KARBOKSILNE KISELINE

I
DERIVATI
− karboksilne kiseline − organski spojevi koji u molekuli
sadrže barem jednu karboksilnu,
–COOH, funkcionalnu skupinu:

O
R C
OH
− derivati karboksilnih kiselina:

1.) O
R' C
O R'' → esteri

2.) O O

R C C R
O → anhidridi karboksilnih kiselina

3.)
O
R C
Cl → acil-halogenidi
4.)
O O O

R C R' C R' C
N N N

H H H R'' R'' R'''

(a) (b) (c)

→ amidi:
(a) primarni amidi
(b) sekundarni amidi
(c) tercijarni amidi
 Neke karboksilne kiseline:
Kondenzirana strukturna Sustavni (trivijalni)
formula naziv
HCOOH metanska (mravlja) kiselina
CH3COOH etanska (octena) kiselina
CH3CH2COOH propanska (propionska) kiselina
CH3(CH2)2COOH butanska (maslačna) kiselina
CH3(CH2)3COOH pentanska (valerijanska) kiselina
CH3CH(OH)COOH 2-hidroksipropanska (mliječna) kiselina
C6H5COOH benzenkarboksilna (benzojeva) kiselina
o-HOC6H4COOH 2-hidroksibenzenkarboksilna (salicilna) kiselina
HOOCCOOH etanska dikiselina (oksalna) kiselina
HOOCCH2COOH propanska dikiselina (malonska) kiselina
HOOCCH2CH2COOH butanska dikiselina (jantarna) kiselina
HOOCCH2C(OH)(COOH)CH2COOH 3-hidroksi-3-karboksipentanska dikiselina (limunska k.)
o-C6H4(COOH)2 1,2-benzendikarboksilna kiselina (ftalna kiselina)
Kako se odnose fizička svojstva alkohola, aldehida i karboksilnih
kiselina s jednakim brojem ugljikovih atoma u molekuli?

NAZIV SPOJA FORMULA tt / ° C tv / ° C

metanol CH3OH − 98 65
metanal HCHO − 92 − 21
metanska kis. HCOOH 8,4 101
etanol CH3CH2OH − 115 78
etanal CH3CHO − 121 21
etanska kis. CH3COOH 16,6 118
propan-1-ol CH3(CH2)2OH − 127 97
propanal CH3CH2CHO − 81 49
propanska kis. CH3CH2COOH − 22 141
→ “ledena” octena kiselina
→ voćni miris estera
Kemijska svojstva karboksilnih kiselina i derivata

– karboksilne kiseline – slabe Arrheniusove kiseline

– za karboksilne kiseline i derivata karakteristične su:

a) supstitucijske reakcije na hidroksilnoj skupini
b) supstitucijske reakcije na karbonilnoj skupini

1.) Reakcije supstitucije na hidroksilnoj skupini karboksilnih

kiselina
2.) Reakcije supstitucije na karbonilnoj skupini

a) nastajanje estera iz karboksilnih kiselina, acil-halogenida i

anhidrida
b) nastajanje amida iz estera, acil-halogenida i anhidrida
AMINI
− amini − organski spojevi koji u molekuli sadrže atom dušika
na koji su vezane jedna, dvije ili tri ugljikovodične
(alkilne ili arilne) skupine;
.. .. ..
N N N

R H R' H R' R'''

H R'' R''
primarni sekundarni tercijarni
amini amini amini
(RNH2) (R2NH) (R3N)

+
R

N
R R
R

kvaterni
amonijev ion
(R4N+)
Neki jednostavniji amini:

SAŽETA IME TRIVIJALNO

STRUKTURNA IME
FORMULA SPOJA SPOJA
CH3NH2 metilamin
CH3CH2NH2 etilamin

(CH3)2NH dimetilamin

(CH3)3N trimetilamin

C6H5NH2 fenilamin anilin

C6H5CH2NH2 1-fenilmetanamin benzilamin

itd.
Kako se odnose fizička svojstva jednostavnijih primarnih alkohola i
primarnih amina s jednakim brojem ugljikovih atoma u molekuli?

NAZIV FORMULA tt / ° C tv / ° C
SPOJA
metanol CH3OH − 98 65
metilamin CH3NH2 − 93 − 6,5
etanol CH3CH2OH − 115 78
etilamin CH3CH2NH2 − 81 16,6
propan-1-ol CH3(CH2)2OH − 127 97
propilamin CH3CH2CH2NH2 − 81 48
butan-1-ol CH3(CH2)3OH − 90 117
butilamin CH3(CH2)3NH2 − 49 78
Kemijska svojstva amina

– amini – slabe Arrheniusove baze

– za amine su karakteristične:
a) kiselinsko-bazične reakcije
b) supstitucijske reakcije s derivatima karboksilne
kiseline
1.) Kiselinsko-bazične reakcije
→ neutralizacija

a) reakcije amina s mineralnim kiselinama

b) reakcije amina s karboksilnim kiselinama

2.) Supstitucijske reakcije s derivatima karboksilnih kiselina
HETEROCIKLIČKI SPOJEVI
− heterociklički spojevi − ciklički spojevi koji u
strukturi prstena, osim atoma ugljika, sadrže
jedan ili više heteroatoma (N, O, S)

aromatični
→ heterociklički spojevi
nearomatični
Peteročlani aromatični heterociklički spojevi

.. .. ..
N O
.. S
..
H
PIROL FURAN TIOFEN

→ nepodijeljeni elektronski parovi heteroatoma su

delokalizirani zajedno s elektronima iz p orbitala atomâ
ugljika, tj. nalaze se u molekulskim π orbitalama
→ aromatična delokalizacija π elektronâ u pirolskom prstenu
 Peteročlani nearomatični heterociklički spojevi

.. .. ..
N O S

H
PIROLIDIN TETRAHIDROFURAN TERAHIDRO-
TIOFEN

→ ovi spojevi različitih su svojstava od sličnih aromatičnih

spojeva, ali su slični acikličkim analozima (aminima,
eterima, tioeterima)
Šesteročlani aromatični heterociklički spojevi

N
..
PIRIDIN

→ piridin je analogan benzenu

→ dušikov slobodni elektronski par nije uključen u
aromatičnu delokalizaciju
 N
N
N
N N N

PIRIDAZIN PIRIMIDIN PIRAZIN

Heterociklički spojevi s kondenziranim prstenovima

N N
H
INDOL KINOLIN

N N
N N

N N N N
H
PURIN PTERIDIN
ORGANSKI SPOJEVI SA
SUMPOROM
R SH → tioli (merkaptani)

R' S R'' → tieteri (sulfidi)

R' S S R'' → disulfidi

 S
R C
H → tioaldehidi (tiali)

S
R' C
R'' → tioketoni (tioni)
 O S
R C R C
SH OH
→ tiokarboksilne kiseline
S
R C
SH → ditiokarboksilne kiseline
 O O

S R S R

R R → sulfoksidi O → sulfoni

O O

S R S OH
→ sulfinske → sulfonske
R OH kiseline O kiseline
 KIRALNOST
I OPTIČKA AKTIVNOST
Zakretanje ravnine polarizirane svjetlosti:

Jean Baptiste Biot (1774.-1862.),

francuski fizičar
Louis Pasteur Joseph Achille Le Bel
(1822.-1895.), (1847.-1930.),
francuski kemičar i biolog francuski kemičar
tt / ºC
tv / ºC
d20 / g mL−1
nD20
topljivost u vodi
pri 20 ºC / g L−1
[]d20 / °
 sažeta strukturna formula

* (R) * (S) klinaste formule

oznake
apsolutne konfiguracije

transformirana klinasta Fischerova projekcijska

formula formula
Pravila za određivanje apsolutne konfiguracije asimetrično
supstituiranih ugljikovih atoma (CIP-sustav*):
(i) apsolutna konfiguracija se određuje za svaki asimetrično
supstituiran atom ugljika u nekoj molekuli posebno; takav atom
ugljika uobičajeno se označi zvjezdicom (C*)
(ii) asimetrično supstituiran atom ugljika (sinonimi: ‘kiralni centar’,
‘asimetrični C-atom’ i sl.) je svaki atom ugljika koji ostvaruje
četiri kovalentne veze usmjerene prema vrhovima tetraedra,
kojima su vezane četiri različite atomske skupine
(iii) određuje se redoslijed prioriteta atomskih skupinâ vezanih na
asimetrični C-atom te im se pridaju oznake 1 , 2 , 3 , 4
(iv) redoslijed prioriteta atomskih skupinâ određuje se prema
atomskim brojevima atomâ vezanih na asimetrični C-atom

*CIP – od Cahn-Ingold-Prelog; 1966.g. / 1982.g.

(v) ako su atomi koji su izravno vezani na kiralni C-atom jednaki,
tada se red prioriteta takvih atomskih skupina određuje
uzimanjem u obzir atomâ koji su dalje, posredno, vezani na
kiralni C-atom – ponovno uz primjenu kriterija atomskog broja,
ali i broja kovalentnih vezâ koje ostvaruju ti atomi
(vi) nakon što se odredi red prioriteta četiriju skupina, molekula se
„gleda” u smjeru C*→ 4 , tj. „kroz” vezu kiralnog centra i
skupine najnižeg stupnja prioriteta (često je to atom H), te se
određuje prostorni raspored prvih triju skupina
(vii) ako su skupine 1 , 2 , 3 poredane u smjeru kazaljke na satu,
kiralni C-atom dobiva oznaku (R), prema lat. rectus, 3 = desni
(viii) ako su skupine 1 , 2 , 3 poredane u smjeru suprotnom od
kazaljke na satu, kiralni C-atom dobiva oznaku (S), prema lat.
sinister, 3 = lijevi
 3 3

4 * 4
*
1 1

2 2

(R)-butan-2-ol (S)-butan-2-ol
Pripisivanje apsolutne konfiguracije optičkim stereoizomerima
prikazanih Fischerovim projekcijskim formulama

transformirana klinasta Fischerova projekcijska

formula formula

skupine prikazane okomito

→ iza ravnine crtanja
skupine prikazane vodoravno
→ ispred ravnine crtanja
Apsolutne konfiguracije butan-2-ola različito prikazanog Fischerovim
projekcijskim formulama
Prikaz geometrijskih izomera vinske kiselineFischerovim projekcijskim
formulama
H H
O O
C C C C
HO OH
OH OH

COOH COOH COOH COOH

HO H H OH HO H H OH

HO H H OH H OH HO H

COOH COOH COOH COOH

I. II. III. IV.

→ I. i II. – enantiomeri (enantiomerni par)

→ III. i IV. – enantiomeri (enantiomerni par)
→ I. i III., I. i IV., II. i III., II. i IV. – dijastereoizomeri
→ apsolutna konfiguracija – nije ni u kakvoj vezi sa smjerom
zakretanja ravnine polarizirane
svjetlosti
– racemat (racemična smjesa) – smjesa enantiomera u omjeru 1:1
– ne pokazuje optičku aktivnost
– meso spojevi – geometrijski izomeri čije molekule sadrže
unutarnju ravninu simetrije
– ne zakreću ravninu polarizirane svjetlosti
– primjer: enantiomeri vinske kiseline pod I. i II.
– veza broja geometrijskih izomera i broja kiralnih C-atoma u
molekuli:
broj geometrijskih izomera = 2n ,
gdje je n – broj asimetričnih C-atoma