BALET U HRVATSKOJ

• (lat.balletto-mali ples,kazališni ples) je umjetnički ples praćen glazbom

kojim se simbolički prikazuju različiti osjećaji i strasti.
Slično operi, najveći broj baleta se temelji na dramskoj radnji, a sastoji
se od činova i brojeva

• Može biti:

1. grupni nastup ili solo izvedba

2. s radnjom ili bez nje

3. Programni ili apsolutni

Balet u Hrvatskoj

• Početci tradicije vežu se uz zagrebačko kazalište sredinom 19.stoljeća

• Prva izvedba baleta se dogodila na praizvedbi opere Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca
4.11.1876. god. u koreografiji Ivane Freisinger (prva zagrebačka primabalerina i koreografkinja)
prvi put je prikazan balet, umjesto dotadašnjih povijesnih plesova, kola ili pantomime, što se drži
godinom osnutka baletnog ansambla unutar zagrebačke Opere
• Godine 1894. na čelo nacionalnog teatra dolazi Stjepan Miletić, čovjek široke kulture i svjetskih
nazora
• Osnovao je i prvu zagrebačku baletnu školu koju je vodila Ivana Freisinger
• U drugim hrvatskim kulturnim središtima Splitu, Rijeci i Osijeku, osnivanja profesionalnih baletnih
ansambala ostvarena su kasnije nego u Zagrebu. Zajedničko svima jest to da su najprije sudjelovali
u opernim djelima, no gotovo odmah po nastanku ostvarivali su samostalne baletne predstave.
 Zlatno doba (1922.-1941.)

• Dolaskom Julija Benešića na čelo zagrebačkog kazališta 1921.

god. balet nakon 20 godina stagnacije ponovo oživljava

• Margareta i Maksimilijan Froman, ruski baletni umjetnici, kao

svestrane umjetničke osobnosti izrasle i obrazovane u izrazitoj
baletnoj sredini, bile su prave osobe za reformiranje polako
nestajućeg baleta

• Pod njihovim vodstvom podigla se organizacijska i umjetnička

razina ansambla koji broji i do trideset članova

• Dva naistaknutija skladatelja baleta su: Krešimir Baranović i

Fran Lhotka
 Krešimir Baranović
• hrvatski skladatelj i dirigent

• Školovao se
u Zagrebu, Beču i Berlinu

• Baletima Licitarsko
srce i Imbrek z nosom utemeljio
je moderni (suvremeni) hrvatski
balet
 • Balet u 3 slike koji je nastao 1924. na libreto
samoga Baranovića

• Jedan je od važnijih nacionalnih baleta praizveden u

Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

• Koreograf je Margarita Froman

• Jednostavan scenarij zbližava Momka i Djevojku

Licitarsko srce • Glazba vjerno prati i podvlači oba kontrasta

raspoloženja, a oko nje se razvija radnja lirske
ljubavne proze i prošnje u šarenilu naroda i
tamburaša

• Nižu se poznate i nepoznate melodije

• U glazbi za balet primjenjuje kvartne akorde,

četverozvuke, peterozvuke
• Prva slika: Na trgu, pred crkvom su tamburaši i gajdaši, a dolazi i
Momak sa svojim prijateljima. Pojavljuje se Djevojka, a kad joj se
Momak pokuša približiti, ona ode s djevojkama u crkvu. Momak joj
onda kupuje šareno licitarsko srce, a kada narod izađe iz crkve i
uhvati se u kolo, daje ga na dar Djevojci.

• Druga slika: Dok Momak i Djevojka spavaju, licitarske figure

oživljavaju i počinje ples: prvo momci i djevojke, pa konji, zatim
srca i na kraju, dva malena srca: Momkovo i Djevojčino. Na to se
njih dvoje probude i stupe u kolo s ostalima.

• Treća slika: Djevojka uzvraća dar Momku. Poklanja mu jedno

licitarsko srce. Svi su radosni i hvataju se u kolo. No, vrijeme je
odlaska kući, a kada se na nebu pojavi ljubopitljivi Mjesec, iz
licitarskog se šatora pojave dva srdašca, Momkovo i Djevojčino. I
radosno se zagrle.
 Fran Lhotka
• Hrvatski skladatelj, dirigent i glazbeni pedagog . Odgojio je
gotovo sve hrvatske suvremene skladatelje.

• Skladao je orkestralna, scenska, komorna i klavirska

djela, glazbu za filmove te zborove i pjesme.

• Skladbe su mu formalno jednostavno i pregledno građene,

ritamski bogate i pune velikih zvučnih kontrasta.

• U početku sklada po uzoru na češki folklor, a nakon preseljenja

u Hrvatsku koristi hrvatski folklor
Đavo u selu
• Đavo u selu najpoznatije je hrvatsko baletno
djelo, praizvedeno u Zürichu 1935. godine, a
u Zagrebu je premijerno izvedeno 1937.
godine.

• Balet je podijeljen u tri čina i 8 slika.

• Đavo u selu nastao je na temelju narodne

priče Đavo i njegov šegrt, prema scenariju
plesnih umjetnika Pije i Pina Mlakara. Osim
uobičajenog baletnog ansambla(solista
plesača i baletnog zbora) i orkestra, u
izvođenju baleta pojavljuje se i pjevački zbor.