RELEVANTNOST MUNDELL-FLEMINGOVOG MODELA

ZA VOĐENJE EKONOMSKIH POLITIKA VELIKIH I

MALIH OTVORENIH EKONOMIJA

Dr Fikret ČAUŠEVIĆ
fikret.causevic@efsa.unsa.ba
Drugi ciklus studija
- Međunarodne finansije II -
Sarajevo, 06.12.2016.
 IS–LM MODEL: POLAZNA OSNOVA
IS-LM-BP ANALIZE
• IS funkcija prikazuje stanje ravnoteže na tržištu roba i usluga –
potiče od odnosa: investicije-štednja.

• LM funkcija prikazuje stanje ravnoteže na tržištu novca (the

liquidity – money schedule).

• IS-LM model su razvili Harrod, Hicks i Meade u septembru 1936.

modelirajući Keynesovu Opštu teoriju.

2
 KOMBINACIJE MJERA FISKALNE
I MONETARNE POLITIKE

• Ekspanzivna fiskalna i ekspanzivna monetarna politika

• Ekspanzivna fiskalna i restriktivna monetarna politika

• Restriktivna fiskalna i ekspanzivna monetarna politika

• Restriktivna fiskalna i restriktivna monetarna politika

3
Kamatna
stopa

LM

kso

IS

Yo Dohodak

4
 RAVNOTEŽA U ZATVORENOJ EKONOMIJI

Kamatna
stopa

LMo

LM1
ks1

kso

IS1

ISo

Yo Y1 Y2 Dohodak

5
 EFEKTI MJERA EKSPANZIVNE FISKALNE
I RESTRIKTIVNE MONETARNE POLITIKE
Kamatna LM1
stopa

LMo
ks2

ks1

kso

IS1

ISo

Y2 Yo Y1 Dohodak

6
 FUNKCIJA PLATNOBILANSNE RAVNOTEZE:
IS-LM-BP MODEL (MODEL OTVORENE EKONOMIJE)
Kamatna
stopa

BPimperfekt

R1

B
kso A BPperfekt
Ro
R2

Y2 Yo Y1 Dohodak

7
 GRAFIČKI PRIKAZ OPŠTE EKONOMSKE
RAVNOTEZE U OTVORENOJ EKONOMIJI
Kamatna
stopa

LM

BP

kso

IS

Yo Dohodak

8
MUNDELL-FLEMINGOV (MF) MODEL
OTVORENE EKONOMIJE

IMPERFEKTNI TOKOVI KAPITALA

• MUNDELL-FLEMINGOV
MF model se u osnovnoj MODEL tokovima
formi zasniva na imperfektnim
kapitala.
(MF MODEL): OSNOVNE PRETPOSTAVKE
• Savršena mobilnost kapitala je specijalni (poseban) slučaj u MF modelu.

• Kada ne postoji savršena mobilnost kapitala, državni vrijednosni papiri

nisu savršeni supstituti.

• Pošto državni vrijednosni papiri nisu savršeni supstituti da bi postojao

poticaj za međunarodno kretanje kapitala po osnovu kupovine
vrijednosnih papira mora postojati razlika u kamatnim stopama između
zemalja.

• Visina kamatnih stopa određuje nivo rizičnosti ulaganja, odnosno

inkorporira premiju rizika ulaganja.

10
 MUNDELL-FLEMINGOV MODEL (MF MODEL):
OSNOVNE PRETPOSTAVKE
• Bilans tekućih transakcija u MF modelu zavisi od dvije varijable: deviznog kursa
(S) i nacionalnog dohotka (Y).

• MF model se zasniva na FIKSNIM CIJENAMA roba i usluga, pa svaka promjena

nominalnog deviznog kursa istovremeno znaci i promjenu realnog deviznog
kursa.

• MF model se NE ZASNIVA na pretpostavci o paritetu kupovnih snaga valuta (PPP)

niti u kratkom niti u dugom roku.

• Rast deviznog kursa (deprecijacija domaće valute) dovodi do pozitivnog bilansa

tekućih transakcija.

• Međutim, rast dohotka dovodi do rasta tražnje za uvoznim robama i ima

suprotnosmjeran uticaj na bilans tekućih transakcija.

11
 MUNDELL-FLEMINGOV MODEL (MF MODEL):
OSNOVNE PRETPOSTAVKE

• Jednu od centralnih uloga u MF modelu imaju kamatne stope.

• Kamatne stope, kako smo već istakli, odražavaju stepen rizika

ulaganja u jednu ekonomiju odnosno sadrže informaciju o premiji
rizika koja je sadržana u kamatnim stopama.

• Premija rizika je razlika između kamatne stope na domaće

obveznice i prosječne (prevladavajuće) kamatne stope na
međunarodnom tržištu.

12
 STOPE PRINOSA NA DESETOGODIŠNJE DRZAVNE
VRIJEDNOSNE PAPIRE ODABRANIH ZEMALJA – 06.12.2016.
(u procentima na godišnjem nivou)

14
12,01
12
10
7,29
8
6,49
6
4
2,39 1,97
1,41 1,62 0,78 1,5
2 0,35 -0,15
0
-2
USA UK CAN GER FRA ESP ITL GRE MEX BRA SWI

13
 STOPE PRINOSA NA AMERICKE DRZAVNE
VRIJEDNOSNE PAPIRE: 06.12.2016.
http://www.bloomberg.com/markets/rates-bonds/government-bonds/us

Rok dospijeća Stopa prinosa

u%
3 mjeseca 0,48

6 mjeseci 0,62

1 godina 0,78

2 godine 1,12

5 godina 1,84

10 godina 2,40

30 godina 3,07

14
 STOPE PRINOSA NA BRITANSKE DRZAVNE
VRIJEDNOSNE PAPIRE: 06.12.2016.
Izvor: http://www.bloomberg.com/markets/rates-bonds/government-bonds/uk

Rok dospijeca Stope prinosa

u%

2 godine 0,11

5 godina 0,59

10 godina 1,41

30 godina 2,04

15
 STOPE PRINOSA NA DESETOGODIŠNJE
DRŽAVNE VRIJEDNOSNE PAPIRE (u procentima)

Februar 2009. Avgust 2011. Februar 2015.

Euro zona (prosjek 2,97 2,34 0,44

za obveznice rejtinga
AAA)

Austrija 4,31 2,79 0,43

Belgija 4,16 4,12 0,65

Francuska 3,49 3,08 0,65

Njemačka 2,97 2,20 0,34

Grčka 5,96 14,81 9,54

Italija 4,32 5,09 1,61

Nizozemska 3,67 2,57 0,41

Španija 4,00 5,02 1,55

16
 MUNDELL-FLEMINGOV MODEL (MF MODEL):
OSNOVNE PRETPOSTAVKE
• Kamatne stope su podsticajni mehanizam za međunarodno
kretanje kapitala, koje ima za posljedicu uravnotežavanje
platnog bilansa.

• BP funkcija pokazuje platnobilansnu ravnotežu, odnosno

pokazuje kolika bi trebala biti kamatna stopa pri određenom
nivou nacionalnog dohotka koja je dovoljna da privuče
finansijski kapital u zemlju koja ima deficit tekućeg računa,
odnosno ...

• ... kamatnu stopu koja je niža od međunarodnog prosjeka i koja

ima za posljedicu finansijska ulaganja u inostranstvu (odliv
kapitala) koji je jednak suficitu bilansa tekućih transakcija.

17
 MONETARNA EKSPANZIJA UZ FLUKTUIRAJUĆI DEVIZNI KURS
LM (M0)
ks ks BP (S0)

ks0 LM (M1) BP (S1)

ks1

ks2

FF(y1) IS (S1)

FF(y0) IS (S0)

S0 S1 S y
y TT y

y1

y0
S0 S1 S y

18
 GRAFIČKE KOMPONENTE MODELA
• IS funkcija – funkcija ravnoteže na tržištu roba

• LM funkcija – funkcija ravnoteže na tržišt novca

• BP funkcija – funkcija eksterne ravnoteže odnosno

platnobilansne ravnoteže

• FF funkcija – u ovom modelu FF funkcija označava bilans

računa kapitalnih i finansijskih transakcija (skraćeno bilans
finansijskih transakcija – bilans tokova kratkoročnog i
dugoročnog kapitala)

• TT funkcija – u ovom modelu TT funkcija označava bilans

računa tekućih transakcija

19
 TT FUNKCIJA MF-MODELA

TT funkcija zavisi od dvije varijable:

1) Od deviznog kursa – rast deviznog kursa (rast cijene strane valute

izražene u domaćoj valuti) podrazumijeva rast konkurentnosti
domaćih izvoznika pa je TT funkcija pozitivno korelirana sa
promjenama deviznog kursa;

2) Od nacionalnog dohotka – rast nacionalnog dohotka povećava

kupovnu moć stanovništva i povećava marginalnu sklonost
potrošnji uvoznih roba (marignalna sklonost uvozu) – TT funkcija
je negativno korelirana sa nacionalnim dohotkom.

TT = B (S, y)
TTs > 0 ; TTy ˂ 0

20
 FF FUNKCIJA MF-MODELA
• FF funkcija MF-modela pokazuje poticaje nerezidenata i
rezidenata za ulaganjem u zemlji domaćinu odnosno u
inostranstvu.

• FF funkcija, stoga, zavisi od razlika u kamatnim stopama u

zemlji domaćinu i kamatnih stopa u inostranstvu.

• Budući da izvorni MF-model počiva na imperfektnim

tokovima kapitala razlike u kamatnim stopama postoje i one
su poticajni mehanizam međunarodnog kretanja kapitala.

K = f (ksh-ksf)

21
 INTERPRETACIJA POSLJEDICA MONETARNE EKSPANZIJE U
MF-MODELU GRAFIČKI PRIKAZANE NA SLAJDU 18

• Monetarna ekspanzija pomjera LM funkciju iz položaja LM(M0) u položaj LM (M1).

• Pomjeranje LM funkcije uz privremeno nepromijenjenu IS funkciju (IS-S0)

prouzrokuje pad kamatne stope prikazan na gornjem grafikonu lijevo sa ks0 u
ks2.

• Da bi bila održana platnobilansna ravnoteža, prikazana FF funkcijom (FF pri

nivou nacionalnog dohotka y0), potreban je rast deviznog kursa sa S0 na S1.

• Naime, rast deviznog kursa sa S0 na S1 (deprecijacija domaće valute) je dovoljan

da održi interes rezidenata za ulaganjem u inostrane vrijednosne papire
ponuđene na domaćem tržištu čije su cijene izražene u domaćoj valuti, uprkos
činjenici da su kamatne stope na domaćem tržištu smanjene usljed monetarne
ekspanzije.

• Pad vrijednosti domaće valute u sljedećem vremenskom periodu ima za

posljedicu rast konkurentnosti domaćih izvoznika na inostranim tržištima, zbog
pretpostavljenog pass-through effect-a (pad cijene domaćih roba na inostranom
tržištu kao posljedica deprecijacije domaće valute).

22
 INTERPRETACIJA POSLJEDICA MONETARNE EKSPANZIJE U MF-MODELU
GRAFIČKI PRIKAZANE NA SLAJDU 18

• MF-model, dakle, pretpostavlja djelovanje “pass-through effect-a” odnosno

prenošenja efekta smanjenja vrijednosti domaće valute u gotovo istom procentu
na smanjivanje cijene domaćih roba u inostranstvu.

• Rast nominalnog deviznog kursa prouzrokuje istovremeni i u istom procentu porast

realnog deviznog kursa, usljed pretpostavke o fiksnim cijenama roba i usluga kako
u kratkom tako i u srednjem roku. Stoga, porast cjenovne konkurentnosti domaćih
izvoznika prouzrokuje suficit bilansa roba i usluga odnosno suficit bilansa tekućih
transakcija.

• Bilans tekućih transakcija je negativno koreliran sa promjenom nacionalnog

dohotka i pozitivno koreliran sa promjenom deviznog kursa. Drugim riječima, rast
nacionalnog dohotka povećava marginalnu sklonost ka uvozu, pa time otvara
mogućnost rasta deficita tekućeg računa ili smanjivanja suficita tekućeg računa,
dok rast deviznog kursa (deprecijacija domaće valute) povećava izglede za
ostvarivanje suficita tekućeg računa, ili za eliminaciju deficita tekućeg računa, zbog
veće cjenovne konkurentnosti domaćih izvoznika (uz pretpostavljenu elastičnu
tražnju za uvozom u zemlji-trgovinskom partneru).

23
 INTERPRETACIJA POSLJEDICA MONETARNE EKSPANZIJE U
MF-MODELU GRAFIČKI PRIKAZANE NA SLAJDU 18
• Rast tražnje za uvoznim robama u inostranstvu (robama koje prodaju domaći
izvoznici) dovodi do pomjeranja IS funkcije na slajdu 17 sa IS(y0) na IS(y1).

• Dakle, rast nacionalnog dohotka i po tom osnovu pomjeranje IS funkcije udesno

(na više) posljedica je porasta tražnje za domaćim robama na inostranom tržištu
(nakon deprecijacije).

• Nova ravnoteža na domaćem tržištu roba, usluga i novca postignuta je pri nivou
dohotka (y1) pri kom se LM funkcija LM(M1) siječe sa IS funkcijom - IS(y1).

• Međutim, ova interna ravnoteža u otvorenoj ekonomiji pri imperfektnim

tokovima kapitala, da bi omogućila i eksternu ravnotežu mora imati za
posljedicu porast kamatne stope sa nivoa (ks2) na nivo (ks1).

• Naime, MF-model, kako smo već naveli, podrazumijeva pozitivnu korelaciju

bilansa tekućeg računa sa promjenama deviznog kursa i negativnu korelaciju sa
promjenama dohotka.
24
 INTERPRETACIJA POSLJEDICA MONETARNE EKSPANZIJE U MF-
MODELU GRAFIČKI PRIKAZANE NA SLAJDU 18

• Rast izvoza, usljed pada vrijednosti domaće valute ili rasta deviznog
kursa, utiče na ostvarivanje suficita tekućeg računa, ali rast nacionalnog
dohotka prouzrokovan rastom eksterne tražnje za domaćim robama,
ima za posljedicu rast transakcione tražnje za novcem na domaćem
tržištu i rast tražnje za uvoznim robama, što utiče na rast kamatne stope
sa (ks2) na (ks1).

• Neto efekat monetarne ekspanzije na domaću ekonomiju u MF modelu

sa fluktuirajućim deviznim kursevima je pozitivan, pošto se pretpostavlja
da je deprecijacija domaće valute dovela do dovoljnog suficita tekućeg
računa, koji je samo dijelom smanjen rastom dohotka i po tom osnovu
porasta kamatne stope.

25
 FISKALNA EKSPANZIJA UZ FLUKTUIRAJUĆI DEVIZNI KURS
ks ks LM (M0) BP (S1)

BP (S0)
ks1

IS (G1,S0)
ks0
FF(y1) IS (G1,S1)
FF(y0) IS (G0,S0)

S1 S0 y
S
y y

TT

y1

y0

S1 S0 S y

26
 POSLJEDICA FISKALNE EKSPANZIJE U REŽIMU FLUKTUIRAJUĆEG
DEVIZNOG KURSA U MF-MODELU

• Fiskalna ekspanzija, odnosno rast rashoda države po osnovu rasta javnog duga
prouzrokuje veće rashode države na kupovinu roba i usluga (G raste), što dovodi
do pomjeranja IS funkcije iz IS(G0,S0) u IS(G1,S0).

• Pomjeranje IS funkcije usljed veće potrošnje države uz nepromijenjenu LM

funkciju (nepromijenjena monetarna politika) dovodi do porasta dohotka i po
tom osnovu porasta transakcione tražnje za novcem.

• Uz nepormijenjenu LM funkciju (nepromijenjena monetarna politika) rast

transakcione tražnje za novcem dovodi do porasta kamatne stope iz (ks0) u (ks1).

• Rast kamatne stope privlači kapital nerezidenata i njihovu kupovinu domaćih

državnih vrijednosnih papira, što utiče na porast tražnje za domaćom valutom u
kojoj su denominirani domaći vrijednosni papiri, i po tom osnovu dovodi do pada
deviznog kursa sa So u S1, odnosno do aprecijacije domaće valute.

27
 POSLJEDICA FISKALNE EKSPANZIJE U REZIMU
FLUKTUIRAJUĆEG DEVIZNOG KURSA U MF-MODELU

• Aprecijacija domaće valute dovodi do smanjenja konkurentnosti

domaćih proizvođača u inostranstvu i po tom osnovu do
pomjeranja IS funkcije iz IS(G1,S0) u IS(G1,S1).

• Ovo pomjeranje interne ravnoteže uz kamatnu stopu (ks1) i nivo

dohotka (y1) dovodi do pomjeranja funkcije platnobilansne
ravnoteže iz BP(S0) u BP(S1).

• Pad deviznog kursa (rast vrijednosti domaće valute) dovodi do

pogoršanja bilansa tekućih transakcija (zbog pada izvoza roba i
usluga i rasta uvoza), dok rast kamatne stope dovodi do porasta
priliva dugoročnog kapitala.

28
 POSLJEDICA MONETARNE EKSPANZIJE U REŽIMU
FIKSNOG DEVIZNOG KURSA U MF-MODELU

• Za razliku od režima fluktuirajućeg deviznog kursa, u režimu sa fiksnim

deviznim kursom posljedice MONETARNE EKSPANZIJE su sljedeće:

• U kratkom roku, uz imperfektnu mobilnost kapitala, ekspanzivna

monetarna politika dovodi do pada kamatne stope, rasta nacionalnog
dohotka i pogoršanja i bilansa tekućih transakcija i bilansa finansijskih
transakcija.

• U dugom roku, monetarna ekspanzija uz imperfektnu mobilnost kapitala

dovodi do pada deviznih rezervi, uz nacionalni dohodak koji ostaje
nepromijenjen u odnosu na period prije monetarne ekspanzije. Kamatne
stope se, također, u dugom roku vraćaju na nivo iz perioda koji je prethodio
ekspanziji, uz nepromijenjeni platni bilans.

29
 POSLJEDICA FISKALNE EKSPANZIJE U REŽIMU
FIKSNOG DEVIZNOG KURSA U MF-MODELU

• Posljedice FISKALNE EKSPANZIJE u režimu sa fiksnim deviznim kursom i

imperfektnim tokovima kapitala su sljedeće:

• U kratkom roku, fiskalna ekspanzija dovodi do rasta kamatnih stopa i

nacionalnog dohotka, kao i do suficita platnog bilansa, odnosno do
porasta deviznih rezervi.

• U dugom roku, fiskalna ekspanzija prouzrokuje daljnji rast nacionalnog

dohotka, kamatna stopa opada na niži nivo u odnosu na nivo u kratkom
roku ali viši nivo od početnog nivoa kamatnih stopa.

• Platni bilans je uravnotežen kao posljedica suficita priliva inostranog

kapitala koji je jednak deficitu bilansa tekućih transakcija. U dugom roku
devizne rezerve ostaju nepromijenjene.

30
 FISKALNA POLITIKA MALE OTVORENE
EKONOMIJE U USLOVIMA PERFEKTNE
MOBILNOSTI KAPITALA
RAZIN-FRENKELOV MODEL ZASNOVAN NA MF-
MODELU (PERFEKTNA MOBILNOST KAPITALA)

31
 BP-FUNKCIJA: FUNKCIJA RAVNOTEŽE
PLATNOG BILANSA – PERFEKTNA MOBILNOST KAPITALA
Kamatna
stopa

ks1 BP1

B A
kso BPo
Ro

Y2 Yo Y1 Dohodak

32
 FISKALNA POLITIKA MALE OTVORENE EKONOMIJE U USLOVIMA
SAVRŠENE MOBILNOSTI KAPITALA
• U uslovima perfektne mobilnosti kapitala i otvorenosti tržišta roba,
(RAZIN-FRENKELOV MODEL)
novca i obveznica mala otvorena ekonomija (MOE) može finansirati
javne rashode na dva načina:

• EMISIJOM OBVEZNICA (javnim zaduživanjem) i RASTOM POREZA

(realnim izvorima).

• Količina NOVCA je ENDOGENO određena usljed brzih zamjena vrsta

imovine uz

• EKSTERNO određenu KAMATNU STOPU (na globalnom tržištu novca).

33
 EFEKTI FISKALNE POLITIKE U KONTEKSTU
• Efekti FISKALNE politike ZAVISE od režima politike DEVIZNOG KURSA.
SAVRŠENE MOBILNOSTI KAPITALA

• Dakle, od toga da li zemlja vodi politiku FIKSNOG ili FLEKSIBILNOG

deviznog kursa.

• Fokusiranje na ČISTE EFEKTE FISKALNE politike podrazumijeva

ODSUSTVO AKTIVNE MONETARNE politike.

• Drugim riječima, ako država finansira rashode emisijom obveznica

CENTRALNA BANKA se NE POJAVLJUJE kao kupac obveznica.

34
 EFEKTI FISKALNE POLITIKE U USLOVIMA
• Analiza efekata fiskalne politike
SAVRŠENE podrazumijeva
MOBILNOSTI distinkciju
KAPITALA
KRATKOROČNIH od DUGOROČNIH EFEKATA fiskalne politike u DVA
modela:

• PRVI MODEL je model fiskalne politike zasnovan na RASTU POREZA

(uravnotežena fiskalna politika);

• DRUGI MODEL je model fiskalne politike zasnovan na RASTU JAVNOG

DUGA, odnosno EMISIJI OBVEZNICA (uz odsustvo centralne banke na
tržištu obveznica).

• Model se odnosi na efekte ekspanzivne fiskalne politike na

PROIZVODNJU, JAVNI DUG i KAMATNE STOPE u uslovima dva devizna
režima.

35
• EFEKTI
U režimu FIKSNOG FISKALNE
deviznog kursaPOLITIKE U REŽIMU
EKSPANZIVNA fiskalna politika stvara
INDUKOVANE promjene MONETARNE
FIKSNOG DEVIZNOGPONUDE.
KURSA

• U režimu FLEKSIBILNOG deviznog kursa dešavaju se INDUKOVANE

promjene DEVIZNOG KURSA.

• Kamatna stopa je EGZOGENO određena (na međunarodnom tržištu

novca).

• Multiplikator PROIZVODNJE u režimu FIKSNOG deviznog kursa je

jednostavni spoljnotrgovinski multiplikator.

• Fiksnost (EGOZOGENOST) kamatne stope podrazumijeva da tipični

CROWDING OUT efekat indukovan promjenama kamatne stope u ovom
slučaju NE DJELUJE.

36
 EFEKTI FISKALNE POLITIKE U USLOVIMA
FLEKSIBILNIH DEVIZNIH KURSEVA
• U režimu FLEKSIBILNOG deviznog kursa uticaj EKSPANZIVNE FISKALNE
politike najviše zavisi od efekta REVALVACIJE DUGA indukovanog
promjenama DEVIZNOG KURSA.

• Predznak i veličina KRATKOROČNOG MULTIPLIKATORA PROIZVODNJE

zavise od VELIČINE POČETNOG DUGA.

• Međutim, veličina DUGOROČNOG MULTIPLIKATORA proizvodnje ne

zavisi od veličine početnog duga.

37
 UTICAJ MODELA FISKALNE POLITIKE
• NA PLATNI
RAST državne potrošnje finansiran BILANS
RASTOM POREZA u uslovima FIKSNOG
deviznog kursa ...

• ... indukuje DEFICIT PLATNOG BILANSA, smanjujući kratkoročne i dugoročne

novčane aktive (masu novca kao imovine u posjedu privatnih transaktora).

• Međutim, RAST državne potrošnje finansiran OBVEZNICAMA (javnim

dugom) indukuje POZITIVAN PLATNI BILANS i povećava novčane holdinge i
u kratkom i u dugom roku.

38
 UTICAJ RASTA DRŽAVNE POTROŠNJE U REŽIMU
FLEKSIBILNOG DEVIZNOG KURSA

• U režimu FLEKSIBILNOG deviznog kursa RAST državne potrošnje

finansiran RASTOM POREZA DEPRECIRA dugoročnu vrijednost
domaće valute.

• Rast državne potrošnje finansiran emisijom OBVEZNICA (javnim

dugom) APRECIRA vrijednost domaće valute u dugom roku.

39
 MODEL DVIJE ZEMLJE
• Osnovni transmisioni mehanizam je SVJETSKA KAMATNA STOPA određena na
(VELIKA EKONOMIJA I OSTATAK SVIJETA)
MEĐUNARODNOM TRŽIŠTU.

• Nezavisno od režima devizne politike RAST državne potrošnje zasnovan na

JAVNOM ZADUŽIVANJU povećava međunarodnu kamatnu stopu.

• U režimu FLEKSIBILNOG deviznog kursa RAST državne potrošnje finansiran

JAVNIM DUGOM stimuliše TRAŽNJU kako za domaćim tako i za inostranim
ROBAMA.

• POSLJEDICA je EKSPANZIJA PROIZVODNJE u OBJE ekonomije.

• Stoga, TRANSMISIONI mehanizam međunarodnih tržišta ima POZITIVAN UTICAJ

na OBJE EKONOMIJE.

40
 MODEL DVIJE ZEMLJE
• U uslovima FIKSNIH deviznih Ikurseva
(ZEMLJA OSTATAKRAST međunarodne
SVIJETA) KAMATNE
STOPE može anulirati početni uticaj rasta državne potrošnje na agregatnu
tražnju.

• Odnosno može SMANJITI PROIZVODNJU U OBJE ZEMLJE.

• Rast državne potrošnje zasnovan na RASTU POREZA uz FLEKSIBILNE

devizne kurseve NE UTIČE na promjenu MEĐUNARODNE kamatne stope,
POVEĆAVA domaću proizvodnju i DEPRECIRA domaću valutu.

• Smanjena tražnja za uvoznim robama indukovana DEPRECIJACIJOM valute

ima za posljedicu stagnaciju proizvodnje u drugoj zemlji.

41
 DOMETI VOĐENJA EKONOMSKE POLITIKE: EKONOMSKI
• SUVERENITET
Za U FRENKEL-RAZINOVOJ
razliku od režima FLEKSIBILNIH deviznih RAZRADI
kurseva u MF-MODELA
kojem valuta
DEPRECIRA do nivoa koji je potreban da održi tražnju za uvoznom
robom na ISTOM NIVOU ...

... u režimu FIKSNOG deviznog kursa RAST državne potrošnje

finansiran RASTOM POREZA povećava TRAŽNJU za INOSTRANOM
ROBOM.

• TEMELJNI ZAKLJUČAK: Uz perfektnu mobilnost kapitala i FIKSNE

devizne kurseve zemlja NE MOŽE VODITI NEZAVISNU MONETARNU
POLITIKU.

42