Seminarski rad

TEMA:
ZDRAVSTVENA NJEGA BOLSENIKA
OBOLJELIH OD ŠEĆERNE BOLESTI
( DIABETES MELITUS )
 Uvod
2

 Šećerna bolest je kroničan poremećaj metabolizma

(ugljikohidrata, masti, bjelančevina, minerla i
tekućina) zbog apsolutnog ili relativnog manjka
inzulina koji izlučuje gušterača.
 Šećerna bolest (diabetes) je stanje pri kojem
organizam ne može da koristi unesenu hranu na
pravi način.
 Diabeinein (grčki) znači protjecati, jer osnovni znak
bolesti da bolesti da organizam ne sadržava tekućinu,
bolesnik mnogo pije imnogo izlučuje tekučine
mokraćom.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Uvod
3

 Melitus znači sladak kao med, što se odnosi na

mokraću kojom se izlučuje šećer iz organizma.
Veliki dio unesene hrane se razgrađuje u šećer
poznat pod nazivom glukoza , koji organizam koristi
za dobijanje energije.
 Čimbenici rizika koji uzrokuju diabetes jesu genetska
predispozicija, bolesti gušterače, pretitost,
alkoholizam, citroza jetre, virusne bolesti, trudnoća,
fizičke i društvene traume, ljekovi (diuretici,
kortikosteroidi, kontracepcijeske pilule).

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Uvod
4

 Novija istraživanja pokazuju da imunološki sistem

antitjelima može uništiti vlastite stanice
Langerhansovih otočića koji su zaduženi za
pridukciju inzulina.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Početni simptomi šećerne bolesti
5

 Šećer (glukoza) se u mokraću (urinu) javlja kada nivo

glukoze u krvi dostigne 10mmol/l
 Pojačano mokrenje (polurija) nastaje pošto
organizam pokušava da eliminiše suvišni šećer. Uz
šećer se gubi i tjelesna tečnost.
 Zamor, slabost i gubitak tjelesne težine se javljaju
zato što organizam nije u mogućnosti da koristi ili
skladišti glukozu.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Početni simptomi šećerne bolesti
6

 Apetit se pojačava (Polifagija) što je pokušaj

organizma da obezbjedi više hrane za energiju.

 Ostali simptomi mogu uključivati: infekcije, sporo

zarastenje rana, svrab, oduzetost, bol ili trenje ruku
ili nogu, slabljenje vida.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Zadatci sestre pri provedbi dijagnostičih postupaka
7

Jednokratno određivanje glukoze (šećera) u krvi GUK

ili ŠUK

 Bolesniku se uzima vesnka krv (5ml) ili kapilarna krv

(jedna kap) za brzu orjentaciju razine GUK –a.

 Normalna vrijednost GUK –a je od 4,4 do 6,7

mmol/l, a nakon jela do 10,0 mmol/l.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Zadatci sestre pri provedbi dijagnostičih postupaka
8

Testovi za brzu orjentaciju razine GUK –a

 Za brzo određivanje GUK –a koristi se jednostavna
metoda enzimskih test traka. Postupak je
jednostavan i brz.
 Nakon denzifekcije jagodice prsta, prst se ubode
iglom ili lancetom, najbolje na manje osjetljivom
djelu jagodice sa strane, blizu vrška prsta. Istisne se
prva kap krvi i obriše vaticom, a sljedeća se kap
istisne na test traku.
 Krvna kapljica se ukloni drugom vaticom s test trake.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Zadatci sestre pri provedbi dijagnostičih postupaka
9

 Promjena boje na test trakici uspoređuje se sa

bojama na skalama kutijice glukohemotesta,
označenoj u vrijesnodtima mmol –a.
 Novije metode omogućavaju da se test traka nakon
uzimanja kapljice krvi odmah umetnu u aparat za
mjerenje GUK –a (glukometar) koji će pokazati
razinu GUK –a.
 Danas postoje aparati koji su idealni za
samokontrolu GUK –a, bolesnika u kućnim
uvjetima, a dužnost medicinske sestre je da poduči
bolesnika o uporabi tog aparata i njegove obitelji.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Zadatci sestre pri provedbi dijagnostičih postupaka
10

 U bolničkim uvjetima nalaz GUK –a treba upisati u

temperaturnu listu ili zasebnu, tzv. Dijabetičnu
bolesnikovu listu.
 Postoji još niz testova kojima se određuje količina
GUK –a u krvi.
 Naziv glikemija označava označava koncetraciju
glukoze u krvi,
 Povišeni šećer zove u krvi zove se hiperglikemija, a
snižena razina šećera u krvi hipoglikemija.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Laboratorijske pretrage urina
11

 U mokraći dijabetičara nalazi šećera, a katkad i

acetona, tj. ketonskih tijela pozitivni su, a kod
zdravih osoba negativni su.

 Šećer se počinje izlučivati tek kad njegova razina u

krvi dostigne 9 do 10 mmol/l.

 Količina šećera u urinu se provjerava pomoću test

traka.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Primjena lijekova i ostali terapijski postupci
12

 Osnovna podjela dijabetičara u primjeni terapije

svodi se na dvije grupe bolesnika, i to: ovisnih o
inzulinu (5-10%) i neovisnih o inzulinu (90-95%)
 U sve vrste lječenja mora se uključiti dijetalna
prehrana, reduciranje prekomjerne ili održavanje
iste tjelesne mase, fizička aktivnost i samokontrolu
bolesti.
 Bolesnici ovisni o inzulinu boluju od dijabetesa tipa
1.
 U tih bolesnika gušterača ne može izlučivati vlastiti
inzulin u krvotok.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Primjena lijekova i ostali terapijski postupci
13

 Taj oblik dijabetesa većinom imaju mlađi ljudi, pa i

djeca.

 Bolesnici neovisni o inzulinima boluju od dijabetesa

tipa 2.
 U tih bolesnika gušterača djelomično izlučuje
inzulin, ali ne dovoljno.
 Najčešće se susreće kod starijih ljudi.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Primjena lijekova u bolesnika neovisnih o inzulinu
14

 Kod lakših slučajeva diabetesa lječenje se provodi

peroralnim antibioticima, ljekovi koji snizuju
koločinu šećera u krvi (Meldian, Euglukom i
Diabinese).
 Ti lijekovi mogu izazvati i neželjene popratne pojave,
poput hipoglikemije (sestra treba prepoznati znakove
i o njima izvjestiti liječnika), nepodnošljivost
alkohola (crvenilo, mučnina), kožni osip i probavne
smetnje.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Primjena lijekova u bolesnika neovisnih o inzulinu
15

 Lijektreba dati bolesniku prema liječnikovoj

odredbi, 15 do minuta prije obroka.

 Početak djelovanja lijeka je 30 minuta do 1 sat nakon

uzimanja.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Primjena lijekova kod bolesnika ovisnih o inzulinu
16

 Terapija inzulinom osnova je lječenja osoba oboljelih

od diabetesa tipa 1, odnosno osoba koje u gušterači
nemaju stanica sposobnih za produkciju inzulina.

 Inzulinsku terapiju mogu uzimati i osobe sa

diabetesom tipa 2, kod kojih je terapija dijetom i
tabletama bila bezuspješna.
 Inzulin je bjelančevina i ne može se uzimati
peroralno jer bi je probavni sokovi uništili.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Primjena lijekova kod bolesnika ovisnih o inzulinu
17

 Učinkovitost inzulina postiže se aprenteralnom

aplikacijom, najčešće pod kožu ili u mišić, gdje se
postupno resorbira kroz kapilare, ili izravno u venu
(posebni pripravci), i u krvi snižuju razinu glukoze.

Bolesnici na inzulinskoj terapiji inzulin

uzimaju doživotno.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Vrste standardnih inzulina
18

 Prema porijeklu inzulin se djeli na prirodni i sintetski.

 Prirodni se dobija iz gušterače svinje ili goveda.
 To je: SPP inzulin ( iz svinjske gušterače,potpuno pročišćen),
 i GPP inzulin ( iz goveđe gušterače, potpuno pročišćen )
 Sintetski inzulin se dobija genetskom sintezom pomoću
bakterija i gljivica.
Ova vrsta inzulina se primjenjuje kod bolesnika koji
reagiraju alergijom na prirodan inzulin i osobe koje se
prvi put liječe inzulinom.
 Inzulin se tvornički dvojako pokazuje, kao kristalna i
mutna otopina.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Kristalne (bistre) otopine inzulina
19

 Otopine brzog, ali kratkog djelovanja (početak

djelovanja je pola sata nakon primjene, a
djelovanje traje 6 do 7 sati, sintetski i do 8
sati).
 Aplikacija je moguća sabkutano, rijeđe
interamuskularno , a intravenskim uglavnom u
hitnim intervencijama uz liječničku nazočnost.
 Takvi inzulini imaju nastavak RAP (eng.rapid = vrlo
brz), što označava brzinu djelovanja.
 Npr. INSULRAP SPP ; INSULRAP GPP ; HOMORAP

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Mutne otopine inzulina
20

 To su otopine kasnijeg i produženog djelovanja

(početak djelovanja je jedan sat nakon
primjene, a djelovanje traje 16 do 18 sati, a
sintetski do 22 sata).
 Aplikacija je subkutna, nikako ne intravenska, što
medicinska sestra svakako mora znati.

Davanje mutnog inzulina u venu uzrokovat će

smrt bolesnika!

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Mutne otopine inzulina
21

 Takvi inzulini imaju nastavak LONG (eng.long =

dug), što označava brzinu trajanja njegovog
djelovanja.

 Npr.
INSULONG SPP ; INSULONG GPP ;
HOMOLONG

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Dužina djelovanja inzulina
22

 Prema dužini djelovanja, inzulini se djele na:

 Kratkodjelujuće inzuline (kristalne)

 Srednjodjelujuće inzuline (mutne)
 Dugodjelujuće inzuline (ULTRATARD)
 SINTESTKI HUMANI INZULIN KOJI POČINJE DJELOVATI 3
SATA NAKON PRIMJENE, A DJELOVANJE MU JE OD 22 DO 28
SATI.

Ne smiju se zajedno mješati otopine

priprodnih i humanih inzulina.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Doziranje inzulina
23

 Doziranje inzulina koje bolesnik treba primiti

liječnik ispisuje na temperaturnoj listi u intranacio
malim jedinicama ( i.j. ).
 Svi su inzulini tvornički pakovani u bočicama
(lagenama) od 10ml. U 10ml inzulina ima 400i.j.
Inzulina, a u 1ml inzulina ima i.j. inzulina. Stoga pri
pripremi inzulina propisanu dozu, manju od 40 i.j.
treba podijeliti sa brojem 4, pa reultatu ispred broja
dodati nulu i decimalnu tačku, kako bi se odredilo
koliko ml ljeka treba uvući u štrcaljku.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Doziranje inzulina
24

 Ako je propisana doza 40 i.j. ili više nakon dijeljenja s brojem

4 rezultatu se stavlja decimalna tačka posle prvog broja.
 NPR. ordmirano je:
12 i.j. IRSPP + 16 i.j. ILSPP
Proračunavamo: 12:4=(3) odnosno 0,3ml inzulina
16:4=(4) odnosno 0,4ml ILSPP
 U štrcaljku valja uvući:
0,3 ml IRSPP
+ 0,4 ml ILSPP
pa će u štrcaljku biti konbinacija inzulina u sveukupno dozi
= 0,7 ml IRSPP + ILSPP
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
 Doziranje inzulina
25

 Pri proračunavanju doza inzulina treba biti

koncertriran, svjestan, ne žuriti i biti siguran u
postupak, jer i najmanja pogreška, pogrešna doza
može bolesniku izazvati opasne posljedice npr.
SMRT.
 Inzulinse pohranjuje u vratima hladnjaka ( od +2 do
+8 °C ), jer pri izlaganju temperatiru većoj od +32 ili
nižoj od 0 °C može se zgrušiti.
 Prije upotrebe inzulina treba provjeriti
valjanost njegove upotrebe.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Primjena inzulina
26

 Inzulin se daje tačno u dozi i na način kako je upisao

liječnik na bolesnikovoj tempraturnoj listi.
 Liječnik dozu određuje svaki dan.
 Medicinska sestra mora znati da je zabranjeno
davanje inzulina bez svakodnevne napisane doze
inzulina na temperaturnoj listi.
 U bolničkim uvjetima inzulin se daje 80 minuta prije
obroka.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Primjena inzulina
27

 Treba znati da na apsorciju inzulina djeluju i drugi

čimbenici, pa će apsorcija biti ubrzana pri:
 Tjelesnoj aktivnosti;
 Izlaganje vrućini;
 Kupanje u vrućoj kupki;
 Manjoj dozi inzulina.
 A biti će usporena pri:
 Izlaganju hladnoći;

 Pušenju;

 Većoj dozi inzulina.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Primjena inzulina
28

 Inzulin se najbrže apsorbira na području trbuha,

sporije na nadlaktici, a najsporije na natkoljenici.

 Preporučuje se da se svaka inekcija inzulina

aplicira na drugom mjestu tj. da se u isto mjesto ne
ubada u vremenskom razmaku kraćem od 30 dana.
Tako će se izbjeći moguće posljedice.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Pribor za davanje inzulina
29

 Inzulin se unosi tzv. Inzulinskom štrcaljkom od 1ml

na kojim radi lakšeg doziranja za bolesnika mogu biti
označene doze i u interacija jedinicama.

 Ako nemammo ovakvih štrcaljki rabe se i od 2ml, na

kojoj je napravita raspodjela.

 Inzulinska štrcaljka je veličine 1 ili 2ml.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Pribor za davanje inzulina
30

 Za davanje inzulina se koriste inzulinski injektori,

štrcaljke u obluki olovaka koje sasdrže uložke s
inzulinom, pa se mogu koristiti za davanje više puta
u toku 24 sata.
 Jednostavno je za upotrebu, u nju se umeću uložci s
inzulinom, koji se po pražnjenju lahko mijenjaju
novima.
 Isto tako lahko se mjenjaju silikonske igle za gotovo
bezbolan ubod, a mogu se koristiti više puta iako je
preporuka trajnosti do tri dana.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Pribor za davanje inzulina
31

 Na olovci su označene doze inzulina koje se lahko

podešavaju.
 Medicinska sestra treba bolesnika podučiti kako će
rukovati injektorom, zamjeniti uložak i iglu, te
samostalno aplicirati inzulin.
 Inzulinski injektor (olovka) namjenjena je uporabi za
jednu osobu, i za svaku vrstu inzulina je jedan
injektor (olovku).
 Još jedna je mogućnost apliciranja inzulina, i to
pomoću INZULINSKIH PUMPICA.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Pribor za davanje inzulina
32

 Njihovom upotrebom se sprečava svakodnevno

ubadanje iglom, a igla sa tatetenom se mijenja za
svako nekoliko dana.
 Ovo je metoda prirodnog oslobađanja inzulina ali je
veoma skupa.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Komplikacije i neželjene pojave uzimanja inzulina
33

 Inzulinu rijetkim slučajevima može izazvati

komplikacije i neželjne pojave:
 LOKALNO SE MOŽE POJAVITI:
 upala na mjestu injciranja, zbog nepridržavanja pravila asepse
 preosljetljvost na inzulin pojavom crvenila na mjestu aplikacija
 atrofija potkožnog masnog tkiva ma mjestu injciranja
(lipodistrofija)
 OPĆE KOMPLIKACIJ SU:
 Pojave inzulinske hipoglikemije nastale zbog pogreške u doziranju
ljeka, što može izazvati hipoglikemijsku komu.
 Prolazne smetnje vida

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Komplikacije i neželjene pojave uzimanja inzulina
34

 Opće alargije na inzulin su rijetke, a može se pojaviti kod osobe

koja prekinu uzimati inzulin, pa nakon duljeg vremena opet
počnu koristiti.

 Kod nekih bolesnika se javljaju koliek u želucu i crijevima, a u

drugih dolazi do gušenja zbog edema glatisa.

 Medicinska sestra treba dobro poznavati te komplikacije,

prepoznati ih i o primjćenom izvjrsiti liječnika.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Simptomi i znakovi kasnih komplikacija dijabetesa
35

 Dijabetes pogoršava sve patološke procese već prisutne u

organizmu.
 U dijabetičara je ubrzan proces ateroskleroze s
promjenama na krvnim žilama srca, bubrezima, mozgu,
živcima i očima.
 Dijabetes ima važnu ulogu u pojavi ateroskleroze u tih
bolesnika, visoka razina kolesterola u krvi, hipertenzija
pretilost i pušenje.
 Medicinska sestra treba da poznaje kasne oblike
komplikacije dijabetesa, jer je njihova pojava usko
vezana za provođenje zdravstvene njege takvih bolesnika.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Simptomi i znakovi kasnih komplikacija dijabetesa
36

 Kasne komplikacije dijabetesa su:

1. MAKROANGIOPATIJE – koje nastaju zbog arterosklerotskih
promjena na arterijama, najčešće pod kliničkom slikom.
 Koronarne bolesti (angma pektoris)
 Cerebrovaskularne bolesti (CVI-celeb-insulte)
 Periferne vaskularne bolesti (dijabetičko step.igong)

 Zbog oštečenja periferne cirkulacije bolesti oboljelih

od dijabetesa često imaju problema sa trncima,
grčevima i osjećajem hladnoće.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Simptomi i znakovi kasnih komplikacija dijabetesa
37

 Lošom higijenom, tjesnom obućom ili ozljedama

stopala, utire se put infekciji i mogućem nastanku
dubokih vidova nekrozoma, i gangreni, koje su
posljdecice sepse, anputacije stopala ili noge.

2. MIKROANGIOPATIJE – nastaju zbog poremećaja

metabolizma i oštećena kapilarnog sistema, pa pojedinačno
nastaju:
 Planitopatija tj. oštećenje mrežnice oka, uz slabljenje vida te
zamućuje leća i pojavu mrena, krvarenja na retmi, oštećenje
očnih živaca, pa i sljepoće.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Simptomi i znakovi kasnih komplikacija dijabetesa
38

 Nefropatija tj. oštećenje bubrega zbog oštećenja krvnih žila, razlog

su bubrežne insufijencije i arterijske hipertenzije dijabetičara.

 Neuropatija je oštećenje živaca, a javlja se u dijabetičara zbog

promjene na kapilarima živčanih ovojnica, poremećaji
ekstremiteta, utrnulost, drvenilo, bolovi itd. Zbog bolesnikove
neosljetljivosti može doći do bezbolnih ozljeda, opasnih fraktura,
ranavanju, opekotinama itd.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Zbrinavanje bolesnika u akutnim komplikacijama dijabetesa
39

 Medicinska sestra mora dobro poznavati akutne

komplikacije dijabetesa i prepoznati ih kao
alarmantno stanje i o njima izvjestiti liječnika.
 Akutne komplikacije dijabetesa i pogreška u lječenju
dijabetesa manifestuje se kao:
 Hiperglikemijske kome i kome ( Dijabetička ketocidoza,
Hipero-suolornost)

 Hipoglikemijska pretkoma i koma ( Inzulinska koma kao

posljedica prevelike doze inzulina)

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Zbrinavanje bolesnika u akutnim komplikacijama dijabetesa
40

Medicinska sestra treba prepoznati simptome i

znakove jednog i drugog stanja, ne smije pogriješiti u
razlikovanju, jer o tome ovisi zbrinjavanje bolesnika i
spašavanje njegovog života.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Hiperglikemijska pretkoma (Dijabetička KETO-ACIDOZA)
41

 Prepoznajemo je po slijedećim simptomima i znakovima:

1. Zadah po acetonu
2. Bolesnik je dehidriran i žedan
3. Koža je suha, topla, crvena bez znoja
4. Usne raspucale i suhe
5. Oči upale
6. Umor, malaksavost i pospanost
7. Tlak snižen
8. Anoreksija
9. Grčevita bol u trbuhu
10. Mučnina i povraćanje

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Hiperglikemijska pretkoma (Dijabetička KETO-ACIDOZA)
42

 Hiperglikemijska koma nastupa polagano, tijekom

više sati.

 Stanje potvrđuje:
 Visoka glikemija (viša od mnol/L)

 Ketonemija

 Glikozurija

 ketonurija

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Zbrinjavanje bolesnika u stanju Hipoglikemijske kome
43

Hipoglikemijska pretkoma i koma (inzulinska koma)

 Prepoznajemo je poslijedećem simptomima i znakovima:
1. Koža blijeda i vlažna
2. Hladno znojenje
3. Osjećaj gladi
4. Smetnje govora
5. Trnjenje u ustima i prstima
6. Glavobolja i vrtoglavica
7. Teturanje u hodu kao da je bolesnik pijan
8. Grčevi mišića
9. Itd.

Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne

bolesti
 Zbrinjavanje bolesnika u stanju Hipoglikemijske kome
44

 Hipoglikemijska koma nastupa naglo.

 Stanje potvrđuje:
 Nalaz hipoglikemije (niži od 2,5 mnol/l)

 Nema ketonemije

 Nema ketourije

 Nema glukozurija

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Prehrana bolesnika oboljelih od šećerne bolesti
45

 Kada se govori o prehrani dijabetičara, treba naglsiti

njezinu preventivnu ulogu.
 Naime, šećerna bolest je češće u adipoznih osoba, a
suzbija se uravnoteženom prehranom.
 Loše prehrambene navike u obitelji, pa čak i u većim
zajednicama, uveliko pogoduju čimbenicima za
dijabetes i hiper kolesteroeniju koja je vezana za
dijabetes, te aterosklerozu, spec. komplikaciju
bolesti.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Prehrana bolesnika oboljelih od šećerne bolesti
46

 Preventiva se temelji na konzumiranju tzv. zdrave

hrane, i to: žitarica, riže, tjestenine u odabiru
ugljikohidrata: voća i povrća s vlaknastim tvarima
koje potiču peristaltiku crijeva, smanjuju kolesterol i
usporuju porast GUK –a nakon jela; umjerenim
unosom bjelančevina mesa, peradi, ribe, mlijeka i
mlječnih proizvoda.
 U pravilnu prehranu, važno je kontroliranje i
održavanje, odnosno postizanje idealne tjelesne
mase, te redovito provođenje tjelesnih aktivnosti.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Dijetoterapija bolesnika oboljelih od šećerne bolesti
47

 Dijetoterapija dijabetičara u izboru hrane ne

razlikuje se bitno od prehrane zdravih osoba.
 Neuzimanje ugljikohidrata bila bi pogreška, jer
bolesnik urinom stalno gubi šećer, zbog čega bi
organizam morao trošiti vlastite masne rezerve, a
time bi se provocirala ketoacidoza.
 Zabranjeno je jesti koncertrirane ugljikohidrate,
šećer, kolače, med, bombone, čokoladu, voćne
sirupe, žestoka alkoholna pića, odnosno sve
namjernice i pića sa dodatkom šećera.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Dijetoterapija bolesnika oboljelih od šećerne bolesti
48

 Dijabetičar se nemora odreći slatkih pića i namirnica ako

su zaslađene umjetnim sladilima (npr. Saharinom,
Natrenom, Sladianom).
 Unos masti treba smanjiti, a pogotovo hrane bogate
kolesterolom.
 Najveći dio potreba organizma zadovoljava se unošenjem
bjelančevina, a prednost treba davati mliječnim
proizvodima i nemasnom mesu.
 Ukupne dnevne energetske potrebe dijabetičara okvirno
iznose: bjelančevina do 20%, ugljikohidrata do 55%,
masti oko 25%

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Broj dnevnih obroka
49

 Bolesnika treba upozoriti da ne smije izostaviti niti

jedan obrok.

 Bolesnik koji su na intenzivnoj inzulinskoj terapiji

daju se tri glavna obroka.

 Dijabetičari koji dobijaju inzulin dva puta na dan,

obroke treba rasporediti na šest dnevnih obroka, i to:
tri glavna, dva međuobroka i jedan obrok prije
spavanja (mlijeko ili voće)
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
 Broj dnevnih obroka
50

 Najbolje je da se obroci uzimaju uvijek u isto vrijeme

( npr. zajutarak oko 8 sati, doručak oko 10 sati, ručak
oko 12 sati, uzina oko 16 sati, večera oko 18 ili 19 sati
i noćni obrok oko 21 sat.)

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Provođenje fizičke aktivnosti
51

 Fizička aktivnost smanjuje potrebu za unosom inzulina.

Mišić koji radi iskorištava glukozu iz krvi i smanjuje
potrošnju vlastitog inzulina .
 Tjelesna aktivnost poboljšava iskorištenje masnih tvari i
snižuje razinu kolesterola u krvi. Povoljno djeleuje i
psihički jer opušta bolesnika.
 Bolesnik ovisno o dobi, kondiciji, ali i stupnju bolesti
može izabrati vježbe za opuštanje, istezanje, gipkost
zglobova, mišića, snage i izdržljivosti.
 Najvažnije je postići što bolju cirkulaciju krvi, vježbama
ruku i nogu.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Sprečavanje komplikacija
52

 Bolesnik mora znati da je manje otporan na infekcije,

drugim bolestima, psihičkim i fizičkim naporima.

 Pridržavanje savjetima i održavanje svakodnevne

higijene bolesnici mou uveliko usporiti ili preventirat
pojavu kasnih komplikacija dijabetesa.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

 Higijane tijela i njega kože
53

 Preporučljivo je svakodnevno tuširanje mlakom

vodom, neutralnim sapunom.
 Kod pretilih osoba važno je njega pregibnih mjesta,
nabora ( ispod odjki kod žena, kožni nabor,
unutrašnjost bedra)
 Bolesnik se treba čuvati ozljeda.
 Nokti se skraćuju turpijicom u visini jagodice prsta
ili režu ravno sa zaobljenim vrhovima.
 Muškarcima se preporučuje brijanje aparatom, a ako
se briju britvicom nužni su oprez i dezinfekcija.
TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti
 Higijane tijela i njega kože
54

 Dijabetičari često imaju upalu usne šupljine, karijesi

i paradentozu pa je nužan stomatolog.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Sprečavanje dijabetičkog stopala i gangrene
55

 O higijeni i njezi stopala i nogu dijabetičar mora

osobito brinuti.
 Noge treba prati do pet minuta u mlakoj vodi svaki
dan i ne provjeravati toplinu vode stopalom, već
termometrom, oprezno ih brisati mekanim ručnikom
osobito između prstiju. Nakon pranja korisno je
utrljavanje kreme u kožu.
 Prilikom skraćivanja noktiju na nogama netreba
rezati uglove noktiju.
 Kožu na nozi i stopalu treba redovito promatrati.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

Sprečavanje dijabetičkog stopala i gangrene
56

 Ako se bolesnik ozljedi naozljeđeno mjseto ne stavljati

ništa osim sterilne gaze i otići kod lijekara.
 Zadebljanje na koži nesmije nikako strugati ili skidati sa
kože, već posebnom turpijom nakon pranja nogu, a za
kurije oči treba otići pedikeru.
 Bolesnik se nesmije izlagadi velikoj toplini niti hladnoći
za razhlađivanje nogu, nesmije sjediti prekriženih nogu.
 Ako se noge često znoje treba ih prati uz redovito
mjenjanje čarapa.
 Bolesnik nikako nesmije da bude bosonog.

TEMA: Zdravstvena njega bolsenika oboljelih od šećerne bolesti

KRAJ PREZENTACIJE

HVALA NA VAŠOJ PAŽNJI!