UNIVERZITET U ZENICI

ZDRAVSTVENI FAKULTETE

PREVENCIJA DJEČIJIH
ZARAZNIH BOLESTI
 PREVENCIJA DJEČIJIH
ZARAZNIH BOLESTI

– aktivna imunizacija
– pasivna imunizacija
– kalendar obavezne imunizacije
– neobavezna imunizacija
 Vakcinacija – imunizacija –
cijepljenje
• Imunizacija može biti pasivna i aktivna
• Pasivna imunizacija podrazumijeva davanje gotovih
specifičnih odbarambenih faktora, antitijela, koje je
proizveo neki davalac.
• Ovakva zaštita je brzodjelujuća, ali i kratkotrajna,
nekoliko sedmica ili mjeseci, jer se primljena antitijela u
organizmu primaoca brzo razgrade.
• Poseban oblik pasivne imunizacije je prenošenje
zaštitnih antitijela sa majke na plod u toku trudnoće.
• Ova, prirodno stečena zaštita protiv zaraznih bolesti koje
je majka preboljela, štiti dijete u prvih tri do šest mjeseci
života, dok se ne razgrade od majke prenesena antitijela
u organizmu djeteta.
 Aktivna imunizacija
• je postupak kojim se, davanjem
odgovarajućeg živog, oslabljenog
uzročnika, raznim tehnikama umrtvljenog
uzročnika, njihovih dijelova ili produkata,
postiže stvaranje odbrambenih antitijela,
koja štite primaoca od zarazne bolesti.
• Ovako stečena zaštita može biti
višegodišnja, a kasnijim revakcincijama se
može pojačati i produžiti.
 Aktivna imunizacija
• Krajnji cilj vakcinacije protiv neke od zaraznih
bolesti je njeno iskorjenjivanje - eradikacija.
• Za neke bolesti se to i uspjelo.
• Variola ili tzv. velike boginje, kao teška zarazna
bolest, je eradicirana.
• Djeca ekonomski siromašnijih zemalja su
izložena znatno većem riziku da obole ili umru
od zaraznih bolesti, za koje danas postoje
vakcine, jer njihove vlade ne mogu ili ne žele
odvojiti sredstva za nabavku dovoljno vakcina.
 Sistem organizacije vakcinacije
• nije isti u svim zemljama.
• U nekim zemljama, kao i u našoj zemlji,
vakcinacija je zakonom obavezna.
• U nekim drugim zemljama je to prepušteno na
volju pojedinca roditelja ili staratelja i zavisi od
zdravstene prosvjećenosti stanovništva, te
savjesnosti i entuzijazma ljekara i drugog
zdravstvenog osoblja.
• Provođenje vakcinacije može biti kontinuirano ili
kampanjski.
 Kampanjsko vakcinisanje
• se provodi u uslovima loše organiziranosti
primarne zdravstvene zaštite i provodi se
dva do tri puta godišnje.

• Obuhvata veći broj djece odjednom,

neovisno o dobi svakog pojedinog djeteta.
 Kontinuirana vakcinacija
• je zaseban program za svako dijete i izvodi se prema
kalendaru u optimalnoj životnoj dobi za svako dijete
individualno.
• Ovaj način vakcinacije se obavlja tokom cijele godine.
• Prednosti ovog načina vakcinacije su u tome što ga
provode ljekari koji su u kontaktu sa djetetom od prvih
dana života i vakcinacija se obavlja u dobu i uslovima
optimalnim za svako dijete pojedinačno.
• Na ovaj način se, uglavnom, vakcinišu djeca u našoj
zemlji, u dječijim dispanzerima i ambulantama
porodičnog ljekara.
 PODJELA VAKCINA
• Prema svom sastavu, vakcine mogu biti:
– bakterijske ili virusne,
– žive atenuirane - oslabljene ili nežive - inaktivne.
– Neke vakcine su samo za jednu bolest,
monovalentne( BCG, HBV, HiB),
– neke su kombinovane za više bolesti,
polivalentne( MRP, TETRAXIM,).
Prednost polivalentnih vakcina je u manjem broju
pojedinačnih doza, što znači i manje uboda, pa
time i manje trauma za dijete.
 Aktivna imunizacija
Vakcinacijom se postiže visok stepen
zaštite, ali ne i apsolutna zaštita.
Istina, rijetko se dogodi da vakcinisano dijete
oboli od zarazne bolesti, protiv koje je
blagovremeno dobilo adekvatnu vakcinu.
U tim slučajevima je bolest najčešće blagog
toka, sa rijetkim komplikacijama.
 Neželjene reakcija
• Svaka vakcinacija je, kao i svaka druga
intervencija, povezana sa određenim stepenom
rizika od neželjenih reakcija.
• Reakcije su različite za razne vrste vakcina.
• Mogu biti:
– lokalne
– opće,
– lakše
– teže.
 Neželjene reakcija
• Treba znati, da je pojava komplikacija kod
pobolijevanja od zaraznih bolesti znatno veća
nego pojava reakcija na vakcine.
• Teške sistemske reakcije su rijetke, ali moguće.
• Uvođenje novih tehnologija je doprinijelo da se
proizvode i vakcine koje daju manje reakcija, a
daju bolji imuni odgovor, što znači i bolju i
sigurniju zaštitu od zaraznih bolesti
 Kalendar vakcinacije.
• Vakcinacija se vrši prema vremenskom
rasporedu, kalendaru vakcinacije.
• U našoj zemlji kalendar vakcinacije obuhvata
zaštitu od deset zaraznih bolesti, i to:
• tuberkuloza,
• hepatitis B,
• difterija, tetanus - zli grč, veliki kašalj,
• hemofilus influenzae B infekcija,
• poliomijelitis,
• krzamak, rubeola i zauške
 primovakcinacija
• Odmah po rođenju dijete dobije vakcinu protiv
tuberkuloze – BCG vakcina i prvu dozu vakcine
protiv hepatitisa B - HBV vakcina
• Nakon mjesec dana dijete dobije drugu dozu
HBV vakcine.
• U trećem mjesecu života dijete dobiva prvu
dozu vakcine protiv difterije, tetanusa i velikog
kaslja - DiTePer vakcina, prvu dozu vakcine
protiv poliomijelitisa i hemofilus influenceB
infekcije - polio i HiB vakcina.
 primovakcinacija
• U četvrtom mjesecu dijete dobiva drugu
dozu vakcine protiv difterije, tetanusa i
velikog kaslja, poliomijelitisa i hemofilus
influenceB infekcije.
• Sa šest mjeseci starosti dijete dobije treću
dozu DiTePer i polio vakcine i treću dozu
HBV vakcine.
• U trinaestom mjesecu se daje MRP
vakcina protiv krzamaka, zauška i rubeole.
 Revakcinacija
• U osamnaestom mjesecu revakcinacija se vrši
protiv poliomijelitisa i vakcinom protiv hemofilus
influence B infekcije.
• Revakcinacija DiTePer vakcinom (protiv difterije,
tetanusa i velikog kašlja) vrši se u petoj godini
života, skupa sa drugom revakcinacijom polio
vakcinom - protiv poliomijelitisa.
• U šestoj godini života se djeca revakcinišu MRP
vakcinom (protiv krzamaka, rubeole i zauški).
 Revakcinacija
• U školskom periodu djeca dobiju još jednu
revakcinu protiv difterije,i tetanusa i
poliomijelitisa u četrnaestoj godini, te u
osamnaestoj godini revakcinu protiv
tetanusa.
• U četrnaestoj godini se revakcinišu i
djevojčice protiv rubeole,kao i djevojčice
koje do tada nisu redovno vakcinisane
protiv ove bolesti.
Aktivna imunizacija
 neobavezna imunizacija
• To je prevencija bolesti koje nisu obuhvaćne
obaveznim kalendarom vakcinacije, ali se u
posebnim epidemiološkim stuacijama
vakcinacija sprovodi.
• Obuhvata nekoliko bolesti:
• Bjesnilo, meningokokna bolest, Lajmska bolesti,
kolera, trbušni tifus, influenca ( gripa ),
pneumokokna infekcija, vodene ospice, virusni
hepatitisa A.
 Vakcinacija protiv bjesnila

• Virus bjesnila se nalazi u pljuvački bjesnih

životinja, pa se preko ujednih rana i ogrebotina
prenosi na čovjeka.
• Vakcinacija se vrši kod osoba koje imaju ugrizne
povrede od životinje koja je bijesna ili se sumnja
na bjesnilo.
• Vakcinišu se i osobe koje ugrize pas ili mačka
nepoznatog vlasnika, koje se ne mogu držati
pod desetodnevnom kontrolom.
Vakcinacija protiv meningokoka
• Kad se u jednoj sredini pojavi veći broj oboljelih
od meningokokne bolesti u neposrednoj blizini
oboljelog se nalazi između 10%- 50% kliconoša,
a u velikim epidemijama i do 80 %.
• Ova vakcina se daje za profilakusu oboljevanja
od meningokoknog meningitisa, a posebno u
situacijama pogoršanih epidemioloških prilika i u
epidemijama.
 Vakcinacija protiv Lajmske bolesti
• Do infekcije dolazi u toku ljeta, ali i u toku
drugih godišnjih doba, zavisno od ciklusa
razvoja krpelja.
• Bolest na čovjeka prenosi krpelj, uz tipične
lezije na koži, može se razviti krpeljski
meningo-encefalitis, srčana oštećenja i
druge sistemske reakcije.
• Vakcina se daje za zaštitu ugroženih
osoba
 Vakcinacija protiv kolere
• Vibrio cholere spada u najopasnije bakterije ove grupe,
koja izaziva intezivne oblike proliva sa velikim gubitkom
tečnosti koji mogu imati i smrtni izhod u rasponu od 1%-
50%.
• ETEC ( enterotoxigena Escherichia coli) bakterija
uzrokuje bolest na sličan način kao i vibrio, i to u 25%
slučajeva proliva kod djece i do 50% u svih oblika diareje
kod putnika u zemljama u razvuju.
• Vakcina protiv kolere razvija antitijela koja štite i protiv
ETEC.
• Zaštitni efekat vakcine je do 85% u prvih 6 mjeseci
poslije vakcine.
• Zaštita protiv ETCE je 60% u trajanju tri mjeseca od
vakcinacije
 Vakcinacija protiv trbušnog tifusa
• Od ove bolesti najčešće oboljevju djeca i
odrasli u zemljama u razvoju.
• Vakcinacija se primjenjuje u kod
pogoršanja epidemiološke situacije
vezano za poplave, zemljotrese i kod
pojave epidemije trbušnog tifusa.
Vakcinacija protiv influence ( gripe )
• Vakcinacija protv gripe se vrši se u periodu septembar/ oktobar
svake godine.
• Vakcinišu se rizične skupine:
-sve osobe starije od 65 god
-djeca i odrasli koji boluju od hroničnih plućnih i srčanih bolesti
-djeca i odrasli koji boulu od drugih hroničnih bolesti,
metaboličke bolesti, bubrežne bolesti, imunosupresivna
oboljenja.
-djeca i mlađi od 18 god . koju su pod dugotrajnom aspirinskom
profilaksom.
-trudnice u drugom i trećem tromjesečju trudnoće.
• Vakcina daje zaštitnost veću od 60 % , prema datom soju virusa.
• Sobzirom da je svake godine gripa obično uzrokovana drugim tipom
virusa, vakcinacija se vrši vakcinom koja uključuje tri najaktuelnija
epidemiološki očekivana soja virusa.
Vakcinacija protiv pneumokaka
• Streptococcus pneumoniae uzrokuje pneumoniju
sa stopom umiranja od komplikacija 16%- 36%.
• Vakcinacija se preporučuje kod djece starije od
2 godine i odraslih koji su hronični bolesnici,
oboljeli od leukemijem, malignih limfoma i drugih
malignih tumora,hronični bubrežni bolesnici,
posebno osobe kojima je odstranjena slezena.
 Vakcinacija protiv vodenih ospica
• Danas su mnoge razvijene zemlje u
obavezni kalendar vakcinacije uvele
vakcinu protiv varičela.
• U SAD se vakcina daje djeci između 12 –
18 mjeseci života.
• Vakcina daje visoku zaštitu od 95 %.
 Vakcinacija protiv virusnog
hepatitisa A
• Ova vakcina se preporućuje za vakcinaciju
djece starije od jedne godine i odaslih u
područjima srednje i visoke endemičnosti
virusnog hepatirisa A.
• Vakcina daje visoku zaštitnost i do 95,6%.
• Vakcina može spriječiti oboljevanje o VHA
ukoliko je osoba koja je vakcinisana bila u
inkubacionom periodu.