Ostvarivanje programske

različitosti u medijskom prostoru

Izradili:
Leon Babić, Martin Kušek, Tvrtko Jukić,Ana
Pranjić, Kristina Špoljarić,Elizabeta Kovačev
i Željka Kalavarić
 Sadržaj
 Povijest programske različitosti

 Povijest medijskog prostora

 Programska različitost

 Program AlJazeera

 Publika
 Sadržaj
 Novi oblici komuniciranja

 Proizvodnja vijesti

 Medijski sustavi

 Mreže javne komunikacije u Hrvatskoj

 Strukturne karakteristike sustava

 Sadržaj
 Kontekst hrvatskog umreženog prostora

 Odnosi moći

 Medijska politika

 Zaključak

 Literatura
 Povijest programske različitosti
Povijest programske različitosti odnosi se na
podučavanje s ciljem poboljšanja svijesti,
stava, znanja i vještina.
Mnoge organizacije, zajednice, vojni sektori i
institucije visokog obrazovanja provode neki
oblik obrazovanja o različitosti od 1960-ih u
Sjedinjenim Državama. Tvrtke su koristile
trening o različitosti krajem 1980-ih i tijekom
90-ih godina kako bi zaštitile i riješile tužbe za
građanska prava. Mnoge organizacije sada
pretpostavljaju da obrazovanje o raznolikosti
može povećati produktivnost i inovacije u sve
raznolikom radnom okruženju.
 Povijest programske različitosti
 Društvene promjene u cilju postizanja stabilnijeg društva
prevladavale su obrazloženje obrazovanja, koje se prvenstveno
fokusiralo na osposobljavanje radi povećanja osjetljivosti i
svijesti o rasnim razlikama. Susretne skupine postale su
popularna metoda treninga za okupljanje bijelih i crnih
Amerikanaca za iskrene i emotivne rasprave o rasnim
odnosima.
 Stručnost za različitost mijenjala se tijekom vremena, što
dijelom odražava promjenjive zahtjeve i rast u polju znanja na
terenu. Opis profesije prije uspona glavnog časnika za
raznolikost govori nam puno o tome s čime su se profesionalci
u raznolikosti suočavali kao savjetnici.
 Povijest medijskog prostora
U osnovi, ovaj bi vremenski okvir trebao podsjetiti Medijski prostori su
čitatelja da je bilo vrijeme kada su se audio i video "elektroničke postavke u
bili izrazito odvojeni od računarstva i njihovo se kojima skupine ljudi mogu
uključivanje u računalna istraživanja smatralo raditi zajedno, čak i kada nisu
neobičnim. prisutne na istom mjestu i
vremenu. U medijskom
Oni također mogu
prostoru ljudi mogu stvoriti
kontrolirati snimanje,
vizualna i akustična
pristup i reprodukciju
okruženja u stvarnom
slika i zvukova iz tih
vremenu koja se prostiru
okruženja. „ Medijski
fizički odvojenim
prostori bili su predmet
područjima.
istraživanja tijekom
sredine i kasnih 1980-ih. Snimanje i pronalaženje, integrirano s
postojanom živom vezom, bila je glavna
značajka razlikovanja Medijskog prostora i
videokonferencija kako su to tada shvaćali.
 Programska različitost
 Dijagonalne koncentracije
 Pluralizam
 Nakon pojave novih medija
<<monomedijski>> pristup ne odgovara
potrebama potrošaća koji zahtijevaju on-line
pristup programskim sadržajima
 Program Al jazeera
O „AL JAZEERA”-I POČETCI
 Neovisna novniska organizacija  Mala zgrada, okupljanja
 Pokrenut 1996. godine  Prvi talk show „Shariah and Life”
 Više od 70 ureda diljem svijeta
Ime Logo
 Arapski poluotok  1996. raspisan natječaj
 Katar
 Otok profesionalnog  Nastao sasivm slučajno
novinarstva
 Publika
GLEDANOST ZABRANJEN
 Al Jazeera Balkans  Bahrain
 Al Jazeera Turk  India
 Al Jazeera America  Iraq
 Al Jazeera Children”s Channel  Saudi Arabia
 Al Jazeera Centre of studies  United States
 Al Jazeera Mubasher
 PROIZVODNJA VIJESTI
 VIJESTI
 Informacije o aktualnim događajima
 Novinarsko izražavanje
 Zlatno pravilo – 5 W
 Novi oblici komuniciranja
 Tehnološki napredak na globalnoj razini
nedvojbeno je djelovao na interaktivne odnose
s javnošću
 U današnje vrijeme komunikacija se temelji na
dvosmjerni
 Kod novih oblika komunikacije polazišta su
zahtjevi i želje pripadnika publike
 PROIZVODNJA VIJESTI
 Finalni medijski produkt
 Točnost, kvaliteta prezentiranja i relevantnost
 3 pristupa
 PROIZVODNJA VIJESTI
 1. POLITIČKO EKONOMSKI PRISTUP
 2. ORGANIZACIJSKI PRISTUP
 3. KULTOROLOŠKI PRISTUP
 MEDIJSKI SUSTAV
 Hrvatska – južno/istočni model
 Kasni razvoj masovnog tiska
 Velika uloga države
 Internetski
 Kontekst hrvatskog umreženog prostora
 Konstantne promjene kod medija – nove
tehnologije, utjecaji globalnih medijskih
industrija, proces privatizacije
 Struktura medijskog vlasništva u Hrvatskoj –
tiskani mediji, radiotelevizija, digitalni mediji
 Kontekst hrvatskog umreženog prostora
 Problem s razumijevanjem vlasništva nad
informacijama i medijskim sadržajem
 3 tipa vlasništva – privatno, javno i zajedničko
 U Hrvatskoj postoji 8 zakona koji izravno
reguliraju područje elektroničkih medija
 Odnosi moći
 Moć medija
 Medijatizacija
 Mediji i komunikacija ovisni su o širim
društvenim procesima
 Povezanost medija i komunikacije s
ekonomskim i političkim procesima
 Medijska politika
 Medijska politika EU
 Pravna osnova
 Cilj
 Direktiva o audiovizualnim medijskim
uslugama
 Autorska prava na jedinstvenom digitalnom
tržištu
 Medijska politika u Hrvatskoj
 Zaključak
 Mediji nisu ni štetni ni korisni, ali mogu biti i
jedno i drugo. Oni jačaju i ruše naša stajališta,
djeluju na naše emocije, mogu nas razveseliti,
rastužiti, smiriti, potaknuti na neko djelovanje.
 https://careers.aljazeera.net/about-us/
 https://network.aljazeera.net/media-centre
 https://www.britannica.com/topic/Al-Jazeera
 https://www.aljazeera.com/
 https://www.europarl.europa.eu/