1

Atmosfera, sastav i
fizička svojstva
METEOROLOGIJA I OCEANOGRAFIJA – 2.N
METEOROLOGIJA 2
 METEOROLOGIJA - Proučava sastav i strukturu atmosfere (fizika atmosfere),
postanak, značenje procesa i pojava koje se pojavljuju u atmosferi i na zemaljskoj
površini.
 ATMOSFERA – plinoviti omotač koji obavija Zemlju i s njom se neprekidno obrće.
 STANJE ATMOSFERE – je skup njezinih fizikalnih osobina koje određuju
meteorološki elementi (temp. zraka, atmosferski tlak, vjetar, gustoća i vlažnost
zraka, isparivanje, oblak, oborine, vidljivost) i pojave.
 VRIJEME – Fizikalno stanje atmosfere nad nekim mjestom u određenom trenutku
ili u kraćem razdoblju.
 KLIMA – Stanje atmosfere koje prevladava nad određenim područjem u dugom
razdoblju (30 godina).
Atmosfera 3
 atmos + sfaira – para, zrak + kugla, opna
 Atmosfera – plinoviti omotač Zemlje
 Stanje atmosfere – skup fizikalnih osobina koje određuju
meteorološki elementi i pojave
 prema promjeni temperature prema visini, atmosfera se dijeli na:
 troposferu (do 11 km)
 Stratosferu (11-50 km)
 Mezosferu (50-80 km)
 termosferu (80-800 km)
 egzosferu (iznad 800 km)
 https://www.youtube.com/watch?v=LPHF323XlWw
Atmosfera 4
Atmosfera 5
Međuslojevi 6
 tropopauza
 stratopauza
 mezopauza
Atmosfera 7

Troposfera Tropopauza
 visina je različita  debljina je različita (par stotina metara
 ekvator do 20 km do par km)
 polovi i 6 km  prestaje izotermija (pad temperature s
visinom)
 90% atmosferske mase
 dolazi do inverzije (porast temperature)
 temperatura na vrhu
 -45° do -65° nad polom,
 -70° nad ekvatorom
 gotovo sva vodena para i vremenske
pojave
Polarna svjetlost i 8

sedefasti oblaci
Sastav i gustoća zraka 9

 Dušik – 78%  gustoća zraka

 Kisik – 21%  masa svih plinova u jedinici
obujma
 Argon – 1%
 razmjerna (proporcionalna) tlaku
 Ugljik-dioksid – 0,03%
zraka
 Vodik – 0,001%  obrnuto razmjerna temperaturi
 Ozon – 0,000003% zraka
 U troposferi do 4% vodene  vlažni zrak lakši od suhoga
pare
Ponavljanje gradiva: 10
1. Kako definiramo atmosferu?
2. Koje slojeve atmosfere poznajete?
3. Što je to STANJE ATMOSFERE?
4. Što je troposfera?
5. Gdje je troposfera viša, a gdje je niža, te kakve su temperature na tim područjima?
6. Kako se mijenja temperatura u troposferi porastom visine?
7. što se događa u tropopauzi?
8. Koja su 3 najzastupljenija plina u zraku i u kojem postotku?
9. Što je gustoća zraka?
10. Je li laganiji suhi ili vlažni zrak?
Zvukovne pojave u atmosferi 11
 pokazatelji zvučnosti atmosfere: brzina širenja zvuka i jačina zvuka
 na zvučni val utječu: turbulencija, temperatura, lom, ogib, odbijanje, interferencija…
 brzina širenja zvuka – Prevaljeni put zvučnog signala u sekundi
 u standardnoj atmosferi pri tlu 333 m/s
 opada s visinom
 raste niz vjetar, opada prema vjetru
Ponavljanje gradiva: 12
1. Koji su pokazatelji zvučnosti atmosfere?
2. Kolika je brzina širenja zvuka u zraku?
3. Koje pojave (i kako) utječu na brzinu zvuka u zraku?
Svjetlosne pojave - fotometeori 13

 Fotometeor - atmosferska pojava koja nastaje odbijanjem, lomom,

ogibom odnosno interferencijom Sunčeve i Mjesečeve svjetlosti na
vodenim kapljicama i kristalićima leda u zraku
 Halo i korona
 Duga
 Sumrak i rumenilo
Halo i korona 14
 odbijanje i lom svjetla na
ledenim kristalima
 češće prema polovima
 ponekad predznak ciklone
(loše vrijeme)
 https://www.youtube.com/w
atch?v=wnLezM4cOnw
Duga 15

 Nastaje lomom svjetlosti

na kapima kiše
 promatrač mora biti
između Sunca (rjeđe
Mjeseca) i kapljica vode
 https://www.youtube.com/
watch?v=hY9GX2mpmnc
 https://www.youtube.com/
watch?v=eEl3G3Ky9Gs
Sumrak 16

 Prijelaz dan-noć
 građanski – Sunce 6°
ispod obzora
 nautički– Sunce 12°
ispod obzora
 astronomski – Sunce 18°
ispod obzora
Jutarnje i večernje rumenilo 17
 Jutarnje rumenilo  dolazak ciklone
(loše vrijeme)
 Večernje rumenilo  anticiklona
(lijepo vrijeme)

 Rosso di sera – bel tempo si spera

 Rosso di mattina – prepara la mantellina
 18

Zašto je nebo plave boje?

Nebesko plavetnilo, bjelilo i mjesečina 19

 Plavetnilo je svjetlost koja nastaje

raspršivanjem i lomom sunčanih zraka u
nižim slojevima atmosfere.
https://www.youtube.com/watch?v=oZGJ
1avT5E8
 Ljeti, ako se u zraku nalazi mnogo
vodenih kapljica vedro nebo postaje
bjelkasto
 Mjesečina je odbijena svjetlost Sunca sa
Mjeseca!
 Električne pojave u atmosferi - elektrometeori
20
• Elektrometeori - Nastaju pražnjenjem atmosferskog elektriciteta.
• Važne su zbog utjecaja na radiovalove i na magnetski kompas. Vjesnici
promjene vremena. Aurora borealis – nastaje u polarnim
područjima i visokim φ gdje je zemljino
• Grom – Pražnjenje atmosferskog elektriciteta između oblaka i zemaljske magnetsko polje najjače.
površine. Naglo pražnjenje elektriciteta unutar oblaka ili između tla i oblaka
očituje se munjom (sijevanjem) i grmljavinom. https://www.youtube.com/watch?v=0I1hZCD
7sT0
• Vatra sv.Elma (vatra sv. Ilije)– pražnjenje elektriciteta (tiho pražnjenje) iz
raznih uzdignutih predmeta (jarbola, antena,…)
 21
 https://www.youtube.com/watch?v=lQGFvKAujb8
 https://www.youtube.com/watch?v=4R85M3P46x0
 https://www.youtube.com/watch?v=Tw_6U1iOUVQ
 https://www.youtube.com/watch?v=oMcBJVJvPYw
Ponavljanje gradiva: 22
1. Kako izgledaju halo i korona i što najavljuju?
2. Kako nastaje duga i gdje moramo biti da ju vidimo?
3. Kada se javlja sumrak i koja 3 sumraka poznajete?
4. Što najavljuju jutarnje i večernje rumenilo?
5. Nabroji električne pojave (elektrometeore) u atmosferi.
Vidljivost 23
 najveća vodoravna daljina do koje motritelj normalna vida raspoznaje
neki predmet pri normalnom danjem svjetlu
 Vidljivost ovisi o:
prozirnosti zraka,
 osvjetljenosti,
Daljini objekta
Veličini objekta
Litometeori 24
 dim – posljedica izgaranja
 prašinski (pješčani) vrtlog
 prašinska (pješčana) oluja
Vidljivost 25
 Bolja kada se objekt motri:
 od Sunca nego prema Suncu
(blještenje)
 zamjesečine prema Mjesecu nego od
Mjeseca
Procjena vidljivosti s broda 26
 ne koristi se dalekozor
 blizu obale – pomoću objekata na obali i poznate udaljenosti od njih
 u vožnji – usporedba udaljenosti s radarskom…
 kada je vidljivost različita u raznim smjerovima bilježi se najmanja i
pretežna
Ponavljanje gradiva: 27
1. Što je vidljivost?
2. O čemu ovisi vidljivost?
3. Nabroji litometeore.
4. Kako procjenjujemo vidljivost s broda?
5. Kako se opažaju objekti na moru po Suncu, a kako po mjesečini?