OSOBINE LIČNOSTI UČENIKA:

EFEKTI NA ŠKOLSKO POSTIGNUĆE

I DRUGE OBRAZOVNE ISHODE

OSNOVNA ŠKOLA ”TURBE”,

TURBE, 2022. EMINA PECO LOZO, MA
PSIHOLOGINJA
• Poropat, A. E. (2009). A meta-analysis of the five-factor model of personality
and academic performance. Psychological bulletin, 135(2), 322.

• Eysenck, H. J. (1992). Personality and education: The influence of

Extraversion, Neuroticism, and Psychoticism. German Journal of
Educational Psychology, 6, 133–144.

• De Raad, B., & Schouwenburg, H. C. (1996). Personality in learning and

education: A review. European Journal of Personality, 10, 303–336.
 KAKO OSOBINE LIČNOSTI
UTJEČU NA USPJEH U ŠKOLI?

• Big five/Velikih pet dimenzija model ličnosti

• Prediktor ponašanja i ishoda u različitim aspektima života-zdravstveno

ponašanje, ishodi na poslu, uspjeh u školi, fakultetu I sl.

• Poropat (2009), metaanaliza, provedene studije pokazale da ličnost u značajnoj

mjeri utječe na formiranje navika učenja kod učenika i utjecaj na njihov uspjeh
 1. SAVJESNOST

• Dimenzija savjesnosti do sada se u istraživanjima dosljedno pokazivala

značajnom u predviđanju prosjeka ocjena i školskog postignuća
• Osobine koje su obuhvaćene ovom dimenzijom, a nedvosmisleno
pridnose školskom uspjehu su samoefkisanost, urednost, težnja ka
postignuću i samodisciplina, odvajanje vremena za učenje i izvršavanje
zadataka
• Savjesnost je također povezana sa kontinuiranim trudom i postavljanjem
ciljeva, organiziranjem vremena, ustrajnosti i samokontrolom
• Povezanost dimenzije savjesnosti i školskog uspjeha povećava se s
PRAKTIČNA PRIMJENA NAVEDENIH NALAZA
U ŠKOLSKOM KONTEKSTU
• Kako pomoći učenicima koji postižu niže rezultate kada je u pitanju
savjesnost?
• Iako se ličnost ne može na jednostavan način promijeniti, korisno bi bilo
identificiranje učenika koji zbog nesavjesnosti imaju loše rezultate.
• Uključiti ih u radionice ili programe kako bi se naučili efikasnijoj
organizaciji vremena i aktivnosti vezanih za školu, te potaknuti ih na
dosljednije izvršavanje obaveza putem:
• postavljanja ciljeva
• samonagrađivanja
2. NEUROTICIZAM-STRES KAO POTICAJ ILI
SMETNJA?
• Druga važna dimenzija ličnosti kada se radi o školskom postignuću je emocionalna
stabilnost, a na drugom kraju kontinuuma neuroticizam
• Anksioznost kojoj su pojedini učenici prirodno skloniji može biti rezultat pokazivanja
slabijeg učinka od učenika koji su emocionalno stabilniji
• Umjerene razine stresa mogu pozitivno djelovati na motivaciju, dok pretjerana zabrinutost
koju ovi učenici osjećaju u situacijima usmenih, pismenih ispita, rokova za lektiru, predaju
eseja ili slično može se odraziti i na njihova uvjerenja o vlastitim mogućnostima.
• Ovi učenici su također i više usmjereni na svoja emocionalna stanja, što im dodatno
otežava koncentraciju na školske zadatke i dovodi ih do lošijih rezultata
• Neovisno od dobi, anksioznost i stres vezan uz školske zadatke imaju negativan utjecaj na
kasniji uspjeh učenika
PRAKTIČNA POMOĆ UČENICIMA S
NEUROTICIZMOM U OSNOVNOJ ŠKOLI

• Individualiziran pristup u skladu s njihovom ličnošću

• Strukturiran obrazovni pristup i tehnike
• Upoznati ih sa tehnikama suočavanja sa stresom i smanjivanjem anksioznosti
• Ne zanemariti sramežljivost, povučenost, izbjegavanje odgovora kod učenika
jer posrijedi ne mora uvijek biti neznanje, nego osobina ličnosti koju neko od
djece nosi te zbog toga ne uspijeva ostvariti očekivani rezultat
3. EKSTRAVERZIJA I ŠKOLSKI USPJEH
• De Raad i Schouwenburg (1996) u svom pregledu argumenata vezanih uz
ličnost i školsko postignuće, objavili su rezultat koji kaže da će
ekstravertirani pojedinci imati bolji uspjeh zbog razine aktivnosti i
energetičnosti, te općenito pozitivnijeg pristupa
• Drugi autori (Eysenck, 1992), rezultat da s obzirom na društvenost i
raznovrsnost aktivnosti kojima se ekstraverti bave, manje vremena posvećuju
izvršavanju školskih obaveza te mogu imati i slabije postignuće
• Modernija istraživanja i drugi autori Poropat (2009), pronašli su značajnu
povezanost ekstraverzije i prosjeka ocjena u osnovnoj školi
• Faktori koji su se pokazali kao značajni za ovu povezanost su i vrsta ispita i
nastavničkih metoda.
• Ekstraverti se više ističu u predmetima koji zahtjevaju više rasprave i
socijalne interakcije poput grupnih radova te usmenih ispita, tj. u tim
situacijama su u prednosti pred introvertima
• S druge strane, introverti će se, lakše usmjeravati na dugoročno samostalno
učenje te postizati veći uspjeh u onim segmentima obrazovanja u kojima se
takav način rada više vrednuje.
• PREPORUKA, u dobrim uslovima ocjenjivanja bilo bi najbolje uključiti oba
navedena segmenta, odnosno pružiti i introvertima i ekstravertima priliku da
iskažu svoj puni potencijal na način koji je usklađeniji sa njihovom ličnošću.
4. OTVORENOST PREMA ISKUSTVU

• Poropat (2009), pokazalo se da ova dimenzija ličnosti ima najvišu

povezanost sa inteligencijom od svih pet faktora
• De Raad i Schouwenburg (1996) navode kako osobine koje obuhvaća ova
dimenzija opisuju svojevrsnog „idealnog učenika“.
• Potencijalna važnost u školskom uspjehu
5. UGODNOST

• Rezultati su pokazali da postoji umjerena povezanost ove dimenzije s

uspjehom u nižim razredima osnovne škole.
• Ukoliko uzmemo u obzir način rada u nižim razredima, ovakav ishod nije
iznenađujući. Naime, u ovim razredima su važni i spremnost učenika na
saradnju s učiteljima te poslušnost, što su neka od obilježja osoba visoko na
dimenziji ugodnosti.
• Ova povezanost smanjuje se s dobi i napredovanjem prema višim
obrazovnim razinama.
• Zaključno,
• Kao što su mnogi autori već naglasili, ličnost je, uz inteligenciju, također
važan faktor u predviđanju i objašnjavanju školskog postignuća, kojeg ne bi
trebalo zanemariti.
• Iz ovog pregleda jasno je kako bi se boljim upoznavanjem s učenikovom
ličnošću moglI pronaći oni koji su predisponirani ka neuspjehu te im pomoći
da prevladaju neke od poteškoća vezane uz navedene osobine.

• Uvažavanje pojedinačnih karakteristika učenika te individualizirani pristup,

uveliko bi pomogli svim učenicima da dobiju jednaku priliku za uspjeh i
ispunjenje potencijala na njima svojstven način.
•Hvala za pažnju