Professional Documents
Culture Documents
PONAŠANJE
PONAŠANJE
Tema: Ponašanje
KAKO DEFINIŠEMO PONAŠANJE?
Svaki pokret je u stvari ponašanje.
Ponašanje predstavlja aktivnost čovekovog organizma.
4. godina Poštuje jednostavna pravila i razume reči dobro – loše. Deca koja su kod kuće loše tretirana često prenose agresivnost na
drugu decu ili predmete
5. godina Može da odloži zadovoljenje potrebe, počinje da oseća krivicu i da samoreguliše svoje ponašanje. Povećava se tolerancija
na frustraciju i smanjuju se fizički ispadi ljutnje.
6. godina Ponaša se prema vaspitnim zahtevima, poštuje pravila, rasuđuje da je pravedno da prilikom podele svi dobiju jednako.
Iako još uvek nema razvijen osećaj za pravednost i težinu prestupa (određuje prema veličini štete, umesto prema nameri),
pomaljaju se začeci moralnog rezonovanja. Sposobno je da prikriva istinu. Društvo vršnjaka značajnije utiče na
ponašanje.
7. godina Rasuđuje da je pravedna podela po zaslugama. Najizraženije su igre sa pravilima. Razume koncept dobrog i lošeg –
početak moralnog rezonovanja. Spoljašnja sankcija je motiv za moralnost.
8. godina Ljutnju sve manje izražava agresivnim ponašanjem, svoje želje pokušava da ostvari uz pomoć pregovaranja, a ne izlivima
besa. Uviđa da posebno treba brinuti o onima koji su slabiji i uskraćeni.
10. godina Shvata povezanost moralnih pravila i društvenih konvencija. Moral se sastoji od zabrana. Fizički sukob i izlive besa
zamenjuje svađom i u stanju je da verbalno brani svoju poziciju. Kada poštuje pravila čini to da bi dobilo pohvalu.
12. godina Ponaša se u skladu sa opštim etičkim principima, ali misli da se ponekad mora lagati. Vara u školi.
13-15. godina Javlja se internalizovana lična savest, privlače ga etička pitanja i svuda traži pravednost. Rado prima moralne poduke, ali
je osetljivo na naređenja i zabrane. Može biti sklono lažima kako bi steklo veći ugled u grupi.
Ponašanje učenika sa IO Ponašanje učenika sa autizmom
Osnovna obeležja ponašanja dece sa lakom - napadi besa zato što nisu dobro ovladali
intelektualnom ometenošću ogledaju se u jezikom da bi izrazili svoje potrebe. Mogu da
povećanoj frustrabilnosti, povećanoj počnu da vrište zato što žele slatkiše ili keks ili
zamorljivosti pažnje, sniženoj inicijativi i sladoled ili nešto drugo za šta su zainteresovani u
motivaciji za različite aktivnosti, kao i u tom momentu; ili je uobičajen sled događaja
nedovoljnoj osećajnoj prisutnosti u polju narušen.
realnosti. - Česti strahovi; deca sa autizmom se plaše stvari
Najčešći problemi ponašanja su: impulsivnost, ili događaja koje ne izazivaju strah kod druge
razdražljivost, nepažnja, zadirkivanje druge dece dece. Strahovi su nepredvidljivi i nerazumljivi za
i tvrdoglavost druge. Strahovi se ispoljavaju kao panične
reakcije udružene sa napadima besa i neutešnim
suzama.
-samopovređujuće ponašanje podrazumeva
ponavljajuće sporadične događaje fizičkog
povređivanja koje dete uradi somom sebi
(grebanje, ujedanje i lupanje glavom.
-Uništavanje predmeta, kao što su igračke i
nameštaj,
PRIKUPLJANJE PODATAKA O
PROBLEMATIČNOM PONAŠANJU
Prepoznavanje problematičnog ponašanja (da li je to
ponašanje eventualno štetno za učenika ili za druge
osobe? Smeta li to ponašanje učenju samog učenika ili
učenju drugih osoba? Dovodi li to ponašanje do
izbegavanja učenika od strane drugih vršnjaka?)
opisati ponašanje - topografija ponašanja
oslobađanje od napetosti .
PRIKUPLJANJE PODATAKA O
PROBLEMATIČNOM PONAŠANJU
2 Udaranje 3 1,5h 2 4 5m 1h 5m
Bacanje 4 2,6
Bežanje 22 14,6
5 25m 1h 25m
3 Udaranje 2 1h 2 6 16m 2h 8m
Bacanje 4 4
Bežanje 25 25
UZ POMOĆ ČEGA PRIKUPLJAMO
PODATKE O PONAŠANJU - DNEVNIK
Osoblje škole i članovi porodice bi trebalo svakodnevno
da komuniciraju i putem dnevnika ili knjige koju učenik
nosi iz škole i u školu.
U taj dnevnik bi i jedni i drugi upisivali podatke o
problematičnim podacima, kako bi se uočila pravilnost,
ali i kako bi se kasnije pratile promene u ponašanju.
UZ POMOĆ ČEGA PRIKUPLJAMO
PODATKE O PONAŠANJU – ABC LISTA
Datum Prethodnik ponašanja Ponašanje Posledica ponašanja Trajanje
UZ POMOĆ ČEGA PRIKUPLJAMO
PODATKE O PONAŠANJU – ABC LISTA
Udaranje Drugo
Šutiranje
Drugo Trajanje:________
PONAŠANJE
“deficijentno” ponašanje
“prekomerno” ponašanje
Tehnika pozitivnog potkrepljenja dovodi do jačanja ponašanja, tako što se poželjno ponašanje
potkrepljuje nagradom.
Tehnika negativnog potkrepljenja povećava učestalost nekog ponašanja ukoliko takvo ponašanje
uklanja ili smanjuje neku neugodnu draž (ukoliko bežanje sa časova omogućava da se efikasno
izbegne test iz fizike, a ne donese neke druge neželjene posledice, učenik će verovatno pobeći i
drugi put).
Tehnika gašenja je procedura koja je usmerena na smanjenje negativnog ponašanja, ignorisanjem.
Uklanjanjem nagrade, odnosno uvođenjem ignorisanja ponašanja, ponašanje će slabiti. Ponašanje se
gasi jer nije potkrepljeno. Nedostatak je što se u početku procedure gašenja učestalost i intenzitet
nepovoljnog ponašanja mogu povećati.
Tehnika kazne - zadavanje neugodnih draži ili aktivnosti (prekor, brisanje table, čišćenje učionice,
POZITIVNA KAZNA), uzimanje poželjnog objekta (NEGATIVNA KAZNA)
Tehnika diferencijalnog potkrepljenja drugog ponašanja predstavlja strategiju koja uključuje
ignorisanje neadekvatnog ponašanja i istovremeno pojačavanje nagrađivanjem poželjnog ponašanja.
Tehnika kontrole i promene stimulusa usmerena je na promenu stimulusa koji mogu podsticati
nepoželjno ponašanje.
POTKREPLJENJE = NAGRADA
Prilikom usvajanja svakog zadatka koristimo
pojačanje tj. nagradu kako bi osigurali ponovno
pojavljivanje tog ponašanja.
Nagrade tj. potkrepljenja mogu biti bombona,
keks, čokolada.. ili igračka koju voli, socijalna
pohvala..
NAGRADA = POTKREPLJENJE
Povećavati broj nagrada Diferencirano nagrađivati
Detetu obezbediti što više prilika za igranje i što Npr: Ako nešto brzo uradi – dobiće veliku
više novih objekata/igračaka, koje će nagradu, a ako se oko nekog zadatka
terapeut učiniti uzbudljivim, kako bi one razvlači, dobiće malu nagradu
postale nagrada. Ako nešto prvi put uradi potpuno samostalno
Otkrijte zašto je baš predmet koji voli dragocen, dobiće ogromnu nagradu.
kako bi se to proširilo i na druge predmete, Napraviti listu nagrada, napraviti njihovu
kako bi se rotirale nagrade i podigao nivo hijerarhiju, najsnažnije nagrade ostavljati za
motivacije. najvažnije situacije.
Ukoliko postoji neutralan stimulus i onaj koji
voli, a postavljaju se istovremeno, trebalo bi
da neutralni stimulus podiže svoju vrednost.
POTKREPLJIVANJE PONAŠANJA
VRSTE NAGRADA (POTKREPLJENJA)
1. Prirodne (otvoram flašu jer želim da pijem vodu, otvaram frižider jer
hoću hranu, obuvam cipele i idem napolje)
2. Arbitrarne (žetoni, stikeri, smišljeni od strane nastavnika, potrebno je da
naučimo dete šta ona znače)
3. Socijalne (pohvala, bravo, super...)
4. Aktivne (vožnja bajsa, šetnja...)
5. Materijalne (novac, hrana...)
6. Senzorne (zvuk, miris, zagrljaj...)
KAKO FUNKCIONIŠU ARBITRARNE
NAGRADE – STRATEGIJA EKONOMIJA
ŽETONA
Ekonomija žetona predstavlja sistem učenja/modifikcije
ponašanja kroz pozitivno potkrjepljivanje željenog ponašanja.
Naime, svaki put kada se pojavi željeno ponašanje ili se ne
ispolji ometajuće ponašanje, dete dobija žeton/poen. Unapred
je dogovorena vrednost nagrađujućih aktivnosti u
žetonima/poenima, te dete mora odabrati jednu među
dogovorenim aktivnostima i prikupljati žetone/poene određeni
vremenski period, suzbijajući na taj način, želju za trenutnim
zadovoljenjem potreba.
PRIMER: Svaki put kada učenik sam uradi zadatak dobija
žeton.
Skupljene žetone učenik može zameniti za:
kinder jaje (3 žetona), odlazak na ljuljašku (7 žetona),
kompjuter (60 žetona).
KAKO MOŽEMO SPREČITI
PROBLEMATIČNO PONAŠANJE?
•
Pravljenje vizuelnih rasporeda i podsetnika
Uvođenje rasporeda sa dve slike pre i posle
aktivnosti, tranzicija • Uvođenje jasnih signala koji najavljuju neku aktivnost
• Osujećenje željene • Učenje alternativnog ponašanja
• Uvođenje tajmera
aktivnosti, odbijanje • Obučavanje deteta da koristi alternativne načine
detetovog zahteva komunikacije – upotreba slika, gesta, komunikatora
• Obučavanje deteta strategijama samo-praćenja i samo-
• Dete ima želje, ali nema kontrole
•
odgovarajuće načine da •
Uvođenje socijalnih priča
Senzorna dijeta
iskaže potrebu • Obezbedite što više prilika u kojima će dete vršiti izbor
• Senzorna disfunkcija • Modifikujte zadatke (težina zadatka, dužina,
zainteresovanost deteta...)
• Dete dobija nalog da uradi • Uredite prostor u skladu sa detetovim specifičnostima
nešto
• Faktor okruženja
• Ignorisanje
Agresivan je jer želi da
• Diferencirano potkrepljenje
privuče pažnju • Tehnika brojanja i
Dete ima želje, ali adekvatnog zahtevanja
• Tehnika blokiranja
nema odgovarajuće
slobodnog pristupa
načine da iskaže nagradama
potrebu • Fizičko vođenje u cilju
završetka aktivnsoti
Dete dobija nalog da
• Procedure reagovanja u
uradi nešto kriznim situacijama