Doc.dr.sc.

Franjo Maletić
Prof.v.š.
Sveučilište Sjever
mail:fmaletic51@gmail.com

MEDIJSKI PROIZVODI
UVOD
UPRAVLJANJE MEDIJSKOM PROIZVODNJOM ?
UPRAVLJANJE MEDIJSKOM PROIZVODNJOM ?

Nobelovac Roland Coase

ustvrdio je kako se u ekonomskoj teoriji
poduzeća često opisuju kao

“crna kutija”

što je neobićno ali uvelike dobar opis

onog što je u njima zabilježeno.
UPRAVLJANJE MEDIJSKOM PROIZVODNJOM ?

Efikasnost ekonomskog sustava u znatnoj

mjeri ovisi o tomu kako organizacije a
posebno moderne korporacije poslove
obavljaju na

organizacijskoj i
upravljačkoj razini.

“Poduzeća ne postoje zbog tržišta prije

će biti da tržišta postoje zbog
poduzeća” (Jeffrey Williams )
UPRAVLJANJE MEDIJSKOM PROIZVODNJOM ?

Organizacijski i upravljački mediji su

izloženi “dramatičnim “ promjenama :

1.Raznovrsnost medija :

raste broj kompanija koje proizvode

,distribuiraju medijske proizvode
UPRAVLJANJE MEDIJSKOM PROIZVODNJOM ?

Organizacijski i upravljački mediji su

izloženi “dramatičnim “ promjenama :

2.Prekograničnoj i
višeplatformskoj distribuciji

Dominira višekanalna distribucija

,traženje novih sinergija
UPRAVLJANJE MEDIJSKOM PROIZVODNJOM ?
Organizacijski i upravljački mediji su
izloženi “dramatičnim “ promjenama :
3. Novoj podijeli i afinitetima
publike:
zasičenje tradicionalnim medijem
,publika prelazi na nove medije:
mlada,mobilna ,kreativna ,za suradnju ,
multitasking
UPRAVLJANJE MEDIJSKOM PROIZVODNJOM ?
Organizacijski i upravljački mediji su
izloženi “dramatičnim “ promjenama :

4.Globalizacija
kao rješenje zbog umanjenja prihoda ili
političkog interesa

Širenje ideja ,kapitala, znanja ,rada ,

Medijska globalizacija

Tradicionalni prenosioci kulturnih obrazaca ,

su
religije ,
odgoj i obrazovanje
i druge društvene institucije,
postupno sve više gube na značenju ,

a sve više masovni mediji (internet , TV...)

preuzimaju njihovu ulogu  i postaju

osnovni
kreatori društvene stvarnosti.
Medijska globalizacija

Mediji , osim novih načina kreiranja

vladajućih društvenih obrazaca ponašanja
i mišljenja ,

preuzeli su tehnike i metode

tradicionalnih institucija
Medijska globalizacija

Potrebno je razvijati

multidiscplinarne studije proučavanja

utjecaja globalnih medija ,

i uključiti veliki broja ljudi ,

intelektualce koji bi 

kritičkim i humanističkim pristupom

pomogli otkrivanju neželjenih efekata
globalnih medija 
UPRAVLJANJE MEDIJSKOM PROIZVODNJOM ?
Organizacijski i upravljački mediji su
izloženi “dramatičnim “ promjenama :

5.Stvaranju konglomerata
(oligopola)

integracije i akvizicije unutar više

medijskih industrija
Stvaranju konglomerata
(oligopola)
Konglomerat
u ekonomiji, vrsta poduzeća koje u svojem
proizvodnom programu ima vrlo širok
asortiman različitih proizvoda, koji se
proizvode različitim tehnologijama ili
različitim tehnološkim postupcima,
namijenjeni su različitim kategorijama
kupaca ili su im kanali prodaje različiti.

Oligopol vrsta tržišta gdje dominira

nekoliko tvrtki
UPRAVLJANJE MEDIJSKOM PROIZVODNJOM ?
Organizacijski i upravljački mediji su
izloženi “dramatičnim “ promjenama :

6.Digitalnoj konvergenciji

izuzetno tehnološko dostignuće

Ovo je je­
dan od pr­
vih tren­dova od ka­
da su se
no­
vi­
nar­
stvo i hi­
per­tekst po­
ve­
za­
li za­
hva­
lju­
ju­
ći
digitalnoj teh­
no­
lo­
gi­ji.
Što je promijenila konvergencija
medija TV, TISAK, RADIO ?
1.novinari se sve manje opredjeljuju za
jednu vrstu pisanja a

sve više moraju biti spremni istu vijest i

isti sadržaj prenijeti na radio, tv, tisak i
internet pisanjem određenim za tu vrstu
medija

2.svatko može biti izdavač

(YouTube,blogovi..)
ali ne i novinar!
Što je promijenila konvergencija medija
TV, TISAK, RADIO ?

3.svaki medij zasebno se morao prilagoditi

konvergenciji i 
pojavi novih medija

4.sasvim novi način prezentiranja  vijesti

različitim medijima i
brže stvaranja potpunije slike događaja
( riječ, slika, zvuk, video,
grafovi)
Što je promijenila konvergencija medija
TV, TISAK, RADIO ?
Henry Jenkins o medijskoj konvergenciji)

"dinamičan proces koji obuhvaća različita

međusobna povezivanja i interakcije
tehnologije, industrije, sadržaja i publike.

"Zaključno:
ovakvim razvojem najviše su profitirali
pluralizam i raznolikost medija, a omogućenom
interaktivnošću pojedinac 
prestaje biti pasivni korisnik medijskih
sadržaja
Što je promijenila
konvergencija medija TV,
TISAK, RADIO ?
internet je odigrao najveću ulogu
u ubrzanju konvergecije medija,

ne iscrpljuje se pronađenim već

onim što se sa pronađenim može
dalje učiniti.

 "sve u jednom" - 
 UPRAVLJANJE MEDIJSKOM PROIZVODNJOM ?
U kojoj mjeri organizacija i menadžment prate
navedene trendove?

Primjer :

Medijska tvrtka “ X “ nitko nikada nije bio

nazoćan na međunarodnom stručnom ili
znanstvenom skupu iz osnovne djelatnosti.
Nisu članovi ni jedne međunarodne medijske
asocijacije ,

ne primaju ni jedan stručni časopis iz područja

medija
S druge strane tvrtka „xy” sudjeluje u svemu
UPRAVLJANJE MEDIJSKOM PROIZVODNJOM ?

Efikasnost ekonomskog sustava u znatnoj

mjeri ovisi o tomu kako organizacije a
posebno moderne korporacije poslove
obavljaju na

organizacijskoj i
upravljačkoj razini.

“Poduzeća ne postoje zbog tržišta prije

će biti da tržišta postoje zbog
poduzeća” (Jeffrey Williams )
MEDIJI- ORGANIZACIJSKI I
UPRAVLJAČKI ASPEKTI ?
Pristup temi :interdisciplinaran

Razlozi :
opća ekonomska znanja kojim INFORMACIJSK
pripada tema za osobe koje se bave O
KOMUNIKACIJS
medijima nisu dostatna za KE
razumijevanje procesa koji prolaze ZNANOSTI
moderne medijske organizacije i
njene upravljačke strukture.

POLITIČKE I TEHNIČKE
SOCIJALNE EKONOMSKE PSIHOLOGIJA ZNANOSTI
ZNANOSTI
ZNANOSTI
UPRAVLJANJE MEDIJSKOM PROIZVODNJOM ?

Medijska organizacija

,upravljanje medijem,
možemo razumjeti samo ako
razumijemo temeljnu medijsku
paradigmu,

Medijsku potrebu
UPRAVLJANJE MEDIJSKOM PROIZVODNJOM ?

Inovacija stvara medij.

Medij stvara prvo potrebu,a zatim je

nastoji zadovoljiti oblikujući
medijske kanale ,sadržaje
,platforme,formate .

Nakon što medij zadovolji potrebu

nastoji je zadržati.
UPRAVLJANJE MEDIJSKOM PROIZVODNJOM ?
Medijska paradigma temelji se na medijskoj
potrebi.

Potreba je psihološki podražaj, nema

empirijskih dokaza o visini ili obimu medijske
potrebe .

Ali ima empirijskih dokaza koji medij (koji

kanal) ili medijski proizvod zadovoljava
publiku .

Mediji - organizacijski i upravljački vezani

su za razvoj medijskog proizvoda.
POTREBE PREMA MASLOWU:

5.SAMOPOTVRĐIVANJE

4.POŠTOVANJE

3.DRUŠTVENE POTREBE

2.SIGURNOST

1.FIZIOLOŠKE POTREBE

POTREBE PREMA MASLOWU:

Abraham Maslow ,1954.
• Psihološke potrebe
• Fiziološle potrebe
POTREBE PREMA MASLOWU –
DRUŠTVENE POTREBE
Potreba za medijem

3. DRUŠTVENE POTREBE

o pripadnost grupi
o prijateljstvo
o Intimnost

Informiranost
MEDIJ = Zabava =
Psihološki podražaj
=potreba =medij
Potreba za medijem.
Mijenjaju li se društvene potrebe (potrebe prema Maslowu)?
POTREBE PREMA MASLOWU –MIJENJAJU LI
SE DRUŠTVENE POTREBE ?

Kada zadovoljimo potrebe na jednoj razini, naše

želje odmah prelaze na sljedeću razinu.

Dakle, kad se dobro najedemo želimo ostvariti

sigurnost.

Nakon što i to ostvarimo, želimo ljubav i

poštovanje i tako dalje.
POTREBE PREMA MASLOWU –MIJENJAJU
LI SE DRUŠTVENE POTREBE ?

Na vrh svoje piramide Maslow je postavio

potrebu za samoostvarenjem, snažnu
ljudsku želju da

ispuni vlastiti kreativni potencijal.

Što je medij?
Sredstvo ostvarenja jednog od kreativnih
ljudskih potencijala .
1.MEDIJSKI PROIZVODI ?
 1.proizvodno područje novina
 2.proizvodno područje časopisa
 3.proizvodno područje knjige
 4.proizvodno područje filma
 5.proizvodno područje televizije
 6.proizvodno područje radija
 7.proizvodno područje elektroničkih medija
nosača zvuka i slike
 8.proizvodno područje interneta
 9.proizvodno područje video-igara i
računalnih igara
MEDIJSKI PROIZVODI-KNJIGE ?
MEDIJSKI PROIZVODI-NOVINE ?
MEDIJSKI PROIZVODI-ČASOPISI ?
MEDIJSKI PROIZVODI-FILM ?
MEDIJSKI PROIZVODI-RADIO ?
MEDIJSKI PROIZVODI-TV ?
MEDIJSKI PROIZVODI-NOSAĆI SLIKE I TONA ?
MEDIJSKI PROIZVODI-INTERNET ?
SPEKTAR MEDIJSKIH PROIZVODA ?
U čemu se razlikuju
Kako se mogu
Kako se medijski
publicistički može
okarakterizirati
prikazati
proizv odi od spektar
proizvodna
medijskih
područja
proizvoda proizvoda?
medijskih u poslovnoj
publicističkih tržišta?
uporabi?
 MEDIJSKI PROIZVODI
KojeKoje
Koju
oblikeoblike
ulogu
promidžbe
razlikujemo u pojedinim
imaju
časopisa
medijskim formati
parcijalnim
razlikujemo?
novina?
tržištima?
 MEDIJSKI PROIZVODI
Štokojim
Po se podrazumijeva
kriterijima
Koje su mogućnosti
pod tv-vrstom,
se mogu klasificirati
integriranja televizijske
televizijskim formatom i
promidžbe uprogrami?
televizijski program?
žanrom?
 MEDIJSKI PROIZVODI
Koje
Kojeglazbene
žanrove
formate
igara
razlikujemo?
 MEDIJSKI PROIZVODI
Što se Nove
Što se u kontekstu
institucionalne
Što se podrazumijeva
ekonomije
pod
podrazumijeva
„nepovoljnim
podrazumijev
pod
odabirom“
a pod
(„signaliziranjem“
„analitičkim
„adv erse selection“)?
pregledom“ –
(„signaling“)?
„screeningom“?
 MEDIJSKI PROIZVODI
Koje vrste
su dobara
ekonomski
Koje ekonomske posebnosti
imaju medijska dobra u pogledu
poznajekao
relevantne
materijalnosti i razlikuje
dimenzije
i povezanosti
medijskih
u proizvodnji idobara?
ekonomska teorija?
recepciji?
 MEDIJSKI PROIZVODI
Koje
Koja
Zašto je posebnosti
razlika
granični između
troškovi
ekonomije razmjera
imaju
kod mediji s
elektroničkih
(economies of scale) i
medijskih proizvoda
obzirom
ekonomije na idu
opsega
prema of
spremnost
(economies nuli?
za tržište?
scope)?
 MEDIJSKI PROIZVODI
Što Uide
Kojau svojstva
kojojprilog tome
mjeri se
da se dobra
medijska medijski
informacijskemogu
ekonomike
interpretirati
proizvodi imaju
kao
kvalificiraju
iskustvena
medijska dobra?
dobra?
kao usluge?
 MEDIJSKI PROIZVODI
U čemu se razlikuju prva
Što
Koje jemodula
su
kopija „moralni
mogućnosti
(first
hazard“copy) (i prva
povezivanja
module „moralkopija
proizvoda (first
medijskih product
proizvoda?
hazard“)?
copy)?
SPEKTAR MEDIJSKIH PROIZVODA
 tiskani mediji: novine, časopisi, knjige,
prospekti, plakati
 audio: audio CD (glazbena i tekstovna
izdanja), radijske emisije (npr. radio
drama, dokumentarna radio drama (radio-
feature), radijska reportaža, radijska
reklama)
 vizualni proizvodi: prikazivanje
dijapozitiva sa sinkroniziranim tonom,
multivizija (audiovizualna prezentacija
dijapozitivima i tonom, projekcije na
velike površine), primjena na sajmovima i
događanjima
SPEKTAR MEDIJSKIH PROIZVODA
 Kino (FILM):
 igrani kino filmovi, reklame u kinima
 televizija:
 televizijske emisije (npr. vijesti,
televizijski filmovi, dokumentarne emisije,
 televizijske serije,
 televizijska promidžba;
 ali također i poslovna televizija:
 korporacijsko izdavaštvo, korporacijska
televizija)
SPEKTAR MEDIJSKIH PROIZVODA

multimedijalni nosači:
odnosi s javnošću (public relations),
izobrazba pomoću računala (computer based
training),
računalne igre, elektroničke knjige,
interaktivni terminalni info-
kiosci/stupvi (point of information –
PoI),
mjesta prodaje (point of sale – PoS) i
terminali za zabavu (point of fun – PoF).
SPEKTAR MEDIJSKIH PROIZVODA

 Internet:
 pojavljivanje u odnosima s javnošću,
ponovno lansiranje (preoblikovanje) već
postojeće web stranice,
 internet trgovine (web shops),
 projekti elektroničke trgovine (e-
commerce),
 veliki internetski projekti, intranet
(privatna računalna mreža neke
organizacije), ekstranet
RAZUMIJEVANJE PROIZVODNIH PODRUČJA

Da bi se razumjela proizvodna područja, potrebno je

shvatiti:

posebne karakteristike medijskih

proizvoda,

koje ih s

ekonomskog gledišta

čine proizvodima s posebnim svojstvima.

MEDIJSKI PROIZVODI NA TRŽIŠTU

MEDIJSKI PROIZVODI ZADOVOLJAVAJU:

tržište recipijenata i promidžbenog

tržišta kao

„dvostranog tržišta“ („two sided

markets“),
MEDIJSKI PROIZVODI NA TRŽIŠTU
 Kod elektroničkih medijskih proizvoda
mogućnost lakog reproduciranja ali

visoki troškovi prve kopije

u usporedbi s
troškovima umnožavanja, velike prednosti
povećane proizvodnje

(degresija troškova ekonomijom razmjera i

ekonomijom opsega
EKONOMIJA RAZMJERA
Ekonomija razmjera(degresija troškova)

Pojava smanjenja prosječnih troškova

proizvodnje uslijed povećanog razmjera
(volumena) proizvodnje.
Ekonomija razmjera još se naziva i ekonomija
obujma.
Gledano s aspekta inputa, govori se o
povećanoj proizvodnosti inputa, a ona
proizlazi iz podjele rada, uštede u
materijalu i bolje iskorištenosti strojeva i
ostalih kapitalnih sredstava.
EKONOMIJA OPSEGA
Ekonomija opsega (engl. economies of scope)

je fenomen smanjivanja prosječnih proizvodnih

troškova koji se može postići ako poduzeće
(ili jedan njegov pogon) proizvodi određen
broj usko povezanih proizvoda.

To je ekonomija ušteda na troškovima do kojih

dolazi objedinjenim izvođenjem velikog broja
različitih aktivnosti unutar iste tvrtke
korištenjem zajedničkih inputa ili
zajedničkim unapređivanjem proizvoda, ili pak
njihovom zajedničkom distribucijom.
DEFINIRANJE MEDIJSKOG PROIZVODA

 Medijski proizvod se može

definirati s stajališta

 PROIZVOĐAČA
 KORISNIKA
FUNKCIJE I SVOJSTVA MEDIJSKOG
PROIZVODA

 Riječ je o definiciji u čijem se

središtu nalaze :
svojstva i funkcije proizvoda.
 Osnovne funkcije:
• funkcionalnost
• kvaliteta
• postojanost
DOPUNE FUNKCIONALNIH SVOJSTVA MEDIJSKOG
PROIZVODA

 Funkcionalna medijska svojstva

moguće je dopuniti :
 Estetskim svojstvima:
dizajn, boja, oblik
 Simboličnim svojstvima:ime
marke,asocijacije,grupe proizvođaća
 Uslugama s dodanom vrijednošću:
 servisna služba,financiranje
 DEFINICIJA MEDIJSKOG PROIZVODA S
STAJALIŠTA KORISNIKA

 Definicija medijskog proizvoda s

stajališta korisnika uvijek se odnosi na
pitanje:

 u kojoj mjeri proizvod pridonosi

zadovoljenju potreba

“Medijski proizvod shvaćamo kao skup

svojstava koja imaju za cilj stvaranja
koristi svake vrste za korisnika”
(Homburg/Krohmer)
DEFINICIJA MEDIJSKOG PROIZVODA S ASPEKTA
MARKETINGA

Marketing definira medijski proizvod

 kao ukupnu korist materijalne i
nematerijalne prirode koju kupac dobiva
kupnjom proizvoda.
Ukupna korist se sastoji iz
 biti proizvoda i
 sporednih svojstava
(usp. npr. Poth/Poth 2003.: 400).
 Kupnjom CD nekog filma dobivamo materijalnu ,
vrijednost,a njenim gledanjem dobivamo
nematerijalnu , duhovnu vrijednost
UKUPNA KORIST MEDIJSKOG
PROIZVODA BIT PROIZVODA

UKUPNA KORIST SE SASTOJI:

Bit proizvoda predstavlja dio koji

zadovoljava potrebe i koji proizlazi iz
funkcionalnih svojstava proizvoda

(funkcionalnost, kvaliteta,postojanost)
 UKUPNA KORIST MEDIJSKOG
PROIZVODA SPOREDNA SVOJSTVA
PROIZVODA
Sporedna svojstva proizlaze iz dodatne i
dopunske koristi koju proizvod donosi sa
sobom.
Ona mogu rezultirati iz koristi od
duhovnog zadovoljstva kao posljedice
estetskih svojstava

(npr. stajlinga, dizajna, ljepote) ili iz

koristi od priznanja, koja je popraćena
socijalnim svojstvima proizvoda
SHVAČANJE MEDIJSKOG
PROIZVODA

 Medijske proizvode treba shvatiti kao sadržaje

koje medijske tvrtke:

 proizvode,
 povezuju i
 distribuiraju

 i koji kod određenog kruga recipijenata (veliki

krug kod masovnih medija, mali krug kod
individualnih medija) trebaju generirati
temeljnu korist i dodatnu korist.
 
SHVAČANJE TEMELJNE KORISTI
I DODANE KORISTI PROIZVODA

Temeljna korist koju stvara neka

informativna emisija na televiziji (npr.
dnevnik) se sastoji u tome da nudi bolji
pregled dnevnih događaja.

Dodatna korist bi mogla biti da se na

radnom mjestu u krugu prijatelja može
razgovarati o aktualnim političkim
temama, dakle da se bude „u toku“, a ne
autsajder.
POVEČANJE DODANE KORISTI NA
TELEVIZIJI?
Televizije se kontinuirano trude oko toga da
sustavno povećaju dodatnu korist
za gledatelja, tako što mu npr.

preko interneta nude informacije koje prate

program te ga tako stavljaju u položaj da
otkrije daljnje informacije iza kulisa.
POVEČANJE DODANE KORISTI NA
TELEVIZIJI?
One uz to uviđaju kako je veliko značenje

estetskih svojstava kao što su:

dojam, karakter, dizajn (npr. funkcionalan,

tradicionalan, skupocjen, moderan)

i čine velike napore da emisije budu

dizajnirane na visokom stupnju
profesionalnosti.
 
 KAKO NUDIMO MEDIJSKE PROIZVODE?

 Medijski proizvodi se u pravilu ne nude

pojedinačno već su dio:

 cijelog paketa proizvoda, koji predstavlja

cjelokupnu ponudu poduzeća.

 kod trgovačkog poduzeća se pritom govori o

asortimanu,
 kod industrijskih poduzeća o proizvodnom
programu.
KAKO NUDIMO MEDIJSKI PROIZVOD

 Pozadina toga je težnja ponuđača da

rješenje problema ne samo pojednostave i
time pridonesu udobnosti, već da

 Da interesentu mogu ponuditi po mogućnosti

što potpunije rješenje problema.
 Kod prvog aspekta(trgovačkog poduzeća) se
govori o pojednostavnjivanju,

 kod drugog(proizvodnog poduzeća) o

kompletiranju (usp. Becker 2006.: 46).
KOMPLEKSNI MEDIJSKI PROIZVODI-
KOMPLEKSNI PAKETI USLUGA

 Što je rješenje problema

kompleksnije, to ponuđač mora biti
sposobniji, tako da može ponuditi
kompletna rješenja.

 Medijski proizvodi se u tom kontekstu

kvalificiraju i kao „kompleksni
paketi usluga“ (usp. Hennig-
Thurau/Wruck 2000.: 242).
KOMPLEKSNI MEDIJSKI PROIZVODI-KOMPLEKSNI
PAKETI USLUGA PRIMJER:Financial Times
Proizvod „Financial Times “ (FT) ne sastoji
izolirano od gospodarskih novina FT, već
predstavlja opsežan proizvodni portfolio,
koji pod motom:

 „Jedan brend – svi mediji“ („One brand –

all media“) pored tiskanog portfolija
obuhvaća audio-portfolio, online-portfolio
i mobilni portfolio (usp. Hartmann 2004.)

 Tako se FT predstavlja kao transmedijalno

proizvodno područje s jedinstvenim komunikativnim
nastupom.
RAZNOLIKOST MEDIJSKIH PROIZVODA

PODJELA PO KRITERIJU UKLJUČENOSTI

MEDIJA

1.monomedijski proizvodi (uključen je samo

jedan medij);
2.bimedijski proizvodi (uključena su dva
medija);
3.multimedijski proizvodi (uključena su
najmanje tri medija).
RAZNOLIKOST MEDIJSKIH PROIZVODA
 PODJELA PO NAMJENI:
1.publicistički proizvodi,proizvodi koji su
namijenjeni za finalnu potrošnju
gledatelja, slušatelja, čitatelja ili
korisnika i koji se proizvode u medijskim
tvrtkama koje su osnovane posebno u tu
svrhu (publicistički proizvodi),
2.pretproizvodi poslovni proizvodi ulaze u
procese stvaranja vrijednosti institucija
(poduzeća, organizacija)
MEDIJSKI POSLOVNI PROIZVODI
Vrste poslovnih proizvoda
 1.promidžba
 2.pr
 3.tržišna komunikacija
 4.elektronička trgovina
 5.elektroničko poslovanje
 6.menadžment znanja
 7.korporacijsko izdavaštvo
 8.poslovna tv
MEDIJSKI PUBLICISTIČKI PROIZVODI

1.tiskani mediji
2.mediji na nosačima
3.radio
4.tv
5.online izdavaštvo itd.
hvala na pažnji ,

tko preživi pričat će.