Predmet: Metodologija

naučno - istraživačkog rada

Tematska jedinica: Faze naučno-istraživačkog rada - drugi dio
Prisjetimo se...
faze istraživačkog procesa
Interpretacija podataka

• Iz prikupljenih podataka o pojavama i procesima nije moguće zaključiti o istinitosti mišljenja, ako te podatke
logički ne sredimo i statistički ne obradimo.

• Interpretacija podataka je mišljenje zasnovano na teorijskom znanju o problemu istraživanja i na prikupljenim

podacima o tom problemu.

• Obradom podataka utvrđujemo zakonitosti u njima i tu zakonitost dovodimo u vezu sa zamislima

(hipotezama) o onome o čemu smo prikupljali podatke.
• U interpretaciji podataka treba se posebno očitovati kritičnost istraživača. Kritičnost se mora očitovati prema
hipotezama, podacima i postupcima pomoću kojih smo do njih ranije došli. U interpretaciji podatke
dovodimo u vezu:
• 1 – sa hipotezama, da bismo vidjeli potvrđuju li ih ili odbacuju
• 2 – sa podacima sličnih istraživanja (historijsko komparativna metoda)
• 3 – sa idealnim tipom, normativnom teorijom i ideologijom
• 4 – sa društvenim okolnostima u kojima su dobiveni
• 5 – sa postupcima primijenjenim u istraživanju
• 6 – provjeravanje hipoteze treba dovesti u vezu sa teorijom od koje smo pošli u istraživanju
• 1 – Ako je teorija istinita, onda bi podaci trebali potvrđivati ispravno izvedenu hipotezu iz
takve teorije.
• Budući da je teorija viši zakon, reprezentativni podaci za provjeru hipoteze nisu reprezentativni da
bismo mogli odbaciti teoriju od koje smo pošli.
• Teoriju možemo odbaciti na osnovu reprezentativnih podatka za tu teoriju. To se osigurava novim,
obično većim brojem istraživanja.
2 – Podatke možemo dovesti u vezu sa podacima sličnih istraživanja.
Ako su naši podaci slični podacima takvih istraživanja, to može govoriti o objektivnosti takvih
podataka. Ako su naši podaci različiti od podataka sličnih istraživanja, to može biti posljedica većeg
broja uzroka; posljedice pogreške, različite sredine koje se razlikuju po obilježjima istraživanja,
razlike u vremenu.
3 – Dovođenje dobivenih podataka u vezi sa idealnim tipom, normativnom teorijom i drugim relevantim
teorijskim pristupima. Podaci koji su u skladu sa idealnim tipom ne moraju biti u skladu sa normativnom
teorijom. Maksimalna racionalnost nije jednako vrijedna za postizanje društveno poželjnih i društveno
nepoželjnih ciljeva, a i poželjnost društvenih ciljeva se može promijeniti.
4 – Isti podaci nemaju jednako značenje u različitim okolnostima.
Npr.prihvatanje manjinskih skupina od većinskog naroda ovisi o demokratskoj tradiciji, nezaposlenosti, ratnim
okolnostima i sl.
Npr. U zemljama sa demokratskom tradicijom prihvatanje je veće.
5 – Dovođenje podataka u vezu sa postupcima kojima smo se koristili u istraživanju dokazujemo njihovu
vrijednost.
• Npr. Podaci se uvijek prikazuju brojevima, ali veza između broja i obilježja koje broj predočuje nije uvijek
jednaka.
• 6 – Potvrđena hipoteza potvrđuje teoriju, a odbačena je hipoteza ne odbacuje.
Pisanje naučnog izvještaja

• Ne treba se sve reći da bi se sve kazalo.

• Jezik je sismbolički sistem u kojem se ograničenim brojem slova, može kazati neograničen broj
riječi.
• Ograničenim brojem riječi se može kazati neograničen broj misli.
• Jezikom se materijalizira misao, a u nauci i u umjetnosti teži se minimumom materijalnog postići
maksimum duhovnog.
• Zato, naučnik ne smije dopustiti da mu se u pisanju naučnog izvještaja misli utope u moru riječi.
• Posljednja faza u naučnom istraživanju je pisanje naučnog izvještaja.
• Cilj naučnog izvještaja je da informiše čitaoce, šta i kako se u naučnom izvještaju radilo, do kojih se rezultata
došlo, te kako su se ti rezultati obrađivali i interpretirali.
• Najveći stvaralački doprinos u ovoj fazi je u jasnoći pisanja.
• Jedan od najvećih slabosti u pisanju naučnog izvještaja je kako se pisac rukovodi statusnim kriterijem, pa
umjesto da se u izvještaju usmjeri na istraživanje, pisac pozornost želi usmjeriti na sebe, svoje sposobnosti i
znanje.
Izvještaj o istraživanju

• Naučni izvještaj o provedenom istraživanju sastoji se od više dijelova:

• 1. Naslov
• Naslov treba biti kratak i upućivati čitaoce na svoj sadržaj. Budući da je takvih istraživanja sve više, teško je
samim naslovom upozoriti na specifičnosti jednog rada.
• Zato se odmah naskon naslova daje sažetak.
• 2. Sažetak je kratak opis rada koji čitaocu daju opću informaciju kako bi na osnovu nje mogao doznati
pripada li rad u području njegovih interesa.
• 3 – Uvod i problem
• U ovom dijelu rada se naslovljava problemna situacija iz koje se izdvaja određeni problem koji se
precizno formulira.
• 4 – Metoda
• U tom dijelu istraživač opisuje postupke koje je napravio u empirijskom dijelu projekta
istraživanja od identifikacije i operacionalizacije varijabli, uzorka i nacrta istraživanja, opisa i
razrade metode za prikupljanje podataka, kao i njihove promjene.
• 5 – Rezultati i interpretacija
• Iznose se rezultati i obrazlaže njihova obrada.
• Iako se nalaze pod istim podnaslovom, u izvještaju se mora vidjeti šta su rezultati a šta njihova
interpretacija.
• U interpretaciji se misaono povezuju teorijska polazišta, empirijski postupci i dobiveni rezultati.
• 6 – Zaključak je skraćena interpretacija u kojoj donosimo hipoteze, podatke i parametre koji potvrđuju ili
odbacuju hipotezu.
• U zaključku se može istaknut potreba za drugim istraživanjima, koja su nastala pod uticajem provedenog
istraživanja.
• 7- Sažetak – obično se piše jezikom koji je najbogatiji istraživanjima iste vrste
• 8 – Bibliografija – pregled literature kojom smo se koristili u istraživanju
• 9 – Prilozi – sadrže važniji istraživački materijal koji nije nužan u tekstu izvještaja poput primijenjenih
instrumenata, izgleda protokola, sumiranih tablica i sl .
Pisanje citata

• Mnogi se citatom koriste kao dokazom istinitosti svojih zamisli. Citati se upotrebljavaju u sljedećim
slučajevima:
• 1 – Citat navodimo kada nekoj hipotezi dajemo važnost, pa iznosimo mišljenja koja su povezana sa njom.
• 2 – Citat može poslužiti za ilustraciju misli nekog drugog istraživača.
• 3 – Citat može poslužiti kao ilustracija vremena i mjesta nastanka neke zanimljive misli.
• Hvala na pažnji!