Ponavljanje gradiva

Dragi učeniče, prisjeti se:

• Navedi sve promjenjive i nepromjenjive vrste riječi.
(To su: imenice, zamjenice, pridjevi...).
• Što je konjugacija ili sprezanje?
(Konjugacija je promjena glagola kroz lica)
• Kako glase glagolski pridjevi trpni glagola vratiti, voditi i donijeti?
(Vraćen, vođen i donesen)
• Nabroji složena glagolska vremena.
(To su: perfekt, pluskvamperfekt, future prvi i drugi)
• Objasni razliku između aorista i imperfekta.
(Aorist je prošlo svršeno vrijeme, a imperfekt je prošlo nesvršeno vrijeme.)
• Kako glasi pluskvamperfekt glagola htjeti?
(sam bio htio ili bijah htio)
• Nabroji glagolske načine.
(Kondicional prvi i drugi i imperativ)
• Koju vrstu riječi koristimo pri tvorbi 3. l. imperativa?
(Česticu neka)
• Kako glase glagolske imenice nastale od glagola lutati, tragati i loptati?
(Lutanje, traganje i loptanje)
• GLAGOLSKA VREMENA
• prezent (sadašnje vrijeme: čitam...)
• perfekt (prošlo vrijeme: čitao sam...)
• aorist (prošlo svršeno vrijeme: pročitah...)
• imperfekt (prošlo nesvršeno vrijeme: čitah...)
• pluskvamperfekt (pretprošlo glagolsko vrijeme: bio sam čitao...
/ bijah čitao...)
• futur prvi (buduće vrijeme: ću čitati / čitat ću...)
• futur drugi (predbuduće vrijeme: budem čitao...)
• GLAGOLSKI NAČINI
• imperativ (zapovjedni način: ti uči...)
• kondicional prvi (pogodbeni način: učio bih...)
• kondicional drugi (bio bih učio...)

• GLAGOLSKA STANJA:
• radno (aktivno: volio sam, volio si...)
• trpno (pasivno: voljen sam, voljen si...)
• BEZLIČNI GLAGOLSKI OBLICI
• infinitiv (učiti)
• glagolski pridjev radni (učio, učila, učilo...)
• glagolski pridjev trpni (učen, učena, učeno...)
• glagolski prilog sadašnji (učeći)
• glagolski prilog prošli (naučivši)
 
• VRSTE RIJEČI
• promjenjive (imenice, zamjenice, pridjevi, glagoli i brojevi)
• nepromjenjive (prilozi, prijedlozi, veznici, usklici i čestice)
1. Označi točan odgovor (podcrtaj):
• glagolski oblici bačen, nošen, očišćen su:
a) glagolski pridjevi radni b) glagolski pridjevi trpni
• glagolski oblici pisao, učili, pomislile su:
a) glagolski pridjevi radni b) glagolski pridjevi trpni

• glagolski oblici bačen, nošen, očišćen su:

a) glagolski pridjevi radni b) glagolski pridjevi trpni
• glagolski oblici pisao, učili, pomislile su:
a) glagolski pridjevi radni b) glagolski pridjevi trpni
2. Ispravi pogrešno napisane oblike glagolskog pridjeva radnog (napiši samo
riječi pored rečenica):
• On je htjeo ići na izlet.
• Ona je želila novu haljinu.
• Dječak je željeo ići na utakmicu.
• Oni su volili ići na more.

• On je htjeo ići na izlet. - htio

• Ona je želila novu haljinu. - željela
• Dječak je željeo ići na utakmicu. - želio
• Oni su volili ići na more. - voljeli
3. Imenuj glagolsko vrijeme (prezent, perfekt...).
• teče, padaju; radili smo, trčali ste; skočih, nestade; gledah, šuštaše;
bili smo čitali, bijasmo čitali; čekat ćete, naučit ću; budem došla, budu otišli;

• teče, padaju - prezent

• radili smo, trčali ste - perfekt
• skočih, nestade - aorist
• gledah, šuštaše - imperfekt
• bili smo čitali, bijasmo čitali - pluskvamperfekt
• čekat ćete, naučit ću – futur prvi
• budem došla, budu otišli – futur drugi
4. Napiši infinitive sljedećih glagola:
• trče, učiš, rekao, puštaju, uzeli, donijela, pretvorih.
• trče - trčati
• učiš - učiti
• rekao - reći
• puštaju – puštati
• uzeli - uzeti
• donijela - donijeti
• pretvorih - pretvoriti
5. Razvrstaj glagole na prijelazne, neprijelazne i povratne:
• obući se, vidjeti, dopisivati se, sjediti, slušati, čuvati se, voljeti, roniti,
letjeti.

• prijelazni: vidjeti, slušati, voljeti (koga, što? – A)

• neprijelazni: sjediti, roniti, letjeti.
• povratni: obući se, dopisivati se, čuvati se.
6. Prepiši rečenice tako da podcrtane perfekte zamijeniš aoristima ili
imperfektima.
• On me je čudno pogledao i ušutio se.
• Sjedili smo i razmišljali o svemu.
• Dugo smo promatrali more.
 
• On me čudno pogleda i ušuti se.
• Sjedismo i razmišljasmo o svemu.
• Dugo promatrasmo more.
7. Ispiši objekte i kraticom označi je li u pitanju izravni ili neizravni
objekt:
• Imam bogatu zbirku knjiga i filmova.
• Čujem ga kako se slatko smije.
• Učitelj učenicima tumači gradivo.
• Volim razmišljati svojom glavom.

• zbirku – OI, knjiga – ON, filmova – ON

• ga – OI
• učenicima – ON, gradivo – OI
• glavom - ON