BRANE

1. UVOD

-Potreba za navodnjavanjem obradivog zemljišta stara je

više hiljada godina.
-Prvo se gradili kanali, pa se kopali bazeni (punili se
vodom tokom poplava) iz kojih se kanalima voda
transportovala.
-Potom počinje gradnja nasipa od kamena i zemlje
(ograđuju prostor u koji se upušta voda preko malih
otvora u dnu).
-U ovim postupcima naziremo početke prvih brana.

-Građenje brana: poznato u starom Egiptu, Perziji, Indiji

itd (zidane ili nasute brane. Male visine i dužine u kruni).

-Najstarija poznata brana (zidana) je brana SAAD EL

KAFARA u Egiptu, visine 15m, građena 2700. godina
p.n.e. za kontrolu i zaštitu od poplava.
-Najstarija nasuta brana: GUKOW u Kini, visine 30m, građena
240 godina p.n.e.

-Tehnika gradnja brana u Perziji (današnji Iran) poznata je

više od 3000 godina.

-Godine 1956 u blizini Teherana otkrivena je lučna cilindrična

zidana brana KEBAR visine 25m i dužine u kruni 55m
(građena u 13. vijeku).
-Brana DIAMONIKE (nasuta) visine 32m, izgrađena oko 1128.
godine.

-Istorijsko poglavlje o branama u Evropi počelo je u 16.

vijeku u Španiji (gravitacijska brana ALICANTE visine,
20,69m).

-U bivšoj SFRJ do 1984. godine izgrađeno 115 brana i 7

brana se gradilo.
Najviša brana je brana MRATINJE (visine 220m i dužine u
kruni 296m, u Crnoj Gori 1977.)
Druga po visini je lučna brana dvostruke zakrivljenosti
GRANČAREVO (visine 123m i dužine u kruni 445m, u BiH
1967.)
-Prema Međunarodnoj komisiji (ICOLD) imamo podjelu na
VELIKE (VISOKE) BRANE i MALE (NISKE) BRANE.

Velike (visoke) brane:

-Brane čija je građevinska visina viša od 15m kao i one niže
od 15m, a više od 10m ako imaju dužinu krune veću od
500m ili ostvaruju akumulaciju veću od 100 000m3.
-Formiraju vještačka jezera za razne svrhe.

Male (niske) brane:

-To su bile prve brane koje su građene kao HG.
-Koriste se za skretanje vodnog toka prilikom gradnje
visokih brana, u poljoprivredi, osiguranje vode za industriju,
rudnike, za rekreativne svrhe u naseljenim mjestima itd.
1.2 MALE BRANE

Nepokretne male brane:

-Nasute, zidane od kamena u malteru, od kamena složenog
u suho, od drveta i kamena, od betona, od gabina i
kombinovane.

-Nepokretne male betonske brane ili pragovi obično imaju

preliv praktičnog profila.
Kod toka razlikujemo potopljeni i nepotopljeni prag.

-Nepotopljeni prag: vodotok nizvodno od praga ima silovit

skok. Prelivni mlaz se spaja sa donjom vodom jednoliko u
obliku neprekidne krive.

Slika A: Nepotopljeni prag

-Potopljeni prag: kada nivo donje vode dolazi do samog
praga i dubina donje vode veća od spregnute dubine.

Slika B: Potopljeni prag

-Male nasute brane osigurane gabionima mogu se koristiti u

vodotocima.
Takođe, kao privremene HG male brane od gabina imaju
veliku primjenu (kada se radi o zadržavanju nanosa – nije
potrebna vodonepropusnost male brane).

Nasuta brana, žičana mreža i kostur od betonskog željeza

Kombinovane male brane:
-Imaju široku primjenu. Često ovisno o akumulaciji i
maximalnom Q na prelivu, pripadaju području velikih brana
(to su pokretne čelične ustave – zapornice sa betonskim
osloncima).
-Primjer ovog tipa malih brana je brana Bentbaša na
Miljacki, koja je izgrađena za rekreacijske potrebe
(formirano jezero za kupanje). Betonski prag ima 6 ispusta
koji su opremljeni malim segmentnim zatvaračima.
Od podlokavanja zaštićena je slapištem.

Mala brana Bentbaša

Fleksibilne male brane:
-Vrećaste napunjene komprimiranim zrakom ili vodom pod
pritiskom.
-Podjela: membranske i kombinovane.
-Prva fleksibilna mala brana izgrađena 1957. u SAD.

-Prednost: mala težina, laka priprema, malo opterećenje

temelja, dobro se uklapaju u prirodni ambijent, lagana
montaža i demontaža, cijena izrade relativno niska.

-Nedostaci: opasnost od leda, opasnost od eksplozije u

slučaju vandalizma (namjerno oštećenje).
1.3 VELIKE BRANE

-Izgradnja=veliki inženjerski izazov.

-Prema podaci Međunarodne komisije za velike brane:
od 1946 do 1955 srušilo se 12 brana (izgrađeno 2000)
Od 1956 do 1965 srušile se 24 brane (izgrađeno 2500).

-Izbor tipa brane zavisi od slijedećih faktora:

1) Geološki, inženjersko-geološki i hidrološki
2) Geotehničke karakteristike pregradnog profila
3) Hidrološke i hidrauličke karakteristike
4) Klimatološki uticaji
5) Strateški uslovi
6) Troškovi realizacije projekta

-Brane su trodimenzionalni objekti (računaju se kao

dvodimenzionalni što vodi visokim Fs).
-Savremeni software i numerički modeli omogućavaju i 3D
modeliranje i analize.
-Podjela brana prema značaju:
A) Sa privrednog gledišta
B) Sa gledišta ugroženosti nizvodnog područja i obala
C) Sa gledišta strateške važnosti
D) Prema visini brane i veličini akumulacije
E) Prema uticaju na okolinu

-Podjela brana prema tipu konstrukcije:

a) Nasute brane
b) Zidane i betonske brane
c) Riječne pokretne pregrade
d) Specijalni tipovi
1.4 RAČUNSKE METODE PRI PROJEKTOVANJU
BRANA – OPĆENITO

-Prve brane: projektovane na osnovu iskustva i raspoloživog

materijala.
-Nakon I svjetskog rata: dimenzioniranje na osnovu analiza
napona i deformacije i boljeg poznavanja materijala.
Ova metoda koja se zasniva na elastičnom ponašanju
betona, i branu tretira kao idealno elastično Hookeovo
tijelo i danas je prisutna.

-Promatranjem izvedenih brana vidimo: betonske brane se

ne ponašaju linearno i idealno elastično tijelo ne može
objasniti ponašanje brana u pojedinim fazama
eksploatacije.
-Stvarni stepen sigurnosti brane kao cjeline, prema
dopuštenim naponima, je nepoznat.

-Istraživanja na modelima brana pokazala su da pukotine i

lom nekog elementa brane ne mora značiti havariju i lom
cijele konstrukcije.
-Moramo voditi računa o istorijatu naprezanja i starosti
betona.
-Razvoj savremenih numeričkih metoda proračuna (konačni
elementi) otvara velike mogućnosti u projektovanju i
analizi ponašanja brana.
-Cilj savremenog hidrotehničkog projektovanja velikih brana:
Oblikovanje sigurnog, funkcionalnog i racionalnog objekta u
slučaju pojave opterećenja male vjerovatnosti.

-Računske metode imaju dva zadatka:

1) Analiza odabranog rješenja radi utvrđivanja sigurnosti
građevine od loma i utvrđivanje deformacija koje moraju
biti prihvatljive sa gledišta stabilnosti i sigurnosti.
2) Analiza i kontrola ponašanja već izgrađene brane na
osnovu promatranja.
 2. NASUTE BRANE

2.1 UVOD

-Istorijski postoje još od davnina.

-Pokazuju ljudsku ovisnost od vode.
-Naselja su se gradila pored rijeka (potreba za akumulacijom)
-U Indiji npr. nasute brane su u prošlosti homogene bez
zaptivnog tijela (i danas takve brane se grade).
-U Evropi gradnja brana počela kasno (u početku tijelo od
propusnog tla, a uzvodna kosina obložena glinom). Te su se
brane često rušile = počinje primjena centralnog jezgra od
gline.
-Glina: ne podliježe starenju (brana sa glinenim jezgrom je
trajna u geološkom smislu ako je glina zaštićena od
razmočenja).

-Brane homogenog presjeka bez zaptivnog tijela (stabilnost

im se osigurava posebnim drenažnim tijelima). Koriste se kod
manjih uspora.
-Projektovanje nasutih brana do prije nekoliko desetina
godina bilo je empirijsko (na osnovu iskustva i
procjene).
-Terzaghi, Darcy i Coulomb dali su temelje moderne
mehanike tla.
-Na osnovu tih saznanja danas se racionalno projektuju
zemljane i kamene brane (nasuta brana Nurek –
H=300m, najviša na svijetu).

-Kod projektovanja obratiti pažnju na temeljno tlo i tijelo

brane, i to:
1. Propusnost (procjeđivanje vode kroz tijelo brane,
temeljno tlo)
2. Nosivost i stabilnost kosina
3. Stišljivost (nastanak deformacija bez ugrožavanja
stabilnosti brane).
2.2 PROPUSNOST

-Nasute brane stvaraju razliku potencijala između uzvodne

i nizvodne strane. To dovodi do strujanja vode kroz
tijelo brane i temelje.
Treba osigurati:
- Vodonepropusnost temelja
- Vodonepropusnost tijela brane

-Osnovno treba: odrediti filtracione ososbine, definisati

mrežu procjeđivanja – ekvipotencijale i strujne linije.

-Zaštita od hidrauličke erozije: ugradnja zaštitnih filtara

(jedan ili više filtarskih slojeva).
Zaštitni filtri spriječavaju unutarnju eroziju brane.
Filtarski slojevi moraju ispunjavati slijedeće uslove:
a) Propusnost filtra mora biti znatno veća od propusnosti
materijala iz kojeg voda dotječe
b) Granulacija filtarskih slojeva mora biti takva da spriječi
dalje prenošenje sitnih čestica kroz filtar
c) Granulacija materijala filtra ne smije dozvoliti
unutrašnju eroziju filtra
 Slika 2.1: Strujna mreža – mreža procjeđivanja
Homogeni nasip sa nizvodnim plošnim filtarskim i drenažnim slojem
a) Strujnice – procjedne linije; b) Ekvipotencijalne linije

Slika 2.2: Filtri u zonama nasute brane sa vertikalnim jezgrom

Svako od ovih područja treba zaštititi potrebnim filtarskim

slojevima. Filtri u zonama a,b,c kritični su za spriječavanje
erozije i proboja brane.
Slika 2.3: Primjeri osiguranja od vodopropusnosti nasutih brana
-Danas se umjesto filtarskih slojeva od granularnog
materijala koriste se sintetički drenovi (geotekstil).
Dolazi u obzir kada na mjestu ili u blizini mjesta gradnje
nema pogodnih prirodnih materijala ili su oni skupi.
2.3 NOSIVOST I STABILNOST BRAMA

-Glavno opterećenje: hidrostatski pritisak akumulirane vode

i vlastita težina moraju se prenijeti na podlogu.
-Materijal brane na kosinama je u ravnoteži ako je čvrstoća
na smicanje materijala u svim tačkama na kosinama veća
od napona smicanja = stabilan nagib kosine brane.
Analiza stabilnosti izgrađenog objekta

-Analiziramo stabilnost uzvodne i nizvodne kosine.

-Vrši se ispitivanje stabilnosti kosina za slučaj sporog
građenja i usvajamo parametre otpornosti dobijene
pokusima na konsolidovanim i dreniranim uzorcima f’ i c’.
-Zahtjeva se minimalni Fs=1,5 i on zavisi od toga sa
kolikom pouzdanošću su određeni parametri otpornosti na
smicanje i porni pritisci.

Analiza opterećenog objekta – puna akumulacija

-Analiza se sprovodi samo za nizvodnu kosinu sa

parametrima f’ i c’ i pornim pritiscima koji su određeni iz
strujne mreže.
-Obično se zahtijeva minimalno Fs=1,5.
-Analiza se sprovodi za stacionarna procjeđivanja.
-Treba imati u vidu povećanje neutralnog napona na
nizvodnoj kosini koji nastaje zbog prolaza vode u porama.
Analiza naglog pražnjenja akumulacije

-Analizira se samo uzvodna kosina sa parametrima f’ i c’ i

određenim pornim pritiscima.
-Zahtjeva se minimalno Fs=1,3.

Stabilnost nasutih brana i zemljotresi

-Analizira se statičkim metodama uz uvođenje horizontalne

komponente ovisne o veličini inercijalnih sila.
-Ponašanje nasutih brana usljed dinamičkih opterećenja je
vrlo složen i nelinearan problem.
-Bitno: Brane od kamenog nabačaja sa stabilnim
kosinama, širokim jezgrom, predstavljaju vrlo povoljan tip
brana za preuzimanje seizmičkih sila.
Brana i vodonepropusna jezgra (glina) obično se dobro
prilagođavaju različitim pomacima bez štete za stabilnost i
vodonepropusnost.
2.4 STIŠLJIVOST – DEFORMACIJE BRANE I TEMELJA

Glinena jezgra

-Osnov glinene jezgre je koeficijent filtracije k, indeks

plastičnosti I, širina i debljine jezgre ovisno o visini
brane.
-Posebna pažnja na kontakt jezgre sa tlom. Poboljšanju
kontakta doprinosi temeljna ploča.
2.5 GEOMETRIJSKE I KONSTRUKTIVNE
KARAKTERISTIKE

Visina brane iznad uspora

Slika 2.4: Brana Sirinumu (H=32m)
Slika 2.5: Nadvišenje nasutih brana sa glinenim jezgrom
3. GRAVITACIJSKE BRANE

3.1 UVOD

Slika 3.1 Temeljna ploha i sile

Slika 3.2: Translatorni pomaci i rotacija
3.2 OPTEREĆENJE BRANE

Slika 3.3: Šema sila koje djeluju na gravitacijsku branu

Slika 3.4: a) Unutarnji pritisak u tijelu brane;
b) Unutarnji pritisak u temeljima
Slika 3.5: Pritisak nanosa
 Slika 3.6: Provjera globalne stabilnosti - sile

Sigurnost protiv prevrtanja:

Sigurnost protiv klizanja:

Sigurnost protiv isplivavanja (kod visoke donje vode):

3.3 GEOMETRIJSKE I KONSTRUKTIVNE
KARAKTERISTIKE

Slika 3.7: Gravitacijska brana; a) raspodjela na bokove b)

dilatacijske spojnice-hidrostatičko opterećenje I.b – ravne spojnice
II.b – rebraste spojnice III.b – monolitna brana
4. OLAKŠANE GRAVITACIJSKE BRANE

4.1 OSNOVNE KARAKTERISTIKE RAZVOJA

Slika 4.1: Olakšana gravitacijska brana Grosser-Muldorfersee

(Austrija)
Slika 4.2: Olakšana gravitacijska brana sa tzv. “širokom i praznom”
spojnicom
a) Presjek po spojnici; b) dijagram uzgona u presjeku 1-1 c) tlocrt
 5. BRANE SA KONTRAFORIMA –
RAŠČLANJENE BRANE
5.1 USLOVI STABILNOSTI

Slika 5.1: Horizontalni presjek kontrafora sa masivnom glavom

a) zakrivljena glava i jednozidni kontrafor; b) poligonalna glava i
jednozidni kontrafor; c) i d) ravna glava i jednozidni kontrafor; e)
zakrivljena glava i dvozidni kontrafor; f) poligonalna glava i dvozidni
kontrafor
Slika 5.2: Brana sa kontraforima,
osnovna hidrostatička (Hs,Vc, U)
i seizmička (Hd, Vd) opterećenja
Slika 5.3: Osnovni teoretski trokut brane
5.2 GEOMETRIJSKE I KONSTRUKTIVNE
KARAKTERISTIKE

Slika 5.4: Šema temeljenja brane sa kontraforima na

nestjenovitoj podlozi
1. uzvodni zastor; 2. ploča; 3. kontrafor; 4. temeljna ploča;
5. drenaža; 6. dijafragma
6. RUŠENJE BRANA
7. PROMATRANJE BRANA