Mjerenje krvnog pritiska-

vježba
• Krvni pritisak je pritisak krvi na zidove krvnih sudova. On nastaje usljed
kretanje krvi u krvnim sudovima. Ukoliko je brzina kretanja krvnih čestica
veća, utoliko je krvni pritisak veći. Pritisak je najviši u aorti tokom grčenja
komora: kod čovjeka je oko 120 mmHg. Međutim kada se komore opuste bez
obzira što je u njima pritisak tada jednak nuli u aorti, upravo zbog njene
elastičnosti, pritisak opada samo do 80mmHg. I to su upravo vrijednosti koje
bilježimo kada mjerimo krvni pritisak zatezanjem specijalne manžetne oko
mišice.
 Priprema za mjerenje krvnog
pritiska:
• Krvni pritisak se može mjeriti na nadlaktici lijeve ili
desne ruke. Ruka treba da je slobodna. Pravilno
postavljanje aparata vrši se tako da se na nadlakticu ili
mišicu oslobođenu od odjeće postavi manžetna sa
čičkom napolju tako da se crijevo gumenog balona I
lakatna mažetna naliježu na pregib lakta. Vrhovima
prstiju u pregibu lakta pronađite puls arterija koju ćete
poznati po ravnomjernom podizanju I spuštanju zida
arterije (pulsiranju). Glava slušalice treba da leži iznad
arterija koju ste pronašli u pregibu lakta. Učvrstite
pomoću čička lakatnu manžetnu a zatim priključak
spojite sa glavom slušalice. Postavite sebi viljušku
ljekarske slušalice tako da nastavci za uši naliježu na
spoljne otvore ušnog kanala okrenuti nešto naprijed.
Uzmite gumenu pumpu, provjerite da li je regulacioni
vijak do kraja zatvoren. Sada možete da počnete sa
mjerenjem krvnog pritiska I u početku neće ići baš
lako!
• Mjerenje započinje pumpanjem vazduha u gumeni
balon, u kojem pritisak raste, što se može
kontrolisati na preciznom manometru. Pritisak
vazduha u balonu treba da bude iznad vrijednosti
krvnog pritiska koji se očekuje. U tom času prestaje
kretanje krvi u donjem dijelu ruke ispod manžetne.
Kada ste to učinili laganim odvrtanjem regulacionog
vijka vazduh počinje da izlazi iz balona I pritisak u
njemu opada što pokazuje kazaljka manometra.
Kada pritisak padne do određene visine, pojaviće
se,a vi ćete to čuti, kratki tonovi, koji pokazuju da je
krv ponovo potekla kroz arteriju u dio ruke ispod
manžetne. Vrijednost pritiska koji označava kazaljka
manometra u času kada ste prvi put čuli tonove,
predstavlja visinu sistolnog pritiska (gornjeg). Za
vrijeme dok vazduh lagano izlazi I kazaljka
manometra I dalje pada, tonove koje ste čuli
istovremeno sa otkucajima srca, čućete idalje jedno
vrijeme nešto jače, pa zatim sve slabije I slabije dok
se sasvim ne izgube. Visina pritiska u času kada su
se tonovi izgubili predstavlja vrijednost dijastolnog
pritiska (donjeg pritiska).
 Napomena:
• Pritisak krvi mijenja se u toku dana, najviše
poslije podne. Na visinu pritiska utiču
raspoloženje I duševno stanje te pritisak može
biti povišen u radosti, iščekivanju, srdžbi,
opštoj nervozi, neudobnosti…
• Osjetljive osobe, plahovite, koje brzo reaguju
mogu imati povišen pritisak I prilikom
mjerenja u ordinaciji ljekara.
• Kod punijih osoba pritisak može biti viši I
zbog debljine.
• Toplo vrijeme utiče da se pritisak nešto
smanji, a u hladnoći će biti viši (zašto?).
• Fizička aktivnost može da poveća sistolni
pritisak, te pritisak treba mjeriti poslije
odmora od 15 minuta u mirnoj prostoriji.
 Šta je puls I kako se mjeri?

• Puls je periferni odraz rada srca. Ispituje se pipanjem arterije prstima

(palpacija pulsa). Palpacija se može izvesti na različitim arterijama, na
mjestima gdje se arterija nalazi potkožno, a ispod njih je čvrsta
podloga-kost. Iz praktičnih razloga puls se najčešće pipa na a. radialis.
Normalni puls se odlikuje određenim kvalitetima: puls treba da bude
ritmičan tj. da su vremenski intervali između pulsnih oscilacija jednaki;
frekvencija pulsa treba da iznosi između 60-80 u minuti, a punjenje
arterije pod prstima treba da se dobro osjeća.
 Vaš zadatak za domaću zadaću:
• Izmjeri pritisak I odredi puls sebi I svojim ukućanima!
• Uradi 10 čučnjeva pa nakon toga izmjeri krvni pritisak I puls!
• Šta zaključuješ?