Optika - Udžbenik

Svjetlost kao elektromagnetni val
Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

MAXWELLOVE JEDNADŽBE
KLASIČNE ELEKTRODINAMIKE
James Clerk Maxwell

1831-1879
TEORIJA ELEKTROMAGNETNIH VALOVA

y

Smjer
xširenja
E = Eo sin (kx - t) Električna komponenta vala

B = Bo sin (kx - t) Magnetna komponenta vala
frekvencija
valni broj
amplituda
MAXWELLOVE JEDNADŽBE

 2 Ex ( z)  2
Ex
2
   0 0 Valna jednadžba za E
z t 2
 2 By ( z )  2 By
2
   0 0 Valna jednadžba za B
z t 2
Usporedba s jednadžbom transverzalnog vala (jedn. vala, titranja žice)

s - deformacija
2s 1 2s
  2 v - brzina
z 2
v t 2
1
  0  0   12 v 
v  0 0
Fazna brzina elm. vala
1
u sredstvu v 

BRZINA ELEKTROMAGNETNIH VALOVA U VAKUUMU

1
v 
 0 0
8 1
Električna permitivnost v  2,998  10 m s c
 0 = 8,85 10−12 C2N-1m-2
BRZINA SVJETLOSTI U VAKUUMU
Magnetna permeabilnost
 0 = 4 10−7 C2N s2
BRZINA ELEKTROMAGNETNIH VALOVA U SREDSTVU

1
v 
 1
v 
 r  0  r 0
Električna permitivnost
1 1
  r 0  
 0 0  r r
Magnetna permeabilnost
   r 0 1
 c
 r r
c
v 
 r r
BRZINA SVJETLOSTI U SREDSTVU
BRZINA ELEKTROMAGNETNIH VALOVA U SREDSTVU
c
v

 r r
PROMJENA BRZINE PROMJENA VALNE DULJINE
ELEKTROMAGNETNIH ELEKTROMAGNETNIH
VALOVA U SREDSTVU VALOVA PRI PRIJELAZU U SREDSTVO
v c 0
  
  r  r   r r
1
  0
 r r
OSNOVNI ZAKONI GEOMETRIJSKE OPTIKE

1. ZAKON PRAVOCRTNOG ŠIRENJA SVJETLOSTI
2. ZAKON O NEZAVISNOSTI SNOPOVA ZRAKA SVJETLOSTI
3. ZAKON ODBIJANJA ILI REFLEKSIJE SVJETLOSTI
4. ZAKON LOMA ILI REFRAKCIJE SVJETLOSTI

Djenifer Micoli i Branka Milotić: Web radionica Priča o svjetlosti
1. ZAKON PRAVOCRTNOG ŠIRENJA SVJETLOSTI
U homogenom sredstvu svjetlost se širi

pravocrtno.
Euklid, Optika, 4. st. pr n .e
http://eskola.hfd.hr/
Sjena - dokaz pravocrtnog širenja svjetlosti
Sjena - čitav prostor do kojega ne dopire svjetlost
Fermatov princip

Put svjetlosti među bilo kojim dvjema
točkama je uvijek onaj put za koji svjetlosti
treba najkraće vrijeme.
2. ZAKON NEZAVISNOSTI SNOPOVA SVJETLOSTI

Ako jedan svjetlosni snop prolazi kroz drugi snop,
jedan na drugoga ne utječu.
Doc.dr.sc. Rajka Jurdana-Šepić, Fizika 2

3. ZAKON ODBIJANJA ILI REFLEKSIJE SVJETLOSTI

Ako svjetlost upada na zrcalo Z, onda upadna i odbijena
zraka leže u istoj ravnini okomitoj na površinu zrcala.
Kut odraza  jednak je kutu upada .
Ravnina upadne i
odbijene zrake
Kut Kut
upada odraza
  Z
Površina zrcala
FERMATOV PRINCIP I ZAKON ODBIJANJA SVJETLOSTI

A
Najkaći put od A do B?

A
Najkaći put od A do B ako treba dotaknuti zrcalo?


A


A


A
Dokaz da je najekonomičnija plava staza

A
B’
B


A
B’
d(C,B) = d(C,B’)
d(A,B’) = d(A,B)

A
C D
B’
d(A,D)+d(D,B’) je uvijek veće od d(A,B’)
A
B’
B

Ako svjetlost upada pod kutom na granicu prozirnoga sredstva,

ona se djelomično odbija i djelomično lomi. Upadna, odbijena i
lomljena zraka leže u istoj ravnini okomitoj na granicu sredstva.
Ravnina upadne,
odbijene Kut Kut
i lomljene zrake upada odraza
Kut
loma
Lom svjetlosti
Lom svjetlosti
FERMATOV PRINCIP I LOM SVJETLOSTI

A
Spasilac skače u vodu iz točke A do utopljenika u točki B.

Kojim putem će stići brže plavim ili crvenim ?
(čak i spasilac  ) kroz vodu se sporije giba!

LOM SVJETLOSTI

Upadna zraka Odbijena zraka
 
n1
n2

Lomljena zraka
n2 optički gušće sredstvo

n1 optički rijeđe sredstvo
LOM SVJETLOSTI

Upadna zraka
 
n1 sin  n2
= =n
n2 sin  n1
 Indeks loma
sredstva
Lomljena zraka
n2 optički gušće sredstvo

n1 optički rijeđe sredstvo
LOM SVJETLOSTI

brzina sv. u vakuumu
v1
c
n=
v
brzina sv. u sredstvu
v2
Na prijelazu sredstava svjetlost mijenja brzinu

OPTIČKI PUT s1 v1 t v1
 
Putevi prijeđeni u isto vrijeme t s2 v2 t v2

c
v1 v 
n
n1 s1  v1 t
c
n2 s2  v2 t
s1 n1 n2
 
s2 c n1
v2 n2
s1 n1  s2 n2
PRODUKT s n OPTIČKI PUT

Ako svjetlost upada pod kutom na granicu prozirnoga sredstva,

ona se djelomično odbija i djelomično lomi. Upadna, odbijena i
lomljena zraka leže u istoj ravnini okomitoj na granicu sredstva.
Omjer sinusa upadnoga kuta i sinusa kuta loma je stalna vrijednost
(relativni indeks loma) za dva prozirna sredstva.
Ravnina upadne,
odbijene Kut Kut
i lomljene zrake upada odraza
Kut
loma
LOM SVJETLOSTI
     
n1 n1 n1
n2 n2 n2

 
v2= v1
v2 < v1 v 2 > v1
n2= n1 n2 > n1 n2 < n1
 < >
FERMATOV PRINCIP I LOM SVJETLOSTI

A
.. spasilac je uhvatio utopljenika u točki B i sad treba stići što brže od

točke B u moru do A (ambulante :o) ) na kopnu.
Kojim putem će stići brže plavim, crvenim ili crnim?
INDEKS LOMA SVJETLOSTI
sredstvo n*

Vakuum 1
Zrak (standardni uvjeti) 1,00029
Voda 1,33
Aceton 1,36
Etilni alkohol 1,36
30% otopina šećera 1,38
Glicerin 1,47
Kvarcno staklo 1,48-1,70
Staklo 1,52
Flintno staklo 1,65
Safir 1,77
Dijamant 2,42
* za svjetlost valne duljine 589 nm
I
I’
Ravni dioptar
RAVNI DIOPTAR

Zašto ribu treba “tući” niže nego što je vidimo iz barke?
Zašto bazen izgleda plići nego što jest?
PLANPARALELNA PLOČA



A

d 

B 
sin () =/AB

d sin  tgtg 
cos d
OPTIČKA PRIZMA

A
Ravnina presjeka
OPTIČKA PRIZMA

OPTIČKA PRIZMA

2-2
A
1-1

1 2
1 2
A A
A vanjski pa je suma unutarnjih tj. A = 1 + 2
 vanjski pa je suma unutarnjih tj. = ( -1)+ ( - )

1 2 2
KROMATSKA DISPERZIJA

n2 > n1 n2 < n1
 
n1 n1
n2 n2
c
p p
c
p<c p>c
Crvena svjetlost se uvijek lomi manje od plave
(koncept – veća valna duljina je manje “osjetljiva”)
DISPERZIJA NA OPTIČKOJ PRIZMI

crvena se lomi
najmanje
ljubičastoplava se
lomi najviše
POTPUNO ODBIJANJE ILI TOTALNA REFLEKSIJA SVJETLOSTI
Opt. rijeđe sredstvo
Opt. gušće sredstvo
Djenifer Micoli i Branka Milotić: Web radionica Kako vidimo predmete
Granični kut potpunog odbijanja

90o


90o
Opt. rjeđe sredstvo
Opt. gušće sredstvo 
Izvor svjetlosti
GRANIČNI KUT TOTALNE REFLEKSIJE

Promatrač iz vode objekte izvan vode vidi u stožcu otvora 98o
Izvan stožca ne vidi.
Granični kut totalne refleksije za vodu

 = arc sin 1/1,33 = 48o 45’
Otvor stožca je 2  = 2 x 48o 45’ ≈ 98o
POTPUNO ODBIJANJE SVJETLOSTI U ČAŠI VODE
http://e-skola.hfd.hr/
Serway R.A., Jewett J.W. Physics for scientists and engineer
Endoskopija
33 plohe
25 ploha
Rasap svjetlosti u briljantu

koji uzrokuje njegovo “svjetlucanje”
Dijamant brušen u briljant – maksimalan sjaj

MIRAGE

Et. se mirer, franc. odbijati se, zrcaliti se, ogledavati se
- ne iluzija, realna optička pojava (fotografiranje)

- barem jedna obrnuta slika
Donji miraž (fatamorgana) nad vrelim kopnom
hladniji i optički gušći sloj zraka
topliji i optički rjeđi sloj zraka
Svjetlost se lomi pri prijelazu iz hladnijega sloja zraka u topliji sloj, a
kada je upadni kut dovoljno velik, onda se potpuno odbija. Predmeti
se zrcale na sloju ugrijanoga zraka. Njihove su slike obrnute.
Gornji miraž (fatamorgana) nad hladnim morima
Topliji i optčki rjeđi sloj zraka
Hladniji i optički gušći sloj zraka
Svjetlost se od predmeta lomi prelazeći iz optički gušćeg sloja
u optički rjeđi sloj. Doima se da brod koji se nalazi na velikim
udaljenostima, ispod horizonta, lebdi.
Finska, gornji miraž
Pustinjski miraž
3-slikovni miraž
Sunčeva svjetlost upada na kapljicu vode...
. ..lomi se na ulasku u kapljicu...
... odbija na unutarnjoj strani kapljice...
... lomi na izlasku iz kapljice...
.. dospjeva do oka motritelja.. Motritelj vidi dugu ako
stoji između Sunca i kapljica kiše !
...svaki motritelj vidi “svoju”.. ovisi o stajalištu motritelja...
Sekundarna duga - suprotno poredane boje
Knjiga i izložba: Znanost oko nas – fizika u svakodnevici, ZR, Ri, 2008
MOŽE LI DUGA BITI KRUŽNICA?
Duga uvijek ima oblik polukružnice. Donje dijelove kružnice ne vidimo

zbog tla, obzora.
Kad bismo letjeli avionom, a Sunce bi nam bilo iza leđa mogli bismo
opaziti pred sobom kružnu dugu. Takvu dugu vidimo i u planinama ako
gledamo prema dolini u kojoj je izmaglica, a sunce nam je iza leđa.
www.zlatnirez.hr

Optika - Udžbenik

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Optika - Udžbenik

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Svjetlost kao elektromagnetni val

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

James Clerk Maxwell

TEORIJA ELEKTROMAGNETNIH VALOVA

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

E = Eo sin (kx - t) Električna komponenta vala

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

2. ZAKON O NEZAVISNOSTI SNOPOVA ZRAKA SVJETLOSTI

3. ZAKON ODBIJANJA ILI REFLEKSIJE SVJETLOSTI

4. ZAKON LOMA ILI REFRAKCIJE SVJETLOSTI

U homogenom sredstvu svjetlost se širi

Euklid, Optika, 4. st. pr n .e

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Doc.dr.sc. Rajka Jurdana-Šepić, Fizika 2

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Najkaći put od A do B ako treba dotaknuti zrcalo?

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Najkaći put od A do B ako treba dotaknuti zrcalo?

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Najkaći put od A do B ako treba dotaknuti zrcalo?

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Dokaz da je najekonomičnija plava staza

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Ako svjetlost upada pod kutom na granicu prozirnoga sredstva,

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Spasilac skače u vodu iz točke A do utopljenika u točki B.

(čak i spasilac  ) kroz vodu se sporije giba!

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

n2 optički gušće sredstvo

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

n2 optički gušće sredstvo

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

brzina sv. u sredstvu

Na prijelazu sredstava svjetlost mijenja brzinu

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

PRODUKT s n OPTIČKI PUT

Ako svjetlost upada pod kutom na granicu prozirnoga sredstva,

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

.. spasilac je uhvatio utopljenika u točki B i sad treba stići što brže od

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

sin () =/AB

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

A vanjski pa je suma unutarnjih tj. A = 1 + 2

 vanjski pa je suma unutarnjih tj. = ( -1)+ ( - )

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012