Antonija Miličević

Mentor:dr.sc.Marica Mamut
Položaj  Površinom je treća po država
na svijetu (9.596.960 km2), a
prema broju stanovnika prva -
1.370.000.000(2011.)

 Na istoku se nalaze prostrane

nizine uz velike rijeke i
brežuljci s nižim gorjima
(Niska Kina), dok je zapadni
dio planinski (Visoka Kina)
 Najveći dio Visoke Kine jest
visoravan Tibet-velike zalihe
pitke vode, ali izvor velikih
rijeka
 Pustinja Gobi
 Najveće prirodno-geografske
regije Kine
1. Istočna Kina

2. Sjeverozapadna suha Kina

3. Hladni Tibetanski plato

4. Hong Kong
STANOVNIŠTVO
 Prvi moderni popis stanovništva u Kini
izvršen je 1953. i prema njemu Kina je
imala oko 583 mil. stanovnika, a u samo
50 sljedećih godina taj broj se više nego
udvostručio
 Prosječni godišnji porast broja
stanovnika iznosi 1,07%
 2001. godine natalitet je
13,4‰, mortalitet 6,4‰, a
smrtnost dojenčadi39‰
STAROST BROJ
STANOVNIKA -Gustoća prosječno iznosi
132,2 st/km2
<14 godina 22,9%

15.-64. godine 70,1%

+64 godine 7%
 U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu
zaposleno je 45,2% radne snage,

 Rudarstvo, industrija i građevinarstvo 17,3%,

 Uslužne djelatnosti 37,5% st.

 Nepismeno je 6,7% stanovništva

 Povećao se i broj urbanog stanovništva –Kina

brojčano ima najviše urbanog stanovništva na
svijetu iako veći dio stanovništva živi na selu
Jezik I religija
 Službeni je jezik kineski
 Službeno narječje je
mandarinsko
 Kineska
vjerovanja:daoizam(taoizam),
konfucijanizam i budizam
 U Tibetu je raširen poseban
oblik budizma, tibetski
budizam
 Kinesko pismo je morfemograf
sko, svaki grafem, znak,
odgovara jednome slogu
Manjinski narodi
 Osim Kineza, koji čine oko 91,9% stanovništva, u
Kini živi 55 naroda na koje otpada 8,1% stanovnika.

-Iz tibetsko-burmanske skupine: Tibetanci (5.110.000)

-iz tajske skupine Zhuang (17.230.000),
-iz skupine Miao-Yao: Miao (8.230.000
-iz turkijske skupine: Ujguri (8.030.000) i Kazasi
(1.240.000)
-iz mongolske skupine: Mongoli (5.350.000)
-iz mandžursko -tunguske skupine: Mandžurci
(10.930.000)
-iz mon-kmerske skupine: Va (390.000).

 Posebne skupine čine kineski muslimani Hui

(9.570.000) i Korejci (2.140.000).
KINESKA POPULACIJSKA POLITIKA
 Zbog izuzetno velikog porasta broja stanovnika
tijekom 1970-ih javila se potreba da se taj porast
ograniči, a veličina obitelji smanji

 tzv. politika jednog djeteta pod sloganom

“kasnije, dulje, manje”

 Ova politika posebno se striktno provodila

početkom 1980-ih, a je ozloglašena zbog
namjernih pobačaja, ubojstava i zanemarivanja
ženske djece i oštrih kazni za one koji su imali više
od jednog djeteta

 Politika se vjerno provodila u gradovima, ali je u

ruralnim područjima bila dosta fleksibilna, kao i u
područjima naseljenim etničkim manjinama
 Nakon 1970. natalitet se zaslugom politike jednog
djeteta smanjio za više od polovice

 Od 1988. stanovništvu ruralnih krajeva dopušteno

je imati drugo dijete i to četiri godine nakon
rođenja prvog djeteta i samo ako je prvo dijete
bila curica

 Uspjeh kineske populacijske politike ogleda se u

činjenici da je njenom primjenom u Kini rođeno
200 mil. djece manje

 totalna stopa fertiliteta (broj djece po ženi)

smanjila se sa 6 na manje od 3
-Kretanje stope fertiliteta
u Kini 1949.-1999. g.

Da Kina nije provodila

restriktivnu populacijsku
politiku danas bi imala
preko 1,6 milijarde
stanovnika
Problem abortusa
 Između 1971. i 2010, skoro 330 miliona abortusa

 Između 1982. i 1992. godine bilo je više od 10

miliona abortusa godišnje, a najviše 1984.
godine, kada je zabilježeno 14 miliona ovih
intervencija

 Također su se provodili selektivni pobačaji – kad

bi žena saznala da nosi žensko dijete, napravila
bi pobačaj

 Žene koje po drugi ili treći put zatrudne, često su

primorane na pobačaj ili su dobivale otkaz na
poslu.
Današnje demografsko stanje u Kini
 Danas su spolno selektivni pobačaji zabranjeni

 Prema službenim podacima kineske vlade danas se u

Kini na svakih 100 djevojčica rađa 119 dječaka, u svijetu
se u prosjeku rađa oko 105 dječaka na 100 djevojčica

 Poduzimanje različitih mjera da bi se do 2010. g. ova

neravnoteža ispravila

 osnovano je povjerenstvo koje će revidirati postojeći

kazneni zakon kojim bi se zabranilo otkrivanje spola
fetusa i provođenje selektivnih pobačaja (osim u
medicinski opravdanim slučajevima) te pooštrile kazne
za prekršitelje
RAZMJEŠTAJ STANOVNIŠTVA
 Najgušće su naseljene nizine, riječne doline i zavale na istoku. Ondje
agrarna gustoća (br.st./km2obradivog zemljišta) doseže čak 4000
st./km2, a opća gustoća (br. st./površina): 500 st./km2.

 Pogranična područja na sjeveru i zapadu vrlo su rijetko naseljena

(Unutrašnja Mongolija 20 st./km2, Sinkiang 12 st./km2, Tibet 2 st./km2).
Većina seoskog stanovništva živi u zbijenim selima i selima uz ceste sa
100-200 kuća.
Razmještaj stanovništva po gradovima
-Povećao se i broj urbanog stanovništva –Kina brojčano ima najviše
urbanog stanovništva na svijetu iako veći dio stanovništva živi na selu

-udio gradskog stanovništva je razmjerno malen (33% -2002.), prije svega

zbog administrativnog ograničavanja doseljavanja u prošlosti.
-spontano i veće doseljavanje u gradove započelo je tek 1990-ih godina
10000000

9000000

8000000

7000000

6000000

5000000

4000000

3000000

2000000

1000000

0
7 607 000 9 862 000 5 325 000 4 411 000 4 350 000 4 333 000 4 361 000 3 459 000 3 095 000 2 878 000
Peking Shanghai Tianjin Wuhan Harbin Shenyang Guangzhou Chengdu Nanjing Changchun
ZAKLJUČAK
 u Kini danas živi oko 20 % svjetskog
stanovništva, odnosno svaki peti stanovnik
Zemlje.
 broj stanovnika u Kini poveća za 12-13 milijuna
svake godine
 neke kineske provincije imaju više stanovnika
nego neke veće svjetske države
 demografski razvoj ove zemlje može se otprilike
rekonstruirati i pratiti od vremena kad je imala
60 mil. stanovnika prije 2000 godina do
današnjih dana kad je prešla 1,3 milijarde.