SVEUČILIŠTE U SPLITU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Toplinska obrada i površinska zaštita

(261/263)

Predavanje:
Postupci obrade alatnih čelika

Zvonimir Dadić
SPLIT, 2020 1
Sadržaj
 Ugljični čelici
 Konstrukcijski čelici
 Alatni ugljični čelici (nelegirani)
 Legirani čelici
 Alatni legirani čelici

2
3
Ugljični čelici
 To su čelici koji sadrže, osim željeza i ugljika, mali udio drugih legirnih
elemenata.
 Maksimalni udio mangana, silicija i bakra ne smije preći 1.65 %.
 Sva svojstva ovih čelika zavise prvenstveno o sadržaju ugljika.

4
Ugljični čelici

5
Ugljični čelici
 Ugljični čelici
 Konstrukcijski nelegirani čelici
 Alatni nelegirani čelici

6
Alatni nelegirani čelici
 Alatni ugljični čelici
 Alat predviđen za kratkotrajni rad.
 Rezni alat predviđen za rad s malim
brzinama (niske radne temperature oštrice
alata).
 Nelegirani alatni čelici su u pravilu bogati
ugljikom:
 0,7 do 1,3% C
 Zakaljeni u vodi dostignu vrlo veliku
tvrdoću, i do 68 HRC.

7
Alatni nelegirani čelici
 Prema sadržaju ugljika ovi čelici dijele se na:
 Žilavi do 0,9%C,
 Srednjetvrdi od 0,9 do 1,15%C,
 Tvrdi do 1,3%C (i eventualno više).

8
Alatni nelegirani čelici
 Žilavi čelici. Upotrebljavaju se za alate koji su izrazito udarno opterećeni:
 sve vrste čekića, štance, nakovnji, dlijeta, probijači, strojne škare i sl.
 Srednjetvrdi čelici. Koriste se tamo gdje je potrebna veća tvrdoća reznih oštrica, a
dinamična naprezanja nisu suviše velika. To je slučaj kod reznih alata koji rade na
malim brzinama rezanja:
 razvrtala, narezna svrdla, glodala, spiralna svrdla, tokarski noževi (u prvom redu za
obradu drveta), zatim alati za hladnu plastičnu obradu (matrice za provlačenje, žigovi), te
mjerni i kontrolni alati (kalibri, šablone, trnovi).
 Tvrdi čelici. Do izražaja dolazi u prvom redu izrazito velika tvrdoća u zakaljenom
stanju. Žilavost je mala, pa se ovi čelici koriste za izradu reznih alata za ručni rad:
 alati u industriji satova, grecala, razni kirurški instrumenti, te alati za obradu tvrdih
nemetalnih materijala: mramor, tvrda guma, umjetne mase i sl.

9
Alatni nelegirani čelici
 Prednosti i nedostatci:
 Prednost nelegiranih alatnih čelika je u maloj prokaljivosti, što i tanjim izracima
ostavlja žilavu jezgru.
 Nedostatak je opasnost od nastajanja prskotina i izvitoperenja zbog potrebe
kaljenja u vodi. Ovi nedostaci mogu se djelomično otkloniti slomljenim
(voda/ulje) ili stepeničastim kaljenjem.

10
Alatni nelegirani čelici

0.7-1.3%C

11
Legirani čelici
 Legirni elementi – bitna promjena svojstava
 Legirani čelici
 Konstrukcijski legirani čelici
 Čelici za cementiranje, poboljšavanje, nitriranje…
 Alatni legirani čelici

12
Legirani čelici

13
Alatni legirani čelici

 Uglavnom iznad 0.7% C

 Svojstva:
 velika tvrdoća i čvrstoća,
 zadržavanje tvrdoće i čvrstoće na povišenim temperaturama,
 otpornost na trošenje pri različitim vrstama opterećenja,
 dobra obradivost prije i poslije kaljenja,
 velika žilavost, mala deformacija pri kaljenju,
 mala promjena dimenzija s promjenom temperature,
 otpornost koroziji i
 dozirana prokaljivost.

14
Alatni legirani čelici
Npr. Brzorezni čelik
 Lagirani s W ili Mo i V
 Alfageni elementi (stabiliziraju  fazu)
 Temperature pretvorbe povišene
 Karakteristične koncentracije pomaknute
ulijevo
 Ledeburitni čelik
 T0 – ferit + karbidi

15
Alatni legirani čelici
Npr. Brzorezni čelik
 Lagirani s W ili Mo i V
 Alfageni elementi (stabiliziraju  fazu)
 Temperature pretvorbe povišene
 Karakteristične koncentracije pomaknute
ulijevo
 Ledeburitni čelik
 T0 – ferit + karbidi

16
Alatni legirani čelici
Npr. Brzorezni čelik
 Loša toplinska vodljivost
 Stepeničasto zagrijavanje
 Austenitno područje
 1250 ˚C, otapanje što više ugljika u
austenitu
 Neotopljeni karbidi (npr. VC)

17
Alatni legirani čelici
Npr. Brzorezni čelik
 Nakon kaljenja
 M + K + γ (ostatni do 30%)
 γ (ostatni) – mekana faza

18
Alatni legirani čelici
Npr. Brzorezni čelik
 Popuštanje – 550 ˚C
 Tvrdoća može i porasti.
 Popuštanjem se destabilizira ostatni austenit
 Dio legirnih elemenata izlazi iz austenita i s
ugljikom stvara karbide.
 Austenit postaje siromašniji i ima novu višu
Mf temperaturu.
 Pretvori se u sekundarni martenzit i podigne
čvrstoću zakaljenom čeliku.

19
Alatni legirani čelici

20
Alatni legirani čelici
Npr. Čelici za topli rad
 Sferoidizacijsko žarenje
 700 – 800 ˚C – progrijavanje i hlađenje u peći
 Karbidi poprimaju sferoidni oblik
 Tvrdoća oko 200 HV

21
Alatni legirani čelici
Npr. Čelici za topli rad
 Sferoidizacijsko žarenje
 700 – 800 ˚C – progrijavanje i hlađenje u peći
 Karbidi poprimaju sferoidni oblik
 Tvrdoća oko 200 HV

22
Alatni legirani čelici
Npr. Čelici za topli rad
 Žarenje
 Redukcija zaostalih naprezanja.
 Smanjuje rizik od deformacije pri kaljenju
 600 ˚C – 1-2 h, hlađenje u peći

23
Alatni legirani čelici
Npr. Čelici za topli rad
 Stepeničasto zagrijavanje
 Slaba toplinska vodljivost – zaostala naprezanja
 Temperatura austenitizacije – 980 – 1050 ˚C (15-30min)
 Dovoljno visoka za otapanje karbida / Što niža zbog rasta austenitnog zrna

24
Alatni legirani čelici
Npr. Čelici za topli rad
 Hlađenje (kaljenje)
 Ulje, inertni plin, zrak (dugo trajanje inkubacije)
 Manja toplinska naprezanja nego hlađenjem u vodi
 M + K + γ (ostatni)

25
26
27
Alatni legirani čelici
Npr. Čelici za topli rad
 Popuštanje
 Minimalno 2x (dimenzionalna stabilnost, radna tvrdoća kalupa, uklonjanje
zaostalih naprezanja)
 Hlađenje na zraku

28
Alatni legirani čelici
Npr. Čelici za topli rad
 Postupci modificiranja i prevlačenja površine
 Kemijsko-difuzijski procesi (npr. Nitriranje)
 Površinske prevlake (npr. PVD, CVD, PACVD, PAPVD)

29
Alatni legirani čelici

https://www.youtube.co
m/watch?v=di3fD_zSuL8&
t=213s

30
Hvala na pažnji!

zdadic@fesb.hr
31