Električni strojevi i uređaji

Transformatori
• Uvod
• Transformatori su uređaji koji na principu
elektromagnetske indukcije pretvaraju električnu
energiju iz jednog izmjeničnog sustava u drugi iste
frekvencije, ali promijenjene vrijednosti napona i
struja. U pravilu se sastoje od željezne magnetske
jezgre, dva ili više namota koji mogu biti spregnuti
samo zajedničkim elektromagnetskim poljem, a u
slučaju autotransformatora i električki, te od raznih
konstrukcijskih dijelova kao što su stezni sustav
jezgre i namota, kotao, konzervator, hladnjaci, itd.
 Podjela transformatora
• Energetski transformatori, transformatori snage, učinski
transformatori (Power trans former ):
-Distributivni - manjih snaga (Distribution transformer)
-Energetski mrežni – srednjih i velikih snaga - (Power
transformer )
-Generatorski - bloktransformator (Generator transformer)
-Specijalni transformatori : za prilagodbu impedancija ili
njihovo izoliranje, za prijenos signala u elektroničkim
sklopovima
-Mjerni transformatori:
-Naponski
-Strujni
 Konstrukcija
• Jezgra
• NN namot
• VN namot
• Kotao
• Konzervator
• Hladnjaci
• Izolatori
Jednofazni transformator ima dva
namota, koji su obično galvanski
potpuno odvojeni tako da su
povezani jedino induktivno, dakle
samo magnetskim poljem što ga
stvara jedan od njih.
Jezgra transformatora je izvedena
od dinamolimova, dakle od
feromagnetskog materijala.
 Idealni transformator
• Idealni transformator je takav transformator koji
nema gubitke
Struja i primarnog namota, stvara u jezgri
transformatora izmjenični magnetski tok , koji je u
fazi sa strujom i . Trenutna vrijednost magnetskog
toka  je dat Izrazom:
 = m sin  t .
Pošto je magnetski tok  vremenski promjenljiv on
inducira napone u primarnom i sekundarnom
namotu transformatora.
Inducirani naponi u primarnom i sekundarnom
namotu jednaki su:
e1 = N1 ∆ /∆t
e2 = N2 ∆ /∆t
a njihove efektivne vrijednosti:
E1 = 4.44 f N1 m
E2 = 4.44 f N2 m
 Prazni hod transformatora
• Na primar priključimo nazivni napon efektivne vrijednosti U1N a sekundar je
neopterećen tj. spojen je samo voltmetar do je na primar spojena ampermetar,
voltmetar i watmetar
• Voltmetri primara i sekundara mjere U1N i U2N pomoću njih možemo izračunati
prijenosni omjer transformatora
• Prijenosni omjer jednak je:
N1/ N2=U1N/U2N
• Ampermetar mjeri struju praznog hoda I0 koju transformator uzima iz mreže a
watmetar snagu praznog hoda P0 koja je približno jednaka gubicima u željezu PFe
• Na temelju izmjerenih veličina možemo odrediti fazni pomak između napona i struje
primara, računajući
cosϕ0=PFe/U1NI0
 Kratki spoj transformatora
• Pokus provodimo tako da pomoću regulacijskog transformatora polako
povećavamo primarni napon U1, od vrijednosti 0V do vrijednosti UK kod
koje na sekundarnoj strani poteče nazivna struja I2N, pri čemu na primarnoj
strani poteče nazivna struja I1N, snagu koju mjeri watmetar na primarnoj
strani označimo sa PK.
• Pri naponu UK koji je puno manji od nazivnog napona U1N struja
magnetiziranja i magnetska indukcija vrlo su male, pa su gubici u željezu
zanemarivi, stoga izmjerena snaga PK predstavlja gubitke u bakru Pcu
• Na temelju izmjerenih vrijednosti možemo izračunati faktor faznog
pomaka: cosϕk=PCu/UKI1N
• Uobičajeno je napon kratkog spoja izražavati u postocima nazivnog
primarnog napona U1N To je jedan od važnijih podataka
uK%=UK/U1N*100%
• Pomoću njega možemo izraziti struju kratkog spoja
IKS=IN*100/uK%
Kod kratkog spoja na sekundarnoj strani
impedancija Z=0Ω
 Osnovne jednađbe
 = m sin  t
e1 = N1 ∆ /∆t
e2 = N2 ∆ /∆t
E1 = 4.44 f N1 m
E2 = 4.44 f N2 m
E1 / E2 = N1 / N2
U1 / U2= N1 / N2
P1 = P 2
U1I1 =U2I2
I1 / I2 = N2 / N1
 Realni transformator
• Stvarni transformator ima gubitke, koji se javljaju u bakru i u željezu
u obliku topline
• Struja magnetiziranja se može prikazati sa dvije komponente, struja
magnetiziranja Iµ koja stvara magnetski tok Φ strujom koja stvara
gubitke u jezgri i namotu primara IR, koja je puno manja od struje
praznog hoda pa je možemo zanemariti i uzimamo da je I µ = I0
• Potrebno je naglasiti da zbog promjenjive magnetske
permeabilnosti željezne jezgre struja magnetiziranja nije sinusna
• Gubici u namotima , zbog omskog otpora
• Gubici u željezu, zbog vrtložnih struja i petlje histereze
• Gubici zbog rasipnog toka
 Vektorski prikaz
UR1=I1R1
UR2=I2R2
UX1=jI1X1
UX2=jI2X2
U1=-E1+UR1+UX1
U2=E2-UR2-UX2
 Glavni konstrukcijski dijelovi
transformatora su:

–Jezgra
–Namot
–Sustav izolacije

Transformatori velikih
snaga imaju još i sustave
hlađenja
 Jezgra transformatora
• ‘’vodič’’ magnetskog kruga
putem kojeg se prenosi
energija pomoću magnetske
indukcije

• Izrađuje se od limova:
– Zbog smanjenja gubitaka
uzrokovanih vrtložnim strujama
– U debljinama, 0,15; 0,27; 0,30; 0,35;
0,50mm za male snage
 • Limovi se izrađuju toplim i hladnim valjanjem međusobno
izolirani (svilenim papirom, lakom ili vodenim staklom)

• Transformatorski
limovi mogu biti:
– E I oblika
– L oblika
– U I oblika

• Limovi se slažu da
se preklapaju slično
slaganju opeke
• Jezgra transformatora sastoji se
od:
– Stup (namot se nalazi na njemu)
– Jaram (spaja stupove)

• Prema vrsti jezgre

transformatori mogu biti
– Jezgrasti
– Ogrnuti
• Osim izrađene od limova jezgre mogu biti:
– praškaste (feromagnetski prah i veziva)
– feritne (razni oksidi)

• Na višim frekvencijama javljaju se veliki gubici zbog

vrtložnih struja, pa se primjenjuju praškaste jezgre
 Namot transformatora

• Izrađuju se od:
– Bakra (uglavnom)
– Aluminija (rjeđe)

• Mogu biti:
– Okrugli
– Profilni
– Trake
• Način izolacije, najčešče lakom ili
papirom:
– Izolirana žica za manje snage
– Izolirani pravokutni vodiči za veče
snage

 Namoti
moraju biti izolirani od jezgre i
međusobno, isto tako i pojedini slojevi
međusobno
• Namote razlikujemo prema
naponu:
– Namot višeg napona
– Namot nižeg napona
• Prema obliku mogu biti:
– Cilindrični
– Plosnati
• Zahtjevi :
– Toplinska naprezanja
– Električna naprezanja
(napon)
– Mehanička naprezanja
 Izolacija namota
• Za izolaciju vodiča koristi se:
– lak, prešpan, pamuk, natron-
papir, stakleno ili sintetičko
predivo

• Za izolaciju među namotima

koristi se:
– Papir, prešpan, transformatorsko
ulje
• Za izolaciju među namotima koristi
se:
– Papir, prešpan, transformatorsko
ulje

• Plosnati namoti imaju izolacijske razmake

između pojedinih dijelova.
• Prema jarmu i stupu:

– pomoću cilindara od
papira i prešpana

– umetaka od papira i
drveta

• https://www.youtube.com/watch?v=86Pg17QkI30
 Zagrijavanje transformatora
• Ograničenje u radu transformatora vezano je
uz zagrijavanje
• Ranije rečeno:
– U namotima, primara i sekundara, zbog djelatnog
otpora dolazi do zagrijavanja

– U željeznoj jezgre zbog petlje histereze i vrtložnih

struja
 Hlađenje transformatora
• Zbog gubitaka u bakru i željezu oslobađa se
toplina, i dolazi do zagrijavanja transformatora
• Da bi temperaturu držali u dopuštenim
granicama potrebno je hlađenje, veći
transformatori moraju imati sustav hlađenja
• Način hlađenja može biti:
– Suhi
– uljni
• Suhi se hlade prirodnim optokom zraka
– Suhi transformatori većih snaga imaju namote
izrađene s rashladnim kanalima kroz koje struji zrak
– Mora im biti omogućen prirodni optok zraka i
odvođenje topline
• Transformatori većih snaga grade se kao uljni
• Jezgra i namot smješteni su u kotao s uljem koje
odvodi toplinu a ujedno služi i kao izolator
• Za dodatni način hlađenja služe radijatori kroz
koje struji ulje
• Životni vijek transformatora izoliranog papirom u
ulju pri 100°C je 10 godina
• Ako se temperatura povisi 8°C životni vijek se
smanji na pola
• Ako se temperatura snizi za 8°C životni vijek
transformatora je duplo veći
 Ostali dijelovi transformatora
• Osim željezne jezgre, namota, kod energetskih
ili uljnih transformatora imamo još neke bitne
dijelove za njegov rad:
– Kotao transformatora
– Konzervator s dehidratorom
– Provodni izolator
 Konzervator
• Je valjkasta posuda učvršćena na poklopcu kotla s
kojim je spojena pomoću cijevi
• Obujam konzervatora je oko 10% ukupnog obujma
ulja u kotlu
• Konzervator ima slijedeću ulogu:
– Omogućava spuštanje i podizanje razine ulja (zbog
volumnog širenja pri promjeni temperature)
– Služi kao rezerva ulja
– Prikuplja vlagu
– Štiti ulje u kotlu od vlage iz zraka
• Na konzervatoru se obično nalazi i pokazatelj razine
ulja u kotlu
 Dehidrator
• Osim konzervatora veći transformatori imaju
još i dehidrator
• Dehidrator preuzima vlagu iz zraka koja ulazi u
konzervator
• U njemu se nalazi higroskopni materijal
(silikagel)
 Provodni izolator
• Na poklopcu kotla transformatora nalazi se
provodni izolator
• Kroz njega prolazi bakreni vod pomoću kojeg
transformator priključujemo na mrežu
• Provodni izolator odvaja i izolira priključne
vodove transformatora od kotla
transformatora, izrađen je od porculana
 Iskoristivost transformatora
• Korisnost transformatora jednaka je omjeru
dobivene snage i uložene: ɳ=P2/P1
• Zbog gubitaka u transformatoru snaga na
sekundaru jednaka je: P2=P1-Pg
• Gubici su jednaki Pg=PCu+Pfe
• Pa iz tog korisnost je jednaka
ɳ=P2/P1= (P1-Pg)/P1=1-Pg/P1=1-(PFe+PCu)/P1
• Najveća korisnost postiže se pri PFe=PCu
 Trofazni transformator
• Postoje dvije vrste izvedbi: američka i europska izvedba
• Američka verzija se izvodi od tri jednofazna transformatora
• Europska verzija se radi izjedna, kao trostupni trofazni
transformator
• Prednosti američke verzije u odnosu na europsku su: lakše
se otklanja kvar, lakši transport
• Prednosti europske verzije u odnosu na američku su:
ekonomska ušteda do 20%, zauzima manji prostor, lakši je,
izjedna je pa se jedostavnije i jeftinije njime upravlja i
održava
 Paralelni rad transformatora
• Često je potrebno spojiti trofazne transformatore u
paralelni rad kako bi se zadovoljila ukupna potrebna
snaga
• Broj spojenih transformatora u paralelni rad može se
mjenjati i imati mogućnost uključivanja ili isključivanja
tijekom dana ovisno o potrebi potrošača za
električnom energijom koja je promjenjiva tijekom
dana
• Pretjeran broj spojenih transformatora u paralelni rad
veći od potrebitog stvara nepotrebne gubitke
električne energije (u bakru i željezu) a time i
ekonomske gubitke
• Da bismo transformatore mogli spojiti u paralelni rad
moraju biti ispunjeni slijedeći uvjeti:
– Moraju imati istu grupu spoja
– Njihovi omjeri transformacije ne smiju se razlikovati za više
od ±0,5%
– Naponi kratkog spoja uK% ne smije se razlikovati za više
od 10%
– Omjer nazivnih snaga ne smije biti veći od 2
– Transformatori trebaju biti građeni za jednake nazivne
snage
• Kad ovi uvjeti ne bi bili ispunjeni u praznom hodu
bismo imali struje izjednačenja između transformatora
te neekonomično iskorištenje instalirane snage
 Vrste spojeva namota transformatora
• Postoje 3 vrste načina spojeva namota trofaznog transformatora:
• 1. zvijezda
• 2. trokut
• 3. Cik-cak
• U primaru se mogu namoti spojiti u spoj u zvijezdu ili u trokut, dok se
sekundar može spojiti u sve tri vrste spoja
• Oznake za spojeve u primaru koriste se velika slova: Zvijezda (Y), trokut (D)
• Dok oznake za spojeve sekundara koriste se mala slova : zvijezda (y) ,
trokut (d), cik-cak (z)
• Osim oznaka spoja za oznaku spooja se koriste i brojevi koji označavaju
koliko je fazni pomak između istoimenih faznih napona primara i
sekundara npr: Dd0, Yy0, Dz0, Dy5, Yd5, Yz5, Dy11, Yd11, Yz11 itd...
 Posebne vrste transformatora
• Osim jednofaznih i trofaznih
transformatora koriste se i oni koji su
posebno prilagođeni određenoj namjeni,
a mogu biti:
– Autotransformatori
– Mjerni transformatori
– Transformatori za zavarivanje
– Transformatori za indukcijske peći
 Autotransformatori
• Ove transformatore nazivamo i transformatorima u
štednom spoju
• Posebni su po tome što imaju samo jedan namot
• Mogu biti jednofazni i trofazni
• Kad autotransformator snižava napon, tad mu kao
primar služi cijeli namot, a sekundar je jedan dio ili
odcijep
• Kad autotransformator povisuje napon, primarni
namot je dio ukupnog namota a sekundarni namot je
cijeli namot
• Neke od izvedbi autotransformatora
Shematski prikaz
 Mjerni transformatori
• U visokonaponskim energetskim sustavima
imamo problem mjerenja električnih
veličina napona i struje zbog njihovih
veličina i mjera sigurnosti, naponi su
previsoki a struje prevelike za mjerna
područja mjernih instrumenata
• Kako bismo riješili ovaj problem koristimo
strujne i naponske mjerne transformatore
• Mjerni transformatori snižavaju vrijednosti
napona i struje na razinu mjernog područja
instrumenata
• Točnost mjernih transformatora određuje klasa
točnosti
• Klasom je određena vrijednost apsolutne
pogreške (strujne ili naponske) izražena u
postocima pri propisanom teretu i primarnoj struji
ili naponu, ovisno da li se radi o naponskom ili
strujnom mjernom transfomatoru
• Uz klasu točnosti se propisuje i dopuštena fazna
pogreška izražena u minutama
 Transformatori za zavarivanje
• Ova vrsta transformatora izrađuje se za
primarne napone 230V ili 400V, a
sekundarni napon im je 70V-80V
• Pri zavarivanju se stvara električni luk
kroz koji teče struja 50A-700A, pri čemu
dolazi do pada sekundarnog napona na
tridesetak volti
Shematski prikaz uređaja za zavarivanje
 Transformatori za indukcijske peći
• Primar ovog transformatora nalazi se u blizini
jezgre , a sekundar je udaljen od primara i
napravljen je poput kružnog kanala u kojem se
nalazi metal za taljenje
• Kružno postavljen kanal s metalom zapravo
predstavlja jedan zavoj sekundara u kratkom
spoju
• Indukcijske peći koje rade na ovakvom principu
koriste se npr. za taljenje metala