako razvijene, irine oko 2,5mm,
srpolike i preklapaju se
Kod vierednih jemova plojke su ire nego kod
dvorednih
JEAM PENICA
Klas
Na svakom lanku klasnog vretena ima po tri
jednocvjetna klasia, od kojih moe biti plodan
samo jedan, sva tri ili jedan do tri (sistematika)
Klasii su postavljeni jedan iznad drugoga,
oblikujui red:
kod vierednog jema razvijena su sva tri
klasia, pa sa svake strane klasa postoje tri -
ukupno est redova;
kod dvorednog jema potpuno je razvijen
samo jedan klasi sa svake strane klasa.
 Pljeve su slabo razvijene, krae od pljevica i vrlo
uske
Donja pljevica zavrava s osjem; ispupena, s pet
uzdunih rebara. ira je od gornje pljevice i
obuhvaa ju.
Gornja pljevica ima dva rebra i zupca na vrhu; u
bazi nosi rudimentirani ostatak drugog, neplodnog
cvijeta bazalnu etkicu
Osje je dugo nazubljeno ili glatko, neki varijeteti
imaju umjesto osja troroge listaste izrasline (furke).
Klasno vreteno je lomljivo
Zrno
oljuteno zrno
Zaobljeno s lene strane, s izraenom brazdicom, ali
bez bradice
Pljevice su srasle sa zrnom
Moe biti ute, zelene, sive i ljubiaste boje.
Apsolutna masa je 30-50 g, a hektolitarska 60-70kg
(zrno dvorednog jema ima vee vrijednosti)

dvoredni vieredni
 BIOLOKA SVOJSTVA
Slabije izraena ozimost (kraa jarovizacija)
Slabije razvijen korijenov sustav (plodna tla)
Vea lisna masa, bolje busanje i bri proljetni
porast od penice
Otporniji prema sui - TK= 300 do 350 kod jarog,
450 kod ozimog jema i toplinskom udaru (kraa
vegetacija)
Zahtjeva najmanje vlage za klijanje (prekida se
na 30% od PVK)
Tipina autogamna biljka (opraivanje i oplodnja
u zatvorenom cvijetu)
 Ekoloke grupe jema

Tenerum (sjeverna ekoloka grupa)

jari tipovi, kratke vegetacije (60-110 dana)
rastu u uvjetima niskih temperatura, dugog
dana i slabe insolacije, imaju velike zahtjeve
za vlagom (higrofiti), a ne podnose suu i
visoke temperature
njene su grae (vlati, pljeve i osje), cvjetne
pljevice su tanke i gusto pokrivene
dlaicama, a cijela biljka ima jaku votanu
prevlaku
sadravaju manje bjelanevina i vie kroba,
pa se preteno koriste za proizvodnj piva
Medium (prijelazna, srednjeeuropska grupa)
jari i ozimi tipovi
sve kvalitetne sorte pivarskog jema srednje
Europe
rastu u uvjetima osrednje insolacije i struktura
im je prijelaznog karaktera
mezofiti - umjerena klima bez naglih
kolebanja temperature, s ravnomjernim
rasporedom oborina
Rigidum (juna ekoloka grupa)
ozimi tipovi
rastu u junim predjelima (Sredozemlje, J.
Afrika, jugoist. Azija) pod utjecajem jake
insolacije, te imaju grubu strukturu osja i
pljevica
kserofiti, manje osjetljivi na niske temperature i
suu
Poetak vlatanja
vlatanje
Kraj vlatanja
cvatnja
Mlijena zrioba
Votana zrioba
Kasna votana zrioba
Puna zrioba
 SISTEMATIKA JEMA
Rod Hordeum - oko 25 vrsta
Svi kultivirani oblici svrstani su u jednu vrstu -
Hordeum vulgare koja se prema broju plodnih
klasia na svakom lanku klasnog vretena
dijeli na tri podvrste:
H. vulgare ssp. hexastichon - vieredni jeam
ima sva tri klasia plodna
H. vulgare ssp. distichon - dvoredni jeam
samo je centralni klasi plodan, boni sterilni
H. vulgare ssp. intermedium - prijelazni jeam

Podrijetlo: divlja vrsta H. spontaneum

Podjela vierednih jemova
Ovisno o rasporedu redova na klasnom vretenu:
Hexastichum aequale - pravilni estoredac
Klasii su pravilno rasporeeni u 6 jednakih
vertikalnih radova, klas je zbijen i u
poprenom presjeku ima oblik pravilnog
esterokuta
Hexastichum inaequale - nepravilni estoredac
Centralni klasii su jae pripijeni uz klasno
vreteno formirajui dva normalna reda, dok
boni klasii zalaze jedan pod drugoga i ine
tzv. dvojni red - dva normalna i dva dvojna
reda ("etveroredac).
Klas je rahliji, a u poprenom presjeku je
pravokutnog oblika.
Podjela dvorednih jemova
Ovisno o redukciji bonih klasia:
Nutantia - slabije izraenu redukciju bonih
klasia, pa su ouvane pljeve, cvjetne
pljevice i ponekad pranici
Deficientia - redukcija je jae izraena i
razvijene su samo pljeve
Razlikovanje podvrsta prema zrnu
Oblik i krupnoa zrna
dvoredni jeam - sva zrna od baze do vrha klasa su
jednaka, krupna, dobro ispunjena i simetrina
vieredni jeam - centralna zrna su krupna, dobro
nalivena i simetrina, a bona zrna su iskrivljena u bazi
(asimetrina) i manje mase.
U prirodi je odnos krupnih i sitnih zrna na klasu
vierednog jema 1:2, dok je stvarni omjer 2:3 tj.
40% krupnih i 60% sitnih zrna.
Odreivanje udjela zrna vierednih i dvorednih
jemova u njihovoj smjesi iz uzorka od 100 zrna:
broj asim.zrna x 2/3 = broj sim. zrna vierednog
jema. Njihov zbroj predstavlja ukupan broj zrna
vierednog jema, a ostatak do 100 su simetrina
zrna dvorednog jema
Bazalna etkica (seta basalis)
zakrljala drka drugog cvijeta u klasiu koja se
nalazi u bazi gornje pljevice - brazdici zrna
dvoredni jeam - dugodlaka,
vieredni jeam - kratkodlaka
Varijeteti jema
Zbog velikog broja varijeteta jema (do sada su
opisana 192) postoji podjela na 5 grupa varijeteta
ili convarijeteta na osnovu slijedeih svojstava:
pljeviavost zrna,
zbijenost klasa, oblik i veliina pljeva,
boja klasa i osja (uta, siva, crna, ljubiasta),
veliina, broj i karakter (nazubljeno, poluglatko,
glatko) osja,
boja zrna kod golog jema (uta, zelena, siva,
crna),
granataost klasa, vrstoa klasnog vretena,
postojanje noseeg lista koji se nalazi pri bazi
klasa
1. Conv. Hexastichon (vieredni) s varijetetima:
Pallidum nazubljeno osje, rastresit klas ute
boje i pljeviasto zrno. Gotovo svi kulturni jari i
ozimi jemovi (krmni, vieredni) srednje i
sjeverne Europe, a dijelom i Amerike, pripadaju
ovom varijetetu
Parallelum nazubljeno osje paralelno s klasom,
zbijeni klas ute boje i pljeviasto zrno
Pyramidatum nazubljeno osje, klas konusno
zbijen, ute boje, pljeviasto zrno
Trifurcatum umjesto osja ima troroge izrataje
(furke), rastresiti uti klas i golo zrno
2. Conv. Distichon (dvoredni)
Nutans ima nazubljeno osje, rastresit i povijeni
klas ute boje, pljeviasto zrno, pivarski jeam
Erectum glatko osje, uspravni zbijeni uti klas,
pljeviasto zrno
Nudum golozrni dvoredni jeam
Zeocrithum - uspravni klas, lepezasto osje

3. Conv. Intermedium (prijelazni)

4. Conv. Deficiens (nepotpuni)
5. Conv. Labile (labilni)
Determinacija sorata jema

Morfoloka svojstva klasa zbijenost i duljina,

dlakavost klasnog vretena, duljina, grubost i
nazubljenost osja; oblik, krupnoa i boja zrna
Vegetativna svojstva oblik busa, boja i
dlakavost lia, jaina votane prevlake, visina
biljke
Odnos genotipa prema uvjetima okoline duina
vegetacije, brzina razvoja,otpornost na zimu,
suu, polijeganje i bolesti
Zbijenost klasa odreuje se prosjenim brojem
klasia po cm duljine klasnog vretena u
njegovom srednjem dijelu:
rastresit klas 2.25 do 2.45 klasia/cm
srednje zbijen klas 2.50 do 2.62 klasia/cm
zbijeni klas vie od 2.75 klasia/cm
Duljina osja u odnosu na duljinu klasa:
dugako osje 1.5 puta dulje od klasa
srednje dugo osje neto dulje od klasa
kratko osje jednako ili malo krae od klasa
Prijelaz pljevica u osje
otar tanka baza osja
postupan osje u bazi je proireno
irok iroka osnova osja
Pljeviavost zrna jema
Udio pljevica u masi zrna, tj. odnos mase
pljevica skinutih sa zrna i mase zrna zajedno s
pljevicama, varira od 7-15%
Vana za kvalitetu zrna krmnog jema, jer su
pljevice bogate drvenastim vlaknima (drvenicama)
koje umanjuju hranidbenu vrijednost zrna.

Kakvoa zrna krmnog jema

Sadraj bjelanevina (iznad 12,5%) i pojedinih
esencijalnih aminokiselina; probavljivost
Udio pljevica mora biti to manji, a stupanj
ispunjenosti zrna to vei.
vlanost najvie 14%
 hektolitarska masa najmanje 65 kg.
primjese najvie 5%
polomljena zrna najvie 4%
Zrno mora imati izgled, boju, oblik, miris i okus
karakteristian za jeam

Tehnoloka vrijednost zrna pivarskog jema

za 100 l piva potrebno je 20-25 kg zrna pivarskog
jema
jare sorte dvorednog jema var. nutans
slad proklijala zrna jema kojima se nakon
suenja odstranjuju klice
prinos ekstrakta min.78%
Fizika svojstva
Apsolutna masa od 40 do 48 g, ne manja od 35
i vea od 50 g
Hektolitarska masa od 67 do 70 kg, ne manja
od 65
Oblik i krupnoa zrna ujednaena zrna
pravilnog ovalnog oblika, jedra, s uskom
brazdicom; 85-90% zrna treba biti irine od
2,5 do 2,8 mm
Pljeviavost poeljne su to tanje, njene, sitno
naborane pljevice; udio 7-10%
Boja pljevica sjajna svjetlouta
Primjese i miris zrna zrna moraju biti ista, bez
praine i drugih primjesa, te moraju imati
prirodan miris
Branavost zrna trebaju biti potpuno branava i
rastresite strukture
Kemijska svojstva
Vlanost zrna to manja, ne vea od 13%
Sadraj bjelanevina moe biti od 8-12,5%, ali
najbolje od 9-11% (previsoki sadraj bjelanevina
smanjuje udio kroba i ekstrakta to pogorava
stabilnost piva, premda se dobro pivo moe dobiti
i od zrna s veom koliinom bjelanevina, ako one
sadre dosta sumpora)
Sadraj kroba od 63 do 66%, ne manje od 60%
Sadraj masti 2-3%, celuloze 4-7%, pepela 2-3%
Bioloka svojstva
Sortna istovrsnost mjeavina sorti nije pogodna za
proizvodnju piva
Klijavost - izmeu 95 i 96%
Energija klijanja - najmanje 90% nakon tri do etiri
dana