Menadžerska funkcija vođenja u

poduzeću
Uvod

▶ Mnoge organizacije ne dosežu svoj maksimalni potencijal ili uopće ne opstaju na tržištu
zbog neproduktivnosti vlastitih vođa, njihovih pogrešnih i nedjelotvornih odluka koje donose
vezano za organizaciju i zaposlenike

▶ Upravo to predstavlja problem istraživanja, odnosno koji stil vođe trebaju koristiti da bi
organizacija i zaposlenici dosegli svoj puni potencijal

▶ Iz toga se može zaključiti da je funkcija vođenja usmjerena na ciljeve, organizaciju,

menadžere, zaposlenike i poslove
Uvod

▶ Moderni vođa više ne upravlja s pozicije vlasti i moći, nego komunicira sa suradnicima kao s
ravnopravnim partnerima

▶ Moderno vođenje karakteriziraju tri temeljne orijentacije:

▶ Orijentacija na potrošače
▶ Orijentacija na zaposlene
▶ Stalne inovacije i promjene
1. Vođenje
▶ Najvažnija funkcija menadžmenta

▶ O njoj ovisi uspješnost cjelokupnog upravljačkog procesa

▶ Pokreće ljude, a time praktički pokreće sve raspoložive resurse poduzeća na

efektivnom i efikasnom ostvarivanju njegovih ciljeva

▶ Najvažniji problemi menadžmenta dolaze od ljudi, njihovih želja i stavova, njihovih

ponašanja kao pojedinaca i u grupama
▶ učinkoviti menadžeri također trebaju biti i učinkoviti vođe
1. Vođenje
▶ Proces utjecaja na ljude tako da oni pridonose ciljevima grupe i cjelokupne
organizacije
▶ Posao menadžera rad s drugima i pomoću njih, a upravo se na tome temelji funkcija
vođenja
▶ Jedinstvena je po nemogućnosti prenosivosti funkcije - ostvaruje se isključivo putem
jedne osobe, vođe
▶ Sastoji od četiri grupe aktivnosti:
▶ Motiviranje zaposlenih
▶ Vodstvo
▶ Interpersonalni procesi, grupe i konflikti
▶ Komuniciranje
1. 1.Vodstvo

▶ Proces u kojem se ostvaruje međusobni utjecaj vođe i sljedbenika

▶ Događa se u grupi gdje je jedna od temeljnih karakteristika zajednički cilj

▶ Uloga - usmjeravane grupe prema ostvarenju cilja

▶ Proces utjecaja na ljude kako bi pridonijeli organizacijskim i grupnim ciljevima

1.1.Vodstvo

▶ Sastoji se od četiri ključne varijable:

▶ vođa
▶ sljedbenici
▶ ciljevi
▶ okolina

▶ Da bi vodstvo bilo efektivno,važno je razumijevanje tri elementa vodstva:

▶ Karakteristike vođe
▶ Karakteristike sljedbenika
▶ Karakteristike situacije
1.2. Odnos vodstva i menadžmenta

▶ Vođenje je funkcija menadžmenta

▶ Vodstvo je aktivnost odnosno komponenta vođenja
▶ 4 specifična stava o odnosu vodstva i menadžmenta:
▶ menadžment i vodstvo kvalitativno su različiti i međusobno se isključuju
▶ menadžment i vodstvo različiti su, ali se međusobno ne isključuju
▶ menadžment i vodstvo su slični
▶ vodstvo je komponenta menadžmenta
2. Vođa

▶ osoba koja upravlja radnim procesom, te ima vještinu za takav način upravljanja
▶ vještina koja se sastoji od sposobnosti uspješnog i odgovornog korištenja moći
▶ sposobnosti razumijevanja problema i motiva rada zaposlenika
▶ sposobnosti inspiriranja

▶ osoba koja utječe na ostale članove grupe

▶ osoba koja pokreće u socijalnim situacijama, planira i organizira akciju te tako postupajući
izaziva suradnju ostalih
2.1.Stilovi vođe

▶ Svaki vođa ima određeni obrazac ponašanja i način kako utječe na članove grupe,
odnosno organizacije (poduzeća) koje vodi

▶ Vodstvo je važno za uspješnost poduzeća

▶ Vođa može koristiti jedan ili kombinaciju više stilova

▶ 3 glavna pristupa vodstvu:

▶ modeli osobina vođe
▶ bihevioralni modeli (modeli ponašanja)
▶ situacijski (kontingencijski) modeli
2.1.1. Modeli osobina

▶ najstariji model koji ima tri faze:

▶ Teorija velikih ljudi prema kojoj se vođe rađaju, a ne stvaraju

▶ Rani profil osobina karakterizira mišljenje da uspješni vođa ima određene osobine te
da će organizacijska efikasnost biti bolja ako se za vođu izabere osoba koja ima
poželjne osobine ili kvalitete

▶ Suvremeni profil osobina bazira se na oblikovanju kojemu je najviše pridonio Warren

Bennis
▶ četiri zajedničke grupe osobina: upravljanje pažnjom, upravljanje značenjem, upravljanje
povjerenjem i upravljanje sobom.
2.1.2. Bihevioralni modeli
▶ Biheviorističke teorije - bave se ponašanjem vođa i traženjem zajedničkih karakteristika
uspješnih vođa
▶ Vodstvo se može naučiti kroz odgoj i obrazovanje
▶ Tri su klasična stila vodstva:
▶ autokratski stil - način vodstva kod kojeg je sva ovlast koncentrirana u jednoj osobi koja
ima neograničenu moć u donošenju odluka
▶ prednost-rezultira zadovoljstvom vođe, omogućuje brze odluke
▶ nedostatak-većina zaposlenih ne voli, uzrokuje strah i frustraciju
▶ demokratskim stilom - uključivanje podređenih u proces donošenja odluka
▶ autoritet se prenosi s vođe na zaposlene.
▶ Laissez-faire stil vodstva je stil-najviša sloboda radnika
▶ vođe ograničavaju svoju interakciju sa suradnicima samo na odgovaranje na
pitanja i osiguranje potrebnih sredstava za rad.
2.1.3. Kontingencijski modeli

▶ Uspješnost vodstva temelji se na faktorima šire radne situacije

▶ Prilagođavanje stila vodstva određenoj situaciji
▶ Fiedlerov model - prilagođavanje konkretnoj situaciji - vođa mora biti fleksibilan i
prilagođavati se zahtjevima situacije
▶ Housev model put – cilj- osnovna funkcija vođe, zajedno s podređenima pojasniti i
postaviti ciljeve te im pomoći u pronalaženju najboljega puta za dostizanje ciljeva i
uklanjanje prepreka na tom putu
▶ Vroom-Yettonov model odluka - vođe odlučuju u različitim situacijama
▶ Hersey-Blanchardov model vodstva – vođa se orijentira na zadatak i odnose, svoj stil
vodstva prilagođava prema stupnju zrelosti podređenih
2.4. Inoviranje vođe

▶ Globalizacija te informacijska i ekonomska demokratizacija, učinile su najrazličitije stvari

dostupnima sve većem broju ljudi
▶ Peter Drucker (otac modernog menadžmenta): „ne možemo upravljati promjenama, već
trebamo biti ispred njih“
▶ Pa tako preko 90% svih inovacija, izuma i patenata:
▶ djelo je poduzetničkih ideja pojedinaca, a ne tvrtki, organizacija ili radnih grupa.
▶ Menadžerske vođe se usredotočuju na jedan ili dva cilja
▶ više različitih ciljeva raspršuju resurse i troše vrijeme
▶ vođa koji ima najjasniji cilj i na kojega je maksimalno fokusiran jest konkurentniji
▶ u većini kompanija ni jedan pokušaj za uspješnom transformacijom nije prethodno
definiran kao upravljanje promjenama niti kao menadžment promjene
3. Primjer vođenja u poduzeću

▶ Altria Media d.o.o.

▶ Kao glavna registrirana djelatnost upisana je djelatnost 7022, savjetovanje u vezi s
poslovanjem i ostalim upravljanjem
▶ Altria Media d.o.o. zapošljava 26 zaposlenika te spada u grupu malih poduzeća.
▶ Organizacijska struktura komplementarna je veličini poduzeća i poslovne se funkcije
dijele na: upravu, odjel općih, pravnih i kadrovskih poslova, odjel računovodstvenih
poslova, odjel marketinških poslova, odjel unutrašnje kontrole te odjel nabave i
prodaje.
3. Primjer vođenja u poduzeću

▶ Demokratski stil vodstva

▶ taj stil prakticira izvršni menadžer, koji je ujedno i vidljiv vođa
zaposlenicima
▶ kod većine zaposlenika- zadovoljstvo, mladi ljudi - nesigurni
▶ aktivno sudjelovanje u radnom procesu te na njega odgovaraju sa
naklonošću i osobnim povjerenjem u vođu
▶ ne sprječava napetost među zaposlenima, ali on vodi najčešće do
rješenja tih napetosti kroz diskusiju, dogovor i kompromise
▶ više vremena, količina naučenog ostaje često manja nego kod
autokratskog vođenja, ali ovdje su utjecaji većinom trajni, jer se tu radi
o promišljenom usvajanju stavova
3. Primjer vođenja u poduzeću

▶ treći sustav Likertovih sustava upravljanja

▶ konzultativnim stilom u kojem ima povjerenje u svoje zaposlenike, ali to

povjerenje nije potpuno, već se on ponajviše pouzdaje u svoje odluke

▶ dopušta donošenje manje važnih odluka na nižim razinama

▶ sredstvo motivacije naviše se koristi sustav nagrađivanja, a u iznimno

rijetkim situacijama se primjenjuju kazne
ZAKLJUČAK
▶ Vođenje je jedina prava funkcija menadžmenta
▶ Ne može se ni djelomično prenijeti na druge osobe, za razliku od ostalih funkcija
menadžmenta.
▶ Sama bit vođenja je u slijeđenju, tj. spremnosti i volji ljudi da slijede vođu
▶ Vođenje se definira kao funkcija
▶ Vodstvo je proces kojim se vođenje ostvaruje
▶ Vođa je osoba koja kontrolira zaposlenike, potiče i pomaže im u ostvarivanju ciljeva
poduzeća
▶ Svaka organizacija je različita te se primjenjuju različiti stilovi vođenja koji će u
konačnici donijeti pozitivne rezultate.
▶ Nekoliko je autora različitih podjela stilova vođenja
▶ svaki pojedini vođa prema svom karakteru i koheziji sa zaposlenima
prilagođava stilove upravljanja

▶ S obzirom na različitost stilova kojima se vođe služe, različite su i reakcije i

atmosfere koje se ostvaruju u radnom odnosu između nadređenog i
podređenih

▶ Pri tome se treba razumjeti činjenica da je svaka organizacija različita te se

zbog toga trebaju primjenjivati različiti stilovi vođenja koji će u konačnici
donijeti pozitivne rezultate
LITERATURA:

▶ Buble, M.: Osnove menadžmenta, Ekonomski fakultet u Splitu, 2006.

▶ Buble, M. (2011): Poslovno vođenje, M.E.P. d.o.o., Zagreb
▶ Cerović, Z. (2003): Hotelski menadžment, Fakultet za menadžment u turizmu i
hotelijerstvu,Opatija
▶ Weihrich, H.,Koontz, H. (1993): Menadžment, MATE d.o.o.,Zagreb