OSNOVE MUZEJSKOG RADA

• Obrada muzejske građe

Stručni muzejski rad
 Stručna obrada muzejske građe
 Identifikcija građe
 Revizija građe
 Ekspertize
 Posuđivanje i davanja na uvid
 Publicistička djelatnost
 Stručna pomoć
 kancelarijski poslovi, recenzije i sl.
 Djelovanje u stručnim organizacijama
 Informatički poslovi muzeja
 Izložbe
 Terenska istraživanja
Stručna obrada muzejske građe

 analiza, opis i komparativno vrednovanje

predmeta
 kulturno, sociološko i drugo vrednovanje
predmeta unutar funkcionalnog okvira
njihove okoline
 primijenjena istraživanja u odnosu na
konzervaciju, restauraciju i izlaganje
 istraživanje materijala i strukture predmeta
 istraživanje načina fizičke zaštite predmeta
Obrada muzejske građe

 identifikacija, determinacija, klasifikacija i

kategorizacija
 dokumentovanje
 analiza i opis
 vrednovanje i interpretacija
 stručno istraživanje
Muzejska dokumentacija
 Muzejska dokumentacija je sistematsko izrađen, prikupljen,
organizovan i sačuvan skup podataka, koji je nastao u tokom
procesa stručne obrade, zaštite i prezentacije muzejske građe, te se
zasniva na dogovorenom i utvrđenom broju i kvaliteti podataka o
predmetu, grupi predmeta ili cjelokupnom fondu.
 Dokumentacijom se fiksiraju rezultati istraživanja, radni procesi i
postupci i zapisivanja na odgovarajućim medijima.
 Etika dokumentovanja uključuje moralnu obavezu zapisivanja,
sabiranja i čuvanja podataka te poštovanje pravila o istinitosti
podataka. Dokumentacija mora biti javno dobro, a njeno je
privatizovanje neetično.
 Informacija o dokumentaciji mora biti pravovremena, precizna i
automatska.
 Svrha vođenja muzejske dokumentacije jeste da se preko pregledno
i sistematski obrađenih fondova pruži tačna informacija o muzejskoj
građi, njezinom stanju, izložbama, drugim manifestacijama i
aktivnostima muzeja, te o istoriji muzeja sa stručnog i naučnog
aspekta.
 Muzejska dokumentacija piše se rukom ili ispisuje iz računarske
baze podataka. Dobijeni podaci čuvaju se na trajnim medijima и
obvezno с snimaju na mikrofilm i čuvaju u odgovarajućim prostorima
i uslovima.
Vrste dokumentacije

 primarna dokumentacija se stvara u neposrednom

dodiru s predmetom i obuhvata podatke o predmetu
 sekundarna dokumentacija obuhvata prenos
primarne dokumentacije na druge medije (mikrofilm,
magnetne trake, diskete, CD i DVD).
 tercijarna dokumentacija se sastoji od pregleda,
kartoteke, kataloga, indeksa, popisa i ostalih oblika
pregleda nad dokumentacijom.
Primarna muzejska dokumentacija
Primarna dokumentacija obuhvata prvu i najveću skupinu podataka o
muzejskoj građi. Dobijeni podaci rezultat su evidentiranja, analize i
stručne obrade predmeta.

 inventarna knjiga muzejskih predmeta

 katalog muzejskih predmeta
 knjiga ulaska muzejskih predmeta
 knjiga izlaska muzejskih predmeta
 knjiga smještaja muzejskih predmeta
 zapisnici o reviziji muzejske građe
Inventarisanje
 Inventarisanje je postupak evidentiranja i primarne obrade muzejskog predmeta na osnovu
njegovih fizičkih karakteristika čitljivih iz samog predmeta te podataka prikupljenih
posrednim putem, koji određuju predmet u muzejskom fundusu.
 Inventarisanje se sastoji od dodjeljivanja inventarne oznake predmetu i upisivanja osnovnih
podataka u inventarnu knjigu.
 Inventarisanje muzejskih predmeta obavlja se odmah po primanju predmeta u muzeju, a
najkasnije u roku od mjesec dana od dana ulaska predmeta u muzej. Datum ulaska
utvrđuje se aktom o nabavci predmeta.
 U slučaju prijema većeg broja muzejskih predmeta, koji se ne mogu inventarisati u
prethodno navedenom roku, direktor odnosno direktor odjeljenja utvrđuje pisani vremenski
plan obrade
 Muzejski predmet se označava inventarnom oznakom koja predstavlja jedinstvenu vezu
između predmeta i svih oblika dokumentacije o predmetu.
 Nanošenje inventarne oznake ne smije muzejski predmet oštetiti. Ako na muzejski predmet
nije moguće direktno nanijeti inventarni znak, treba je označiti na drugom mediju i pridružiti
predmetu
 Jedna inventarna oznaka može se dodijeliti samo jednom muzejskom predmetu, odnosno
grupi muzejskih predmeta koji čine cjelinu. Muzejski predmeti koji čine cjelinu, odnosno
sastoje se od dijelova, označavaju se jednom inventarnom oznakom, a svaki se dio
obvezno označava podoznakom.
 Inventarna oznaka muzejskog predmeta koji je izlučen iz fundusa muzeja ne može se
dodijeliti drugom muzejskom predmetu.
Inventarna knjiga muzejskih predmeta
 Inventarna knjiga muzejskih predmeta je trajni muzejski dokument.
 U inventarnu knjigu muzejskih predmeta se obvezno upisuju podaci o
muzejskim predmetima u vlasništvu muzeja i muzejskim predmetima koji su
dani muzeju na trajno upravljanje.
 Za fundus pojedinoga muzeja vodi se jedinstvena inventarna knjiga
muzejskih predmeta.
 Direktor muzeja imenuje osobu odgovornu za vođenje inventarne knjige
muzejskih predmeta i dodjelu inventarnih oznaka muzejskim predmetima.
 Ovjeru inventarne knjige muzejskih predmeta obavlja direktor, odnosno
šef/rukovodilac muzeja, i ovlaštena osoba jedanput godišnje.
 Inventarna knjiga muzejskih predmeta popunjava se rukom ili ispisuje iz
računarske baze podataka. U oba ova slučaja ona mora biti sačinjena na
papiru visokog kvalitete, te sastavljena u obliku tvrdo uvezane knjige, čije su
stranice obilježene rednim brojevima. Na knjizi mora biti naznačen naziv
muzeja i sjedište.
 Jednom upisani podaci u inventarnu knjigu muzejskih predmeta se ne brišu.
Moguće izmjene dopisuju se uz postojeće podatke, a svaka izmjena u
inventarnoj knjizi mora biti obvezno označena datumom i potpisom
odgovorne osobe i pečatom.
Sekundarna muzejska dokumentacija

 inventarne knjige audio-vizualnih fondova

 inventarna knjiga hemeroteke
 knjiga evidencije o izložbama
 evidencija o konzervatorsko-restauratorskim
postupcima
 evidencija o pedagoškoj djelatnosti
 evidencija o stručnom i naučnom radu
 evidencija o izdavačkoj djelatnosti
 dokumentacija o marketingu i odnosima s javnošću
 dokumentacija o osnivanju i istoriji muzeja
Digitalizacija
U arheologiji je prisutna sve veća primjena kompjutera i
programske podrške - programiraju se i koriste razne baze za
obradu podataka s iskopavanja, baze podataka za primjenu u
muzejima s kataloškim ispisom građe, pomoću kompjutera rade
se statističke obrade materijala te klasifikacija predmeta, postoje
i razni geografski informacijski sistemi za obradu prostornih
podataka te na se na kraju sve više primjenjuju u prezentaciji
arheološke građe putem vizualizacije i animacije. Upravo je
arheologija pogodna za korištenje elektonskih medija zbog svoje
multidisciplinarnosti s puno različitih tipova podataka. Prednost
kompjuterske obrade podataka je povezivanje različitih vrsta
zapisa (tekst, slika, video zapis) te lakši, brži i efikasniji pristup i
pretraživanje određenih podataka
M++
•M++ je kompletno muzejsko informacijsko-dokumentacijsko rješenje koje
omogućava jednostavnu i pouzdanu kompjutersku obradu muzejske dokumentacije
te njeno ispisivanje i sigurno smještanje
•integrirsna obrada primarne, sekundarne i tercijarne muzejske dokumentacije
omogućava efikasno povezivanje tekstualne i slikovne građe u svrhu istraživanja,
zaštite i muzejske komunikacije
•sofisticirani načini pretraživanja pružaju fleksibilan pristup bazi podataka i potpun
nadzor nad njenim sadržajem
•M++ podržava višekorisnički rad u kompjuterskoj mreži uz sistem zaštitite pristupa
podacima (zavisno o odgovornosti za pojedine muzejske zbirke korisnicima se
dodjeljuju odgovarajuća prava pristupa, čitanja, brisanja i ispravka podataka čime
se onemogućava neželjeni pristup ili gubitak podataka)
•sistem je prilagođen različitim mrežnim infrastrukturama te funkcioniše i u
heterogenim mrežnim okruženjima, na svim operativnim sistemima od Microsoft
Windows 95 do Microsoft Windows XP
•u sistemu je integrisan i dodatni modul za sigurnosno spremanje podataka (back-
up)
•Program se bazira na Microsoft Accessu
NUMIZ – 1988. GOD. - CLIPPER 5
S++
 Katalog muzejskih predmeta Opis predmeta
Dimenzije
Materijal
Lokalitet
Period
Kultura
Literatura

KATALOG ORION
Terina
Vučedol-Gradac; iskopavanje 1938. god.
Keramika; vis. 25,7 cm; šir. ruba 32,3 cm; šir. dna 7,5
cm.
Posuda bikonična tijela i izvijena ruba s tunelastom
ručkom, bogato ukrašena rovašenim motivom
ispunjenim bijelom i crvenom inkrustacijom.
Klasična vučedolska kultura.
AMZ, Vuč. 8223.
Lit.: R. R. Schmidt, 1945, 43, T. 36:1; Katalog
“Muzeopis”, 1996, 78, kat. br. 9.
KATALOG MUZEOPIS
TERINA
Vučedol - Gradac (Vukovar); sustavno iskopavanje 1938. god.; dio
inventara groba bračnog para; keramika; vis. 25,7 cm,  trbuha 35
cm; inv. 8223; lijepljena i rekonstruirana.
Bakreno doba, klasična vučedolska kultura, sredina 3. tisućljeća
pr. Kr.
Bikonična posuda s jednom tunelastom drškom. Uglačana crna
površina posude bogato je ukrašena rovašenim solarnim i
astralnim motivom ispunjenim bijelom i crvenom inkrustacijom.
Lit.: Schmidt 1945, str. 43, T. 36:1a,1b. - Katalozi izložbe 1991.
(Arezzo), 1993. (Torino), str. 85, br. 10. - Die Neandertaler1994,
str. 99, 128, br. V 50.
.
Analize građe

 Tipološka analiza
 Funkcionalna analiza
 Laboratorijske analize