INDIREKTNI

ISTRAŽNI RADOVI

 
Uvod

• Tlo (ili stijena) je nastalo kroz svoju dugu geološku historiju raznim
hemijskim, fizičkim i mehaničkim procesima što je uslovilo veliku brojnost
njegovih osobina i raznolikost prostornog i vremenskog rasporeda.
• Kako bi objekti bili stabilni, bilo je potrebno pogodno tlo za gradnju. Tako
se razvijala geotehnika koja u biti građevinska aktivnost kojom se
projektuju i grade građevinski objekti u tlu.
• Svaki objekat je potrebno dobro utemeljiti u tlu, kako bi se osigurala
trajna sigurnost objekata od sloma temeljnog tla, i kako bi se ograničile
deformacije tla, da ne bi došlo u pitanje funkcionalnost građevinskog
objekta uopšte.
Uvod

• Istražni radovi mogli bi se podijeliti u dvije osnove

grupe:

 indirektne istražne radove, kojima se ne zadire i

 direktne istražne radove kojima se ulazi u zemljinu
koru.
Indirektni istražni radovi

• Svakom ozbiljnom istraživanju treba prethoditi potpuno

upoznavanje sa svim relevantnim podacima o istraživanom
prostoru.

• To uključuje geodetske podloge, analizu postojećih geoloških,

hidrogeoloških i ostalih karata.
Daljinska istraživanja

• Daljinska istraživanja su • Dva su osnovna sistema ovih

relativno novija istraživanja ispitivanja označena
bazirana na instrumentalnom kraticama:
snimanju Zemlje s površine ili iz
zraka. Većina tehnika daljinskim
snimanjima osniva se na  IRLS (Infra - red linescan) i
registriranju energije koja se  SLAR (Side - looking airborn
kreće od elektromagnetskog radar).
spektra, uzroka radioaktivnog
gama zračenja, preko vidljivog
spektra do radara.
IRLS

• Zasniva se na činjenici da svi predmeti zbog termalne aktivnosti

njihovih atoma generiraju elektromagnetsko zračenje.
• Podaci mogu biti procesuirani u boji ili u crno - bijeloj tehnici.
• Zbog termalne inercije moguće je razlikovati dolomite od
škriljavaca, te glinovite od pjeskovitih stijena.
 SLAR

• SLAR čini emitiranje radarskih valova iz zrakoplova na površinu zemlje.

Njihovo reflektiranje se prihvaća u zrakoplovu i interpretira kao crno bijele
fotografije.
• Interpretacijom fotografija iz zraka dobivaju se podaci o stijenama i tlu kao i o
eventualnoj prisutnosti podzemnih voda u njima. Postoje četiri osnovna tipa
filmova koji se koriste za ta snimanja: crno-bijeli, infracrveni monokromatski,
stvarne boje i »false colour«.
• Crno-bijela fotografija se koristi u većini namjena, prvenstveno za potrebe
geodezije i utvrđivanje geoloških struktura.
• Stereoskopsko promatranje pripadajućih stereoparova fotografija omogućuje
dobivanje trodimenzionalne slike morfologije i geološke građe terena.
Geoelektrična tomografija
•Otpornost je najvažnije
električno svojstvo stijena i
mjerenjem na površini
određujemo potpovršinsku
raspodjele otpornosti u
podzemlju te dobivamo
informacije o geološkom
sastavu i građi istraživanog
područja.
• Različite vrste stijena imaju
različite električne otpornosti
a rasponi otpornosti ovise o
mineralnom sastavu, stanju
stijenske mase (razlomljenost,
šupljikavost) sadržaju fluida u
pukotinama i porama,
porozitetu, stupnju zasićenja
stijene vodom, mineralizaciji
fluida, temperaturi.
 • Metoda električne
Shematski prikaz mjerenja otpornosti
otpornosti zasniva se na
uvođenju struje u
podzemlje pomoću dvije
strujne elektrode (C1,
C2) te mjerenju
električnog potencijala
pomoću druge dvije
elektrode koje se zovu
potencijalne (P1, P2).
 Princip mjerenja i modeli istraživanja kod geoelektrične tomografije

• Oprema za 2D i 3D mjerenja metodom otpornosti sastoji se od uređaja za

mjerenje otpora u tlu od selektora elektrod, kabela za elektrode od kojih
svaki ima 21 izlaz za elektrode s konstantnim razmakom između izlaza za
elektroda, elektroda od nehrđajućeg čelika sa spojnicama do kabla .
2D-GEOELEKTRIČNA MJERENJA

• Odlikuju se slijedećim značajkama:

 uklanjanjaju ograničenja 1D mjerenja,
 prate promjene otpornosti u vertikalnom i horizontalnom smjeru
i koriste se pri istraživanju kompleksnih geoloških struktura,
 ne uzimaju u obzir promjene otpornosti okomite na mjereni
presjek,
 mjerenja se izvode za sve uzemljene elektrode pri čemu se
mijenja razmak između elektroda a time i dubinski zahvat te tako
dobiva kontinuirani presjek prividnih otpornosti (pseudosekcija).
Magnetska, gravimetrijska, georadarska i VLF ispitivanja
• Magnetske i gravimetrijske metode se
primarno koriste kod istraživanja
geoloških struktura, a u manjoj mjeri
pri standardnim hidrogeološkim
istraživanjima. Magnetske metode
istraživanja se baziraju na činjenici da
su sve stijene u većoj ili manjoj mjeri
pod uticajem zemljinog magnetnog
polja magnetične. Gravimetrijske
metode ispituju različitost gustoće
površinskih ali i stijena u zemljinoj
unutrašnjosti.
• Georadarskom metodom se mogu
utvrditi heterogenosti u sastavu
relativno plitkog dijela litosfere. VLF
metodom se mogu odrediti zone
relativno intenzivnijeg procjeđivanja
podzemnih voda, posebice u čvrstim
stijenama. Metoda se bazira na
instrumentalnom utvrđivanju
magnetske komponente
elektromagnetskog polja, izazvanog
radio odašiljačima vrlo niske
frekvencije (VLF).
Karotažna ispitivanja

• Karotažna ispitivanja su nezaobilazna geofizička ispitivanja koja se provode u

istražnim bušotinama različitih dimenzija i namjena.
• Rezultati ispitivanja ovise o vrsti i primijenjenoj konfiguraciji mjernih sondi, o
dijametru bušotine, otporu isplake koja se koristi pri bušenju i njezinog
prodora u stijenu, debljini pojedinih slojeva, te o poroznosti stijene i fluidu
koji se nalazi u porama stijene.
• Metode karotaže mogu se podijeliti u nekoliko grupa, a navode se one koje se
u našoj praksi najčešće koriste:
 elektrokarotaža,
 radioaktivna karotaža i
 još neke karotažne metode.
Elektrokarotaža

 Monoelektrodno ispitivanje otpora - služi za identifikaciju, utvrđivanje debljine i

dubine zalijeganja stijena, određivanje zacjevljenja bušotine.
 Mala normala – za određivanje litološkog sastava, posebno tankih proslojaka,
proračun poroznosti stijena.
 Velika normala – za određivanje otpora debljih litoloških članova.
 Laterolog – za ispitivanje stvarnog otpora, prvenstveno čvrstih i konsolidiranih
stijena.
 Mikrolog – za određivanje propusnosti dobro konsolidiranih naslaga stijena,
posebice tankih proslojaka.
 Spontani potencijal - izdvajanje granica između različitih stijena, određivanje
mjesta ulaska fluida u bušotinu, indiciranje kvalitete podzemne vode.
Radioaktivna karotaža

 Gama karotaža - definiranje prisutnosti, škriljavaca, laporovitih

i glinovitih sedimenata, korelacija stijena, određivanje suhog i
zacjevljenog dubinskog intervala bušotine, pri radioaktivnom
obilježavanju podzemnih voda.
 Neutronska karotaža - određivanje poroznosti stijena posebice
male propustljivosti, prisutnosti podzemne vode u stijenama.
 Gama - gama kartotaža (radioaktvni izvor najčešće 60Co) -
određivanje gustoće i poroznost stijena.
Ostale karotaže

 Termička karotaža - određivanje termičkog gradijenta, lociranje mjesta

gubitka isplake, lociranje pukotina kroz koje se vrši procjeđivanje u
bušotinu.
 Određivanje brzine toka (flow-metrom) - određivanje zona dotoka u
bušotinu po dubinskim intervalima posebice arteških zdenaca, određivanje
defekta zacjevljenja odnosno dubinskog intervala kaptiranog vodonosnika.
 Kaliperska ispitivanja - određivanje dijametra bušotine odnosno njezinog
zacjevljenja, određivanje konstrukcije nepoznatih zdenca.
 Inklinometarska ispitivanja - određivanja nagiba bušotine i otklona od
vertikale osi bušotine, određivanje stvarne dubine bušotine.
 • Za korektnu interpretaciju
prikupljenih podataka
neophodno je primijeniti svu
paletu prezentiranih metoda
karotažnih ispitivanja. Treba
napomenuti da se ovim
Hipotetski prikaz rezultata karotažnih ispitivanja
ispitivanjima mogu odrediti i
proslojci debljine samo 5 cm.
 Zaključak

• Svakom ozbiljnom istraživanju treba prethoditi potpuno upoznavanje sa svim

relevantnim podacima o istraživanom prostoru zbog postavljanja konačnog cilja
istraživanja.

• Kvalitetni geotehnički istražni radovi – geotehničko istraživanje i ispitivanje te

geotehnički elaborat preduvjet su za razvijanje ideje o novom projektu.

• Provedba temeljitih terenskih i laboratorijskih ispitivanja neophodna je za

dobivanje ulaznih podataka o uslojenosti podloge, nosivosti, slijeganju,
kategorizaciji i kvaliteti materijala te odabiru prihvatljive tehnologije izvedbe
radova.
Hvala na pažnji!